rif

Promjene koje se danas odražavaju u zakonodavnim prijedlozima Europske unije jednim zajedničkim
nazivnikom mogle bi se staviti pod sintagmu „Vrijeme je za promjene“. Te promjene možda su i najviše
vidljive na području primjene poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu PDV-a). Što nas može
očekivati te koji se smjer postavlja u poreznom sustavu Republike Hrvatske na području PDV-a, s obzirom
na provedbu projekta skraćeno nazvanog Fiskalizacija 2.0, donosimo u nastavku.

ESG izvještavanje je zasigurno ključni izazov u 2023. godini gdje mnoge organizacije nisu napredovale
u izgradnji učinkovitih internih kontrola vezanih uz izvještavanje o okolišnim, društvenim i upravljačkim
pitanjima. Zasigurno primjena učinkovitih internih kontrola na pružanje korisnih informacija o održivosti
poslovanja predstavlja ključni poslovni izazov, iako su mnoge organizacije kreirale ad hoc interne
kontrole oko ključnih pokazatelja održivog poslovanja, upravljanja ESG rizicima te ESG izvještavanja.
Učinkovit sustav internih kontrola može pomoći organizacijama postaviti svoje ciljeve i strategiju te
da rastu na održivom temelju s povjerenjem u sve oblike informacija, uključujući održive poslovne
informacije. Krajem ožujka ove godine, budući da su različiti interesni dionici pokazali poveći interes
za održive poslovne informacije, COSO (provjereni temelj za ocjenjivanje sustava interne kontrole) je
objavio studiju s dodatnim smjernicama za organizacije s ciljem postizanja učinkovite interne kontrole
o izvještavanju o održivosti, koristeći globalno priznati COSO integrirani okvir (ICIF-2013): COSO je
uključio pojam ‘nefinancijski/održivi’ izravno u Okvir. Značajan aspekt Smjernica izvještavanja o
održivosti uključuje prije svega ključne teme koje treba uzeti u obzir dok organizacija nastavlja svoje
putovanje prema uspostavi i održavanju učinkovitog sustava interne kontrole nad financijskim i
nefinancijskim (održivim) poslovnim informacijama. Autor u članku navodi točke fokusa kroz 17 načela
COSO integriranog okvira (kroz kontrolne komponente: kontrolno okruženje, procjenu rizika, kontrolne
aktivnosti, informaciju i komunikaciju te nadzor), s primjenom na ESG (održivo) izvještavanje.

Dogovoreni postupci su postupci koji su dogovoreni od strane praktičara i angažirajuće strane. Pitanjem
angažmana za obavljanje dogovorenih postupaka u vezi s financijskim ili nefinancijskim predmetnim
pitanjima bavi se Međunarodni standard za povezane usluge (MSPU) 4400 (izmijenjen) – Angažmani
za dogovorene postupke. MSPU 4400 (izmijenjen) na snazi je za angažmane čiji su uvjeti ugovoreni na
dan 1. siječnja 2022. godine ili nakon tog datuma. Praktičar je dužan pridržavati se svakog zahtjeva
ovog MSPU-a, osim u slučaju kada neki zahtjev nije relevantan za određeni angažman za dogovorene
postupke, primjerice, ako okolnosti na koje se odnosi zahtjev ne postoje u tom angažmanu. U članku
autorica daje prikaz odgovornosti praktičara kada je angažiran obaviti angažman za dogovorene
postupke, pojašnjava zahtjeve i smjernice standarda te navodi pojedinosti o obliku i sadržaju izvješća
o dogovorenim postupcima u skladu s odredbama MSPU-a 4400 (izmijenjenog).

Kontrola podmirenja obveza, ali i veća transparentnost u načinu vođenja poslovanja, razlog su zašto
društva sve manje u praksi koriste gotovinsko plaćanje. Pa iako se udio takve vrste plaćanja u ukupnim
plaćanjima kontinuirano smanjuje i dalje određeni broj društava koristi navedeni vid namirenja
obveza u svakodnevnom poslovanju. Gledajući strukturu takvih plaćanja, u pravilu se radi o polozima
utrška i podmirenju obveza prilikom zatvaranja manjih iznosa. Iz tog razloga u daljnjem tekstu bit će
pojašnjeni zakonski propisi, obrađena regulativa i postupanja pri plaćanju gotovim novcem te će se
prezentirati primjeri provođenja blagajničkog poslovanja u svojstvu platitelja i primatelja gotovog
novca.

Prodaja putem interneta postala je uobičajeni način kupovine kod fizičkih i pravnih osoba.
Jednostavnija kupnja uz smanjene troškove i bržu narudžbu neke su od pogodnosti takvog načina
poslovanja. Uz internetsku prodaju veže se i jedan oblik internetske prodaje koji je u posljednje vrijeme
sve popularniji, a to je kuponska prodaja. S obzirom na njegovu učestalost u poslovanju, autor će
u ovome članku obrazložiti sam proces računovodstva kuponske prodaje kod sva tri aktera takvog
poslovanja: kuponskog prodavatelja, partnera – prodavatelja dobara i usluga i krajnjeg kupca. Isto
tako, u ovom članku bit će prikazana odgovarajuća knjiženja takvih transakcija u računovodstvu, kao
i porezni položaj navedenih transakcija.

Hrvatski poduzetnici nerijetko nabavljaju prijevozna sredstva u drugim državama članicama, što
je ulaskom u eurozonu još dodatno olakšano. Preuzimanjem pravne stečevine EU, usvojena su
specifična pravila vezana za isporuke prijevoznih sredstava unutar EU. Za potrebe oporezivanja, a
kasnije i računovodstvenog evidentiranja, bitno je utvrditi tko je isporučitelj prijevoznog sredstva te
radi li se o novom ili rabljenom prijevoznom sredstvu. U članku autor utvrđuje pravila oporezivanja i
računovodstvenog priznavanja nabave prijevoznog sredstva iz EU.

Bilješke uz financijske izvještaje mnogim mikro poduzećima predstavljaju značajan administrativan
teret. Budući da Direktiva 2013/34/EU dopušta njihovo pojednostavljenje za potrebe izvještavanja
mikro poduzeća, a od 2021. godine u Hrvatskoj je u primjeni i izmijenjeni HSFI 1 koji navodi što mikro
poduzeća u bilješkama trebaju objaviti, javlja se potreba njihove standardizacije upravo na temelju
tih izmijenjenih zahtjeva za objavljivanjem.

Informacije o pitanjima održivosti postaju sve značajnije za korisnike. Poslovne odluke korisnici
donose na temelju različitih informacija pri čemu, uz financijske informacije, sve značajnije danas
postaju informacije o pitanjima održivosti. Pri tome su korisnici zainteresirani, između ostaloga, za
informacije povezane s klimom i klimatskim promjenama, informacije o opsegu emisije stakleničkih
plinova, informacije o radnim uvjetima i ljudskim pravima, informacije o upravljačkim čimbenicima
te odnosu s klijentima, dobavljačima i zajednicama na koje utječu aktivnosti poduzeća. S ciljem da
se osigura usporedivost, relevantnost i pouzdanost informacija o održivosti te kako bi se ostvarili
ciljevi definirani u Europskom zelenom planu, Komisija je u prosincu 2022. godine donijela Direktivu
o korporativnom izvještavanju o održivosti (Direktiva (EU) 2022/2464). Tom je Direktivom propisano
donošenje jedinstvenog okvira za izvještavanje o održivosti za sve obveznike primjene Direktive o
korporativnom izvještavanju o održivosti u obliku Europskih standarda izvještavanja o održivosti.
Donošenje Europskih standarda izvještavanja o održivosti važan je korak prema harmonizaciji
izvještavanja o održivosti te će se njihovom primjenom osigurati usporedivost, relevantnost,
razumljivost, provjerljivost i vjerno predstavljanje informacija o održivosti. Autorica u članku
prezentira zahtjeve Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti te ukazuje na promjene u
izvještavanju o održivosti u usporedbi sa zahtjevima izvještavanja prema Direktivi o nefinancijskom
izvještavanju. Također, autorica u članku prikazuje sažeti Nacrt Europskih standarda izvještavanