rif

Dugotrajna materijalna imovina odnosi se na imovinu namijenjenu za korištenje u proizvodnji
proizvoda ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe, očekuje
se da će se koristiti duže od jednog razdoblja i namijenjena je za korištenje na neprekidnoj osnovi
u svrhu aktivnosti poduzetnika. Ovisno o karakteristikama nekretnina (tj. zemljišta i građevinskih
objekata), računovodstveno evidentiranje uređeno je MRS-om 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema
odnosno HSFI-om 6 – Dugotrajna materijalna imovina te MRS-om 40 – Ulaganja u nekretnine
odnosno istoimenim HSFI-om 7, koji uređuju priznavanje imovine, utvrđivanje njezine knjigovodstvene
vrijednosti, amortizacije i gubitaka zbog umanjenja koje je potrebno priznati u vezi s time. Međutim,
u praksi vrlo često dolazi do odstupanja od zahtjeva pojedinog računovodstvenog standarda. U radu
autorica ukazuje na neke od češćih pogrešaka prilikom računovodstvenog evidentiranja nekretnina,
tj. zemljišta i građevinskih objekata, a vezano uz početno priznavanje i mjerenje te naknadno mjerenje
imovine, kao i drugih transakcija povezanih s tom vrstom imovine. Uz pomoć primjera pojašnjava se
na koji način transakcije ispravno evidentirati sukladno računovodstvenim propisima, uvažavajući i
određene zahtjeve i odredbe poreznih propisa.

Pri obradi poslovne dokumentacije ili pri analizi i pregledu pozicija bruto bilance vrlo često se dogodi
situacija da se nakon proteka jednog ili više izvještajnih razdoblja naknadno utvrde troškovi koji su
trebali teretiti to izvještajno razdoblje. Takvi slučajevi mogu biti značajni ili neznačajni za utvrđivanje
financijskih izvještaja tekuće godine. Ponekad se radi o samo zagubljenom ulaznom računu, a
ponekad o većim pogreškama koje zahtijevaju korekcije pozicija financijskih izvještaja. Obzirom na
promjenu valute u 2023. godini javljat će se određena pitanja vezana uz evidentiranje naknadno
pristiglih računa iz razdoblja do 31. 12. 2022. godine. Nedoumice koje se tada javljaju vezane su uz
računovodstveni i porezni tretman takvih troškova i obvezu prilikom financijskog izvještavanja. U
članku su detaljnije pojašnjena određena postupanja prilikom nastanka takvih slučajeva.

Izvješće o informacijama o porezu na dobit predstavlja nov izvještaj kojim se pokušava omogućiti
građanima EU bolju procjenu doprinosa multinacionalnih poduzeća blagostanju društva u svakoj
državi članici. Multinacionalna poduzeća bit će dužna sastavljati, objavljivati i učiniti dostupnima
informacije o porezu na dobit. Ministarstvo financija u postupku je prijenosa predmetnih odredbi
Direktive u Zakon o računovodstvu. Autor u članku navodi o kakvom je izvještaju riječ, tko će ga biti
dužan sastavljati i u kojim rokovima objavljivati.

Aktualnu gospodarsku situaciju gledajući globalno i lokalno obilježavaju sve teži, gotovo krizni uvjeti, odvijanja poslovnih procesa.
Velike su promjene nastupile prije tri godine i teško ih je komparirati s teškim situacijama već viđenim u prošlosti. Posljedice koje
ispaštaju poslovni subjekti danas nisu samo velike financijske štete
koje je donijela pandemija, rat u Ukrajini, energetska kriza, inflacija,
klimatski poremećaji i invazivna digitalizacija. Još veći problem od
spoznaje nastalih gospodarskih šteta je nepredvidljivost i rastući rizici budućeg poslovanja.

Do 17. svibnja otvoren je poziv na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom „Start-up / spin-off
poduzeća mladih istraživača“. Natječaj je namijenjen novoosnovanim ili nedavno osnovanim mikro
ili malim poduzećima čiji su vlasnici (ili suvlasnici) doktorski studenti i istraživači koji su najviše prije
sedam godina stekli doktorat, a zaposleni su u javnim istraživačkim organizacijama. Ukupni iznos
bespovratnih sredstava alociran za poziv je 5.043.466,72 eura. Najniži iznos bespovratnih sredstava
koji će se dodijeliti pojedinom projektu je 66.000 eura, a najviši 200.000 eura, dok intenzitet
potpore iznosi do 100 % prihvatljivih troškova projekta. Ciljevi poziva su povećati kapacitete mladih
istraživača za rad u poslovnom sektoru, poboljšati tržišne spremnosti rezultata istraživanja i razvoja
te unaprijediti kapacitete poduzeća za istraživanje, razvoj i inovacije.

