rif

Kada putnička agencija sa sjedištem na području EU prodaje tuđu uslugu vezanu za putovanje (smještaj
ili prijevoz) obvezna je primjenjivati posebni postupak oporezivanja. U posebnom postupku PDV se
obračunava samo na maržu, a po izravnim ulaznim računima ne koristi se pretporez. Ovaj postupak
agencije primjenjuju kada posluju u svoje ime, a za račun stvarnih pružatelja usluga (kada prodaje
usluge smještaja ili uslugu prijevoza). Ako agencija prodaje vlastitu uslugu vezanu za putovanje –
usluge smještaja u vlastitom objektu ili prijevoz vlastitim prijevoznim sredstvom primjenjuje redovni
postupak oporezivanja. Isto tako, ako uslugu vezanu za putovanje koje se obavlja na području
Hrvatske prodaje agencija koja ima sjedište izvan EU primjenjuje redovni postupak oporezivanja s
obvezom prijave za potrebe PDV-a u Hrvatskoj ili može primijeniti posebni postupak oporezivanja na
način obračuna PDV-a na jednom mjestu (One Stop Shop). O načinu obračuna PDV-a u poslovanju
putničkih agencija autorica piše u nastavku članka.

Putnici s prebivalištem u trećim zemljama mogu ostvariti povrat PDV-a plaćenog za nabavu dobara
u maloprodaji na području Republike Hrvatske, a koja u propisanom roku izvezu s područja Europske
unije u okviru putničkog prometa. Na ovaj način osobe koje nemaju prebivalište ili uobičajeno boravište
na području Europske unije ostvaruju porezno oslobođenje naknadno kroz povrat poreza uz dokaz o
izvozu, što ovjerom posebnog obrasca potvrđuje carinski službenik. Putnik ostvaruje pravo na povrat
podnošenjem Zahtjeva za povrat poreza u okviru putničkog prometa u obliku Obrasca PDV-P koji mu je
izdao trgovac kod prodaje dobara, a ovjerila carinarnica prilikom iznošenja dobara izvan Europske unije.
Autorica u članku piše o uvjetima i načinu povrata PDV-a za dobra izvezena u okviru putničkog prometa.

Korištenjem nacionalnog sustava za povrat PDV-a (VAT Refund), hrvatski porezni obveznici koji su
upisani u registar obveznika PDV-a i obavljaju oporezive isporuke dobara ili usluga, mogu podnijeti
zahtjev za povrat PDV-a iz drugih država članica EU u kojima nemaju poslovni nastan. Zahtjev za
povrat smatra se podnesenim samo ako je porezni obveznik ili njegov opunomoćenik, nakon obavljene
registracije u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu za pravne osobe te prebivalištu
ili uobičajenom boravištu za fizičke osobe, popunio sve potrebe podatke za povrat PDV-a.
Međutim, Porezna uprava ne prosljeđuje zahtjev u drugu državnu članicu od koje se traži povrat
PDV-a, ako tijekom razdoblja povrata podnositelj zahtjeva nije obveznik PDV-a ili obavlja isključivo
isporuke dobara ili usluga koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza.

Radnik koji prema Zakonu o tržištu rada radi na temelju dnevnih ugovora o radu, može raditi do 90
dana u godini, a poslodavac za njega plaća doprinose kupnjom vrijednosnog kupona.Cijena jednog
dnevnog kupona za 2023. godinu iznosi 3,65 eura.Zarada radnika oporezuje se kao drugi dohodak, po
stopi od 10 % i smatra se konačnim dohotkom. Porezna obveza dospijeva do kraja mjeseca u kojemu
je primitak isplaćen, a na dan dospijeća poreza i prireza poslodavac ispostavlja obrazac JOPPD.
Radniku koji radi na povremenim i privremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, poslodavac može
na svoj teret omogućiti smještaj i prehranu.Ti primici neovisno o iznosu koji je omogućen radniku, ne
podliježu obvezi poreza na dohodak i iskazuju se u obrascu JOPPD kao neoporezivi primitak radnika.

