rif

U Nar. nov., br. 82/23. od 20. 7. 2023. godine objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
računovodstvu (dalje: ZID ZoRač). Najveći dio ZID ZoRač odnosi se na prijenos Direktive EU 2021/2101
kojom se uređuje izvješćivanje o informacijama o porezu na dobit. Osim ovih promjena očekuju se
i daljnje izmjene i dopune Zakona o računovodstvu radi prijenosa odredbi Direktive EU 2022/2464
kojima se znatno proširuje izvješćivanje o održivosti koje se sada u Zakonu o računovodstvu naziva
nefinancijsko izvješćivanje. U prvi krug izmjena i dopuna koji je realiziran objavom ZID ZoRač uključena
su i druga područja financijskog izvještavanja opće namjene od kojih će važnija biti prezentirana u
ovom radu. Kod pozivanja na Zakon o računovodstvu u tekstu će se koristiti skraćena oznaka ZoRač.

Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada primjenjuje se i na državljanina treće zemlje koji nema
zakonit boravak sukladno propisu kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca
koji su državljani trećih zemalja.
Pitanje rada stranaca rješava se kroz dva propisa, Zakonom o strancima i Zakonom o suzbijanju
neprijavljenoga rada, a postavlja se pitanje kako valja postupiti i kako ta dva propisa koegzistiraju u
praksi.

U praksi se razmjerno često pojavljuje pitanje prava na godišnji odmor nakon neplaćenog dopusta.
Pitanje je samo po sebi problematično zbog minimalne zakonske regulacije instituta neplaćenog
dopusta, ali i zbog različitog poimanja i uopće slabog poznavanja neplaćenog dopusta u praksi.
Prilikom dovođenja neplaćenog dopusta u vezu s pravom na godišnji odmor radnika, situacija se
dodatno komplicira.

U Narodnim novinama br. 74/23. od 6. 7. 2023. objavljene su Posebne uzance u ugostiteljstvu. Uzance
će se primjenjivati nakon proteka osam dana od dana objave u Narodnim novinama, a njihovim
stupanjem na snagu prestaju važiti Uzance broj: I.-55-35/3-1995, koje su objavljene u Narodnim
novinama br. 16/1995.
Posebne uzance u ugostiteljstvu donijela je Skupština Hrvatske gospodarske komore na 21. sjednici
održanoj 29. lipnja 2023. temeljem članka 21. točke 2. Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori
(Nar. nov., br. 144/21.), prema kojoj odredbi je Skupština komore ovlaštena između ostalih poslova i
utvrđivati uzance.
Ove Posebne uzance osim općih odredbi uređuju zajedničke odredbe za ugovore o ugostiteljskim
uslugama i ugovore o hotelskim uslugama. Među ugovore o hotelskim uslugama uvršteni su: izravni
ugovor o hotelskim uslugama, agencijski ugovor o hotelskim uslugama, ugovor o alotmanu, kao i
ugovor o smještaju u turističkim apartmanima, ugovor o uslugama kampiranja i ugovor o uslugama
prehrane i točenja pića, bez obzira što posljednja tri ugovora ne spadaju u hotelske usluge.

U Narodnim novinama broj 151 od 22. 12. 2022. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona
o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2023.
Zakonom je predviđeno da se u vezi sa sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma uvedu dva
nova registra: Registar pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih
s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja i Registar
pružatelja usluga virtualne imovine i procjeni dobrog ugleda fizičkih osoba u pružateljima usluga
virtualne imovine.
Za donošenje pravilnika kojima se uvode naprijed navedeni registri bili su nadležni ministar financija i
Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, a rok za njihovo donošenje bio je šest
mjeseci od stupanja Zakona na snagu.
U skladu s propisanim obvezama, ministar financija donio je Pravilnik o upisu u registar i vođenju
registra pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i
trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja. Pravilnik je objavljen u Nar.
nov., br. 59/23., a stupio je na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama (3. 6. 2023.).
Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijelo je Pravilnik o vođenju registra
pružatelja usluga virtualne imovine i procjeni dobrog ugleda fizičkih osoba u pružateljima usluga
virtualne imovine. Pravilnik je objavljen u Nar. nov., br. 69/23., a stupio je na snagu osmog dana od
dana objave u Narodnim novinama (6. 7. 2023.).
U članku se navode odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koje se
odnose na uvođenje novih registara, kao i odredbe pravilnika kojima se oni operativno uvode.

Djelatnost obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva uređena je Zakonom o obiteljskom
poljoprivrednom gospodarstvu. S aspekta poreza na dohodak ova se djelatnost oporezuje kao
djelatnost poljoprivrede i šumarstva prema pravilima propisanim člankom 29. Zakona o porezu na
dohodak. Način vođenja evidencije o proizvodnji i prodaji proizvoda proizvedenih na OPG-u propisan
je Pravilnikom o upisniku OPG-a. Radi se o evidenciji sa stanovišta praćenja poljoprivredne proizvodnje
dok je evidencija u porezne svrhe propisana poreznim propisima te propisima o trgovini. Ovisno o
visini primitaka koje ostvaruje, OPG može biti izvan sustava poreza na dohodak ili obveznik poreza na
dohodak odnosno dobit. Kao obveznik poreza na dohodak OPG isti može plaćati u paušalnom iznosu
ili temeljem podataka iz poslovnih knjiga. Autorica u članku piše o poreznom aspektu poslovanja
OPG-a, obveznim evidencijama koje mora voditi te obvezama koje se odnose na obvezna osiguranja
nositelja i člana OPG-a.

Zakonom o potrošačkom kreditiranju propisano je kako kreditne institucije kod kredita s promjenjivom
kamatnom stopom moraju definirati parametar koji prate u kontekstu donošenja odluke o njezinoj
korekciji, a isti mora biti jasan i poznat potrošačima. Referentne kamatne stope koje se rabe za
promjenu ugovorenih parametara o kojima ovisi kretanje kamatne stope tijekom trajanja ugovornog
kreditno-potrošačkog odnosa ključne su za financijsku stabilnost te stoga imaju središnju ulogu na
financijskim tržištima jer ih pojedinci i organizacije u cijelom gospodarskom sustavu često primjenjuju
sve dok mogu osigurati nepristranu i nespornu vrijednost ugovora o potrošačkom kreditiranju. S
obzirom na gospodarsku važnost referentnih kamatnih stopa, bitno je osigurati njihovu pouzdanost
jasnim upravljačkim strukturama i transparentnim metodologijama.
Nacionalna referentna stopa ostala nakon uvođenja eura 1. siječnja 2023. godine jedna je od
značajnijih referentnih kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj uz nužnu posljedicu zamjene kunskih
kredita ugovorenih uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz kunski NRS odgovarajućim eurskim NRSom. Međutim i dalje je otvoreno pitanje koliko je iskorištena prigoda uvođenja eura za kvalitetniju
prilagodbu NRS-a jer zapravo u Hrvatskoj zbog nerazvijenosti domaćeg tržišta novca i dosadašnje
visoke “euriziranosti” financijskog sustava ne postoji “prava” referentna kamatna stopa, već je to
samo stopa kojom se iskazuje prosječni trošak financiranja banaka.

Usluge prijevoza robe spadaju u usluge na koje se kod obračuna PDV-a primjenjuje opće načelo vezano
za definiciju mjesta obavljanja pa se iste oporezuju prema sjedištu poreznog obveznika primatelja
usluge. Važna je i primjena poreznih oslobođenja kod prijevoznih usluga koje se obavljaju pri izvozu
odnosno pri uvozu dobara, kada su korisnici usluga sa sjedištem u Hrvatskoj. O specifičnostima
obračuna PDV-a kod obrta za cestovni prijevoz robe može se pročitati u nastavku članka.

U ovom članku autorica je temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO) obrazložila
status osiguranika te način prijave na obvezno zdravstveno osiguranje članova obitelji koji žive sa
stranim radnikom (osiguranikom HZZO-a) u Hrvatskoj.

Trajanje očinskog dopusta se za razliku od drugih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora
računa u radnim danima (ne u kalendarskim) i koristi se u neprekidnom trajanju. U očinski dopust se
ubrajaju samo dani u kojima zaposleni otac inače radi prema rasporedu radnog vremena. Ako nema
obvezu raditi u dane vikenda, blagdane i neradne dane, ti dani mu se ne ubrajaju u dane očinskog
dopusta. Samozaposlenom ocu se prema zdravstvenim propisima tjedan računa kao šest radnih dana
neovisno o radnom vremenu u kojemu obavlja djelatnost. Kako se utvrđuje visina naknade plaće
odnosno novčane naknade za vrijeme korištenja očinskog dopusta i kako se očinski dopust iskazuje u
obrascu JOPPD, pročitajte u nastavku članka.