rif

U ovom aktualnom članku autorica je prezentirala najvažnije prijedloge nove porezne reforme te
druge aktualnosti koje bi trebale stupiti, nakon konačnog usvajanja, na snagu 1. 1. 2024. godine.

RIF-ove obavijesti

Narodne novine

Do 21. lipnja 2023. otvoren je poziv na dostavu projektnih prijedloga u okviru drugog prioriteta
Interreg programa Slovenija – Hrvatska za razdoblje 2021. – 2027., čiji je specifičan cilj jačanje uloge
kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama.
Partneri iz slovensko-hrvatskog prekograničnog područja, koje obuhvaća devet statističkih regija u
Sloveniji i osam županija u Hrvatskoj, mogu predlagati zajedničke projekte suradnje i pri tome ostvariti
pravo na bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosima od 250.000 do
2,5 milijuna eura. Pozivom se podupiru projekti s područja održivog turizma i zelene tranzicije javnih
i privatnih organizacija putem pilot-djelovanja, zajedničkog učenja te podizanja svijesti turista i
dionika u turizmu i kulturi. Podupire se i poboljšanje otpornosti i oporavka turizma i kulture razvojem
i nadogradnjom zajedničkih prekograničnih turističkih proizvoda i usluga.

U Republici Hrvatskoj ovrha je uređena Ovršnim zakonom. Ovrha na plaći skup je radnji pomoću
kojih ovrhovoditelj prisilno ostvaruje svoje novčane tražbine, čime su poslodavci stavljeni u položaj
posrednika ili izvršitelja. Materija je sama po sebi složena, propis se često mijenja, stoga se u praksi
javlja nesigurnost jesmo li postupili u skladu s propisom i izvršili obvezu i uz to valjano zaštitili vlastitog
zaposlenika.

Izmjenama i dopunama Zakona o radu od 1. siječnja 2023. godine prošireni su slučajevi za koje radnik
ostvaruje pravo na plaćeni i slučajevi za koje ostvaruje pravo na neplaćeni dopust. Radnik ima pravo
na korištenje plaćenog dopusta za osobito važne potrebe. Što se smatra važnim osobnim potrebama
propisano je Zakonom o radu, a kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu to
se pravo može urediti za radnika povoljnije.
Zakonom o radu je pravo radnika na neplaćeni dopust uređeno na dva načina: kao pravo o kojemu
odlučuje poslodavac i radnik ga ostvaruje samo ako to potrebe posla omogućavaju i kao pravo
propisano Zakonom koje je poslodavac dužan omogućiti radniku.

Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 109/17., 39/19. i 151/22.,
dalje u tekstu: Zakon), ustanovljen je veliki broj obveznika koji su dužni provoditi mjere, radnje i
postupke za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.
Radi se o pravnim i fizičkim osobama koje su taksativno navedene u čl. 9. Zakona, a to su prije
svega kreditne institucije, HP – Hrvatska pošta d.d., društva za upravljanje investicijskim fondovima,
mirovinska društva, društva za osiguranje i dr. pa sve do pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju
profesionalne djelatnosti.
Među profesionalne djelatnosti spadaju revizori, porezni savjetnici, odvjetnici, javni bilježnici i vanjski
računovođe.
Nakon zadnje novele Zakona (Nar. nov., br. 151/22.), koja se primjenjuje od 1. siječnja 2023. godine,
neke novine odnose se na obveze vanjskih računovođa, koje ranije nisu postojale.

Dana 1. siječnja 2023. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar.
nov., br. 151/22.). U članku se daje prikaz novih odredaba Zakona o radu kojima su uređeni radno
vrijeme i plaća.

Član uprave i izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator i upravitelj zadruge (dalje u tekstu: član
uprave) ne mora i može biti radnik u radnom odnosu u društvu (ili zadruzi) u kojemu obavlja funkciju.
Za člana uprave koji je zaposlen u društvu u kojemu obavlja funkciju člana uprave, doprinosi se
obračunavaju na propisanu mjesečnu osnovicu za obračun doprinosa za zaposlene članove uprave
koja iznosi najmanje 888,67 €1 u 2023. godini. Ako je član uprave osiguran po drugoj osnovi (npr. radni
odnos u drugom društvu, obavljanje samostalne djelatnosti i dr.), Porezna uprava će u godišnjem
obračunu uzeti u obzir sve osnovice prema kojima su obračunavani doprinosi u tijeku godine i utvrditi
možebitnu razliku za uplatu doprinosa (godišnja osnovica za člana uprave koji cijelu 2023. godinu
obavlja funkciju iznosi najmanje 10.664,04 €). Ako se utvrdi razlika doprinosa izdaje se rješenje prema
kojemu je obveznik uplate sam član uprave. Kao i svakom drugom zaposleniku, zaposlenom članu
uprave se smiju isplatiti i neoporezive naknade, potpore i nagrade do iznosa određenih poreznim
propisima (troškovi službenog puta, naknada za prehranu, regres…).

Izmjenama i dopunama Zakona o radu koje su na snazi od 1. siječnja 2023. godine, nisu mijenjane
odredbe o pravu radnika na godišnji odmor, visini naknade plaće za razdoblje korištenja godišnjeg
odmora, ni pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Novina je obveza poslodavca da radniku
koji ostvaruje pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor uruči obračun isplaćenog primitka,
a ako naknadu ne isplati do kraja mjeseca u kojemu je dospjela obveza, tada i ovršnu ispravu o
neisplaćenoj naknadi.
Pravo na godišnji odmor je pravo za svaku kalendarsku godinu, pri čemu radnik u pravilu ostvaruje
pravo na puni, a iznimno, pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Visina naknade plaće za dane
korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o
radu, a najmanje u visini prosječne plaće prethodna tri mjeseca. Naknada za neiskorišteni godišnji
odmor isplaćuje se radniku kojemu je prestao radni odnos, ako nije iskoristio godišnji odmor na koji
je stekao pravo ili ga nije iskoristio u cijelosti.
Radnik ima pravo na regres u visini i pod uvjetima određenim kolektivnim ugovorom koji obvezuje
poslodavca, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu. Unatoč povoljnije ugovorenom iznosu regresa
za članove sindikata koji su pregovarali o dodatku Kolektivnom ugovoru za državne službe i TKU-u za
javne službe, u državnim i javnim službama se regres za 2023. godinu isplaćuje svim zaposlenicima
u jednakom iznosu jer je Ustavni sud RH ukinuo članak Zakona o radu koji je omogućavao da se
za članove sindikata ugovori povoljnija svota regresa. Ako se za isplatu regresa koristi neoporeziva
prigodna godišnja nagrada, taj je iznos ograničen na 663,62 eura godišnje po radniku kao poreznom
obvezniku.