rif

U okviru aktualnog Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske, kojim
se raspoređuje način trošenja sredstava Europske unije za hrvatsku poljoprivredu i ruralni sektor,
predviđena je dodjela bespovratnih sredstava namijenjenih stručnom osposobljavanju i prenošenju
znanja o održivim praksama, agro-okolišnim pitanjima i inovacijama koja su od ključne važnosti za
promicanje gospodarskog rasta i razvoja ruralnih područja u našoj zemlji. Korisnici potpora su obrti i
pravne osobe registrirane za obavljanje djelatnosti pružanja usluga obrazovanja i savjetovanja izvan
sustava redovite naobrazbe. Na ovogodišnjem natječaju za dodjelu bespovratnih sredstava dostupno
je 3,5 milijuna eura. Potpore su namijenjene prije svega edukaciji poljoprivrednika koji žele unaprijediti
svoja znanja te usvajanjem novih znanja i inovacija modernizirati i tehnološki unaprijediti proizvodni
proces na poljoprivrednom gospodarstvu, a dodatno su namijenjene i mladim poljoprivrednicima.
Edukacije za poljoprivrednike osnova su i za korištenje nekih drugih mjera (intervencija) iz aktualnog
Strateškog plana.

Revidirana Direktiva o platnim uslugama Europske unije, PSD2 (Payment Services Directive 2)1,
propis je koji je bankama koje rade u Europskoj uniji dopustio da, na siguran i standardiziran način,
ustupaju podatke korisnika drugim autoriziranim organizacijama i tvrtkama. Stupila je na snagu
početkom 2018. godine kada je prenesena i u hrvatsko zakonodavstvo, a njenom nadogradnjom
htio se omogućiti sigurniji sustav e-plaćanja te konkurentniji i inovativniji europski financijski sektor.
Dvije temeljne platne usluge proizašle iz revidirane PSD2 Direktive su usluge iniciranja plaćanja (PIS
– Payment Initiation Service) i informiranja o računu (AIS – Account Information Services) koje su
tijekom 2023. godine integrirane u više računovodstvenih programa i poslovnih rješenja, a u skoroj
budućnosti bi trebale biti standardna opcija u svima.

Ugovor o radu je dvostranoobvezni ugovor po kojemu svaka ugovorna strana ima obveze prema
drugoj ugovornoj strani. Prilikom sklapanja ugovora o radu uvijek se radi o suglasnosti volja ugovornih
strana, stoga je nedopustivo da pojedina ugovorna strana pokuša pojedini uglavak izmijeniti
jednostrano, onako kako joj odgovara, bez pokušaja dogovora sa suprotnom stranom.

Porezna uprava kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija zadužena je za primjenu
i nadzor primjene poreznih propisa i propisa o prikupljanju doprinosa. Jedna od najvažnijih zadaća
Porezne uprave je naplata poreza, doprinosa i drugih javnih davanja kojima se financiraju zajedničke
potrebe svih građana Republike Hrvatske. Ustav Republike Hrvatske nas obvezuje na sudjelovanje u
podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima, a porezni sustav treba
se temeljiti na načelima jednakosti i pravednosti. Svi građani Republike Hrvatske dužni su ispunjavati
svoje zakonom propisane obveze. U sklopu svojih redovitih nadzornih aktivnosti ovlaštene osobe
za obavljanje poreznog nadzora od strane poreznih tijela provode porezni nadzor nad poreznim
obveznicima. Cilj poreznog nadzora je sprječavanje različitih poreznih prijevara i utaja, kao i zaštita
državnog proračuna i poreznih obveznika koji uredno ispunjavaju propisane porezne obveze.

U skladu s člankom 26. Pravilnika o PDV-u, Hrvatska gospodarska komora donijela je novu Odluku
o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu. Odluka je objavljena u Nar. nov., br.
69/23. te se primjenjuje od 6. srpnja 2023. godine. Ovom je Odlukom stavljena van snage Odluka iz
1999. godine i donosi važne novine vezano za porezno priznate gubitke u djelatnosti ugostiteljstva.
U članku autorica daje praktične primjene obračuna dopuštenog kala, rastepa, kvara i loma kod
ugostitelja koji pružaju usluge pripremanja i usluživanja hrane i pića u ugostiteljskim objektima.

