rif

Poslovanje turističkih agencija obilježeno je specifičnostima, što pravnim, što računovodstvenoporeznim. Zakon o pružanju usluga u turizmu propisuje uvjete pod kojima se može obavljati djelatnost
turističke agencije. Nadalje, Zakon o porezu na dodanu vrijednost propisuje posebni postupak
oporezivanja turističkih agencija. Ni računovodstveno praćenje poslovanja turističkih agencija nije
izuzeto od posebnosti. Tema ovoga članka je upravo računovodstveni tretman poslovnih prihoda od
pružanja usluga turističkih agencija, ovisno o načinu poslovanja koji je turistička agencija odabrala/
ugovorila.

Prema osnovi nastanka kamate se dijele na ugovorne i zatezne. Zakonske kamate imaju svoj temelj u
zakonskoj normi kojom se dužniku nameće, uz podmirenje glavnice i obveza na kamate. U zakonske
kamate spadaju zatezne kamate. Zatezne kamate su naknada za korištenje tuđeg novca. Zbog
ulaska Republike Hrvatske u eurozonu od 1. siječnja 2023. godine promijenio se način utvrđivanja
stope zatezne kamate. Slijedom toga, stopa zatezne kamate utvrđuje se na način da se uvećava
kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije
refinanciranja. U članku je obrađeno utvrđivanje visine stope zatezne kamate nakon izmjena Zakona
o obveznim odnosima te pravni, porezni i računovodstveni aspekt utvrđivanja zateznih kamata.

Konsolidirani financijski izvještaji predstavljaju financijske izvještaje grupe poduzetnika. Grupu
poduzetnika čine matično društvo i sva njegova ovisna društva. Stoga, konsolidirani financijski
izvještaji su financijski izvještaji grupe poduzetnika u kojoj određeni poduzetnik (matično društvo) nad
jednim ili više poduzetnika (društvo kći) ima vladajući utjecaj (kontrolu) na određivanje financijskih
i poslovnih politika, a prikazuju financijski položaj i uspješnost grupe kao cjeline. Poslovno spajanje
u kojemu jedan pravni subjekt kontrolira drugog pravnog subjekta, koji su pravno samostalni i
sastavljaju svoje samostalne financijske izvještaje, predstavlja konsolidaciju u užem smislu. Obveza
sastavljanja godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, uz određena izuzeća, odnosi se na onog
poduzetnika koji u grupi poduzetnika predstavlja matično društvo. Fizičke osobe, vlasnici društva,
nemaju obvezu sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja.

Do 7. srpnja 2023. otvoren je prvi rok za prijave na poziv na dostavu projektnih prijedloga „Vaučeri
za digitalizaciju“ koji se financira sredstvima Mehanizma za otpornost i oporavak Europske unije
odnosno Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Republike Hrvatske. Pozivom će
se mikro, malim i srednjim poduzećima dodjeljivati bespovratna sredstva u obliku pet vrsti vaučera
namijenjenih za: poboljšanje digitalnih vještina, digitalni marketing, izradu strategije digitalne
transformacije, dijagnostiku kibernetičke otpornosti te složena digitalna rješenja. Ukupna alokacija
bespovratnih sredstava za prvi rok poziva iznosi 3.318.070,00 eura, dok se pojedinačni maksimalni
iznosi potpora kreću od 9.990 do 19.900 eura, ovisno o vrsti vaučera.

Prema Zakonu o parničnom postupku sve su fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost
obvezne u predmetima (sporovima) koji se odnose na njihovu djelatnost, sa sudovima i ostalim
sudionicima u sudskom procesu komunicirati elektroničkim putem. Elektronička komunikacija odvija
se putem sustava e-komunikacije kojoj su navedene osobe dužne zatražiti pristup najkasnije do 19.
srpnja 2023. godine. Što je e-komunikacija, koji su tehnički preduvjeti za pristup e-komunikaciji te
kojem se riziku obrtnici izlažu ako ne zatraže pristup sustavu e-komunikacije, pročitajte u tekstu koji
slijedi.

Skrivljeno ponašanje radnika predstavlja razlog za otkaz ugovora o radu. Ovisno o težini povrede,
radniku se može dati jedna od dvije vrste otkaza: redoviti ili izvanredni.
U slučaju blažih ili lakših povreda radnih obveza, poslodavac bi se trebao opredijeliti za redoviti
otkaz ugovora o radu iz članka 115. stavka (1), podstavka 3) Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14.,
127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.). U skladu s tom normom, poslodavac može otkazati ugovor o radu
uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako
radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
Ako radnik počini osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa, poslodavac mu može otkazati
ugovor o radu izvanrednim otkazom iz članka 116. Zakona o radu.
Zakon o radu nije predvidio kriterije za razgraničenje razloga za redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o
radu. Zbog toga se neki poslodavci opredjeljuju da u pravilnicima o radu ili ugovorima o radu određuju
što se smatra blažom, a što osobito teškom povredom radne obveze.
Druge načine kako odrediti razloge za redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o radu nalazimo u praksi
sudova.
Razlika između ove dvije vrste otkaza je i u posljedicama. Dok kod izvanrednog otkaza učinci otkaza
nastupaju danom dostave otkaza ugovora o radu (bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog
otkaznog roka), kod redovitog otkaza ugovora zbog skrivljenog ponašanja radnik ima pravo na
otkazni rok, koji se u tom slučaju utvrđuje u dužini polovine otkaznog roka.
Međutim, ni u jednom ni u drugom slučaju radnik nema pravo na otpremninu.

Nove tehnologije imaju nemalu ulogu u osvajanju tržišta i stvaranju konkurentske klime. Internet
kupovina iz udobnosti vlastitog doma potrošačima nosi brojne pogodnosti. Naš zakonodavac
pokušava stvoriti što bolji zakonski okvir, što je u okolnostima brzog razvoja tehnologije ozbiljan
zadatak.
Djelatnost je visokoregulirana kroz Direktive i naše propise, nastoje se zaštititi potrošači, ali i olakšati
poslovanje trgovcima.

Ograničenje rada nedjeljom se u našoj državnopravnoj tradiciji pokušalo riješiti u više navrata. Prema
novom zakonskom rješenju radno vrijeme trgovina, prodajnih objekata uređuje se na način da su
trgovine zatvorene nedjeljom i u dane blagdana. Trgovac može samostalno 16 nedjelja u godini
odrediti kao radne, s time da se trajanju radnog vremena prodajnih objekata od 90 sati tjedno, dodaje
15 sati koje raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje, što čini 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do
petka.

Posebni propis koji uređuje djelatnost trgovine je Zakon o trgovini. Trgovcem se prema ovome zakonu
smatra svaka pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanja
usluga u trgovini. Osim propisa o trgovini za poslovanje trgovca važne su i odredbe Zakona o zaštiti
potrošača te odredbe poreznih propisa. Autorica u članku piše o obvezama trgovaca vezano za
evidencije o stanju robe u trgovini propisane člankom 16. Zakona o trgovini. Tema je obrađena s
aspekta poreznih propisa, propisa o trgovini te propisa za zaštiti potrošača.

Samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika koju u okviru privatne prakse obavljaju doktori
dentalne medicine i dentalni tehničari, prema Zakonu o porezu na dohodak ubraja se u djelatnost
slobodnih zanimanja. Kao fizičke osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja, doktori
dentalne medicine i dentalni tehničari, dohodak od te djelatnosti utvrđuju na temelju propisanih
poslovnih knjiga i evidencija primjenjujući načelo blagajne, što znači da je primitak ostvaren u
trenutku kada je izlazni račun naplaćen, dok je izdatak ostvaren tek kada je ulazni račun plaćen.
Međutim, u odnosu na propise o PDV-u, usluge koje obavljaju doktori dentalne medicine i dentalni
tehničari u okviru privatne prakse, kao i isporuke dobara i usluga koje obavljaju dentalna trgovačka
društva, oslobođene su plaćanja PDV-a. Kako zbog Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH,
razdoblje dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti traje do 31. prosinca 2023.
godine, doktori dentalne medicine i dentalni tehničari dužni su ukupan iznos na računu koji se izdaje
korisnicima usluga, osim u eurima iskazati i u kunama uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.