Posljednjih godina tržište rada dramatično se mijenja. Brojne zemlje Europske unije, uključujući
i Hrvatsku, susreću se s nedostatkom radnika, a nerijetko se tada poseže za stranim radnicima.
Nedostatak radnika je posebice izražen u nekim djelatnostima. Potrebna je brza i okretna
administracija koja ne bi trebala usporavati procese pribavljanja radnika ni na koji način, a opet
voditi računa o kretanjima i potrebama tržišta rada.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora je institut radnog prava uređen u čl. 123. Zakona o radu (Nar.
nov., 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22.).
Svrha je ovog instituta da se radnika, bez obzira što mu se ugovor o radu otkazuje, ipak nastoji zadržati
u radnom odnosu, ali pod izmijenjenim uvjetima.
Radi se o slučaju kad se radniku otkazuje ugovor o radu, ali mu se istodobno nudi sklapanje drugog,
izmijenjenog ugovora o radu, kako bi se zadovoljile stanovite potrebe poslodavca, a radniku omogućio
nastavak rada.
Važno je naglasiti da poslovi koji se radniku nude putem izmijenjenog ugovora ne moraju odgovarati
njegovoj stručnosti i radnoj sposobnosti, ali ako kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za
rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, mogu mu se novim ugovorom ponuditi samo
poslovi za koje je sposoban.
U članku se daje prikaz zakonskih odredbi o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora, nekoliko
recentnih odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske na ovu temu, kao i ogledni primjer odluke o
otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora.

U slučaju kada poslodavac upućuje radnika na službeni put, radnik u pravilu na službenom putu
provede više sati u odnosu na njegovo ugovoreno dnevno radno vrijeme. Smatraju li se svi sati
provedeni na službenom putu radnim vremenom radnika ili vrijeme provedeno na putu ne ulazi u
radno vrijeme? Kako se u evidenciji radnog vremena radnika evidentiraju sati službenog putovanja? Je
li poslodavac dužan radniku pored dnevnice isplatiti i povećanu plaću za prekovremeni rad? Odgovor
na sva prethodno navedena pitanja, kao i ostala pitanja vezana uz problematiku radnog vremena
radnika na službenom putu, pročitajte u tekstu koji slijedi.

Test razmjernosti i javnog interesa je pojam iz Zakona o pravu na pristup informacijama (Nar. nov.,
br. 25/13., 85/15. i 69/22.). Test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti
između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje
pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi može li se
pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i
4. Zakona o pravu na pristup informacijama1, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u
svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite prava
na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese,
informacija će se učiniti dostupnom.

U suvremenim uvjetima jednostavna analiza zauzetosti kapaciteta i ukupnog prihoda u hotelijerstvu
postaje sve više nedovoljna za realnu ocjenu efikasnosti poslovanja hotela jer zahtijeva čitav niz
odluka i tehnika te potpuno razumijevanje potražnje na hotelskom tržištu, opravdavajući tezu kako
isključivo prema ostvarenoj dobiti treba mjeriti efikasnost poslovanja hotela. Pokazatelj GOPPar
postaje sve važniji pokazatelj efikasnosti i profitnog menadžmenta u hotelijerstvu jer pruža cjelovitiju
sliku profitabilnosti hotela i omogućuje hotelima usporedbu svojih performansi s drugim hotelima,
identificiranju područja za poboljšanje te prilagodbu svoje strategije i poboljšanje profitabilnosti.
Unatoč navedenom globalnom trendu, profitni menadžment je još uvijek nedostatno zastupljen u
hrvatskom hotelijerstvu i pretežito se koristi u hrvatskim hotelima koji se nalaze u nekom svjetskom
lancu, jer je njihovo korištenje standard poslovanja tih lanaca. Pokazatelj GOPPar, jedan od najvažnijih
pokazatelja efikasnosti poslovanja u hotelijerstvu, kao omjer dobiti i raspoloživih smještajnih jedinica,
u hrvatskim hotelima je direktno uvjetovan visokom razinom sezonalnosti i relativno niskom razinom
zauzetosti hotelskih kapaciteta tijekom godine.