Obrtnik može zbog bilo kojeg razloga privremeno obustaviti obavljanje obrta do godinu dana, a ako
ga obustavlja zbog spriječenosti za rad uzrokovanoj bolešću ili zbog korištenja rodiljnih i roditeljskih
dopusta prema posebnom zakonu, obustava može trajati sve dok traje korištenje tih prava. Ako se
obrt obustavlja zbog bolovanja i zbog korištenja prava na dopuste po osnovi roditeljstva, obrtniku u
tom razdoblju miruje obveza doprinosa, a teku mu prava u socijalnim sustavima.
Ako se obrt obustavlja zbog nekog drugog razloga, obrtnik se može odjaviti iz sustava socijalnih
osiguranja, o čemu je dužan obavijestiti Zavod za mirovinsko osiguranje u roku 24 sata od izvršnosti
rješenja o obustavi obrta. Ova je novina uvedena od 1. siječnja 2023. godine, izmjenama Zakona
o mirovinskom osiguranju. Ako se ne odjavi iz sustava osiguranja, tada je i za razdoblje obustave
obvezan plaćati doprinose.
U članku se pojašnjava utjecaj razdoblja obustave obrta na obvezu doprinosa i poreza na dohodak za
obrtnika koji je po toj osnovi socijalno osiguran i za obrtnika kojemu je obrt druga djelatnost

U svom poslovanju obrtnici i ostale samostalne djelatnosti vrlo često imaju slučajeve unosa/ulaganja
i izuzimanja određene imovine s kojom planiraju obavljati određenu poslovnu aktivnosti ili izuzeti
za privatne svrhe određeni dio imovine kojim se obavlja samostalna djelatnost. Prema Pravilniku
o porezu na dohodak, ulaganjima se smatraju sva osobna dobra koja porezni obveznik unese u
djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti. Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje
porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe,
potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti i smatraju se
poslovnim primicima u trenutku kada su izuzeti. U članku je obrađen porezni tretman takve imovine i
način evidentiranja kod obrtnika ili samostalne djelatnosti obveznika poreza na dohodak i obveznika
poreza na dobit.

Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (od 25. rujna
2015. godine) – šeste izmjene i dopune sklopili su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat
graditeljstva Hrvatske u Križevcima, dana 20. srpnja 2023. godine.
Istoga dana su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat graditeljstva Hrvatske utvrdili i
pročišćeni tekst Kolektivnog ugovora za graditeljstvo.
Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – šeste izmjene i
dopune stupile su na snagu i primjenjuju se od 20. srpnja 2023. godine, danom kada su ga potpisali
ovlašteni predstavnici potpisnika.
Oba akta (izmjene i dopune i pročišćeni tekst) objavljena su u Nar. nov., br. 94/23. (14. 8. 2023.).
Objava u Narodnim novinama temelji se na čl. 3. st. 2. Pravilnika o načinu objave kolektivnih ugovora
(Nar. nov., br. 146/14.), po kojoj odredbi se kolektivni ugovor koji se primjenjuje na području Republike
Hrvatske ili području dvije ili više županija objavljuje u Narodnim novinama.
Najznačajnije novine koje donosi ovaj izmijenjeni i dopunjeni Kolektivni ugovor su to da su iznosi
osnovnih plaća i materijalnih prava radnika umjesto u kunama, sada izraženi u eurima i da postoje
dva priloga Tarifnih stavova kojima je uređena osnovna plaća u eurima. Prilog 1. Tarifnih stavova
primjenjuje se već od 1. rujna 2023., dok će se Prilog 2. primjenjivati od 1. ožujka 2024. godine. U tijeku
je procedura koja prethodi najavljenom proširenju Šestih izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za
graditeljstvo i na poslodavce i radnike koji nisu sudjelovali u njegovu sklapanju.

Primici koje radnik može ostvariti na temelju radnog odnosa i ne smatraju se plaćom uređeni su
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, aktom poslodavca ili ugovorom o radu. Takvi primici
imaju obilježje materijalnog prava ili naknade troška. Porezni propisi određuju pod kojim uvjetima i do
kojih visina se primici koje radnici ostvaruju na temelju radnog odnosa mogu isplatiti neoporezivo, tj.
bez plaćanja javnih davanja. U praksi se često postavlja pitanje koje vrste potpora/pomoći i nagrada
poslodavci mogu neoporezivo isplatiti svojim radnicima, je li dopuštena isplata u gotovu novcu i na
zaštićeni račun na kojem se ne provodi ovrha te na koji način i u kojim rokovima se isplate takvih
primitaka prijavljuju na obrascu JOPPD. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka.

Isporuke u nizu smatraju se uzastopne isporuke istih dobara između više poreznih obveznika
(najmanje tri). Kod isporuka u nizu ista dobra se otpremaju izravno od prvog isporučitelja do
krajnjeg kupca. Obračun PDV-a kod isporuke dobara u nizu ovisi o pravilnom utvrđivanju mjesta
oporezivanja ovisno o tome radi li se o isporuci bez ili s prijevozom. Kako se kod isporuka u nizu samo
jedna isporuka smatra isporukom s prijevozom, važno je utvrditi kojoj se isporuci pripisuje prijevoz.
Isporuka kojoj se pripisuje prijevoz načelno predstavlja isporuku dobara unutar EU dok je isporuka
bez prijevoza lokalna isporuka. Autorica kroz primjere pojašnjava kojoj se isporuci pripisuje prijevoz
i kako se utvrđuje mjesto oporezivanja kod isporuka u nizu.