Provođenje revizije financijskih izvještaja, obveza je koju propisuje Zakon o reviziji i Zakon o
računovodstvu. Uz navedenu obvezu, reviziji podliježu i subjekti (trgovačka društva) prilikom statusnih
promjena propisanih u Zakonu o trgovačkim društvima. Statusne promjene u skladu s odredbama
Zakona o trgovačkim društvima su povećanje temeljnog kapitala trgovačkog društva, priključenje
trgovačkog društva, pripajanje i spajanje trgovačkih društava, podjela trgovačkog društva i
preoblikovanje trgovačkog društva. Navedene promjene evidentiraju se u temeljnim aktima trgovačkih
društava na način da se vrše izmijene statuta u dioničkom društvu (d.d.) ili društvenom ugovoru o
osnivanju u društvu s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) s kojima dolazi do upisa u sudski registar.
Tako će u nastavku članka biti objašnjena potreba revizije povećanja temeljnog kapitala kroz prikaz
revizijskih i računovodstvenih standarda te pravog i poreznog segmenta provedbe navedene radnje.

Početni revizijski angažman je angažman u kojemu financijski izvještaji za prethodno razdoblje nisu
bili revidirani ili je financijske izvještaje za prethodno razdoblje revidirao prethodni revizor. Stoga,
kada revizor obavlja početni revizijski angažman, odgovoran je provesti određene postupke u vezi
s početnim stanjima, kako bi prikupio dostatne i primjerene revizijske dokaze s ciljem izražavanja
mišljenja o financijskim izvještajima tekućeg razdoblja. U članku autorica razmatra odredbe MRevS-a
510 – Početni revizijski angažmani – početna stanja, koji se bavi revizorovim odgovornostima i
postupcima u vezi s početnim stanjima u početnim revizijskim angažmanima te utjecaj prikupljenih
dokaza na modifikaciju mišljenja, u skladu s MRevS-om 705 (izmijenjenim) – Modifikacije mišljenja
u izvješću neovisnog revizora.

Veliki poslovni subjekti i subjekti od javnog interesa koji su obveznici primjene Međunarodnih standarda
financijskog izvještavanja (MSFI) u skladu sa Zakonom o računovodstvu (čl. 17. st. 3.) obveznici su
izračuna i objave EPS. Osnovni korisnici ovoga indikatora jesu investitori u vlasničke instrumente na
financijskim tržištima. Svrha ovoga indikatora je pomoć u donošenju investicijskih odluka.

Zakon o trgovačkim društvima predviđa, a Zakon o računovodstvu propisuje situacije kada je
poduzetnik obvezan formirati ostale rezerve. Obveza se odnosi na trgovačka društva koja u poslovnim
knjigama imaju evidentirane neotpisane troškove razvoja, kapitalizirane na poziciji nematerijalne
imovine te prihode od metode udjela, u slučajevima kada nije donesena odluka o isplati dobiti.
Autor u članku navodi kada bi se ostale rezerve trebale formirati te daje primjere računovodstvenog
evidentiranja.

Jedan od zadataka poreznih obveznika razmatranje je i procjena strukture obveza. Naime, kao i kod
otpisa potraživanja, tako su i obveze društva podložne zastari odnosno otpisu ako društvo stekne
zakonske preduvjete u korist navedene radnje. Spomenute obveze najčešće su rezultat poslovanja
s dobavljačima ili kreditorima društva, a otpis se provodi u korist prihoda, što direktno utječe na
rezultat, ali i daje sliku realnih i objektivnih financijskih izvještaja. Kako radnja otpisa obveza može
utjecati na računovodstveni, ali i porezi aspekt obradit će se dalje u nastavku članka.

Prilikom sklapanja ugovora s kupcima moguće je ugovoriti prodaju proizvoda s pravom na povrat
ispravnih proizvoda. Stoga, sukladno odredbama MSFI-a 15 – Prihodi na temelju ugovora s kupcima,
kada subjekt određuje cijenu transakcije i iznos koji se može priznati za isporučena dobra, potrebno je
razmotriti je li ugovoreno pravo povrata proizvoda od strane kupca. Ako je kupcu omogućeno pravo
povrata, prihod je potrebno priznati u iznosu naknade na koju subjekt očekuje da će imati pravo,
što znači da se prihod ne može priznati za proizvode čiji se povrat očekuje. Također, subjekt treba
priznati obvezu povrata i imovinu s osnove povrata za proizvode za koje smatra da će biti vraćeni. U
članku autorica na primjerima prikazuje na koji način obračunati i računovodstveno iskazati prodaju
s pravom povrata, sukladno smjernicama navedenim u toč. B20-B27. MSFI-a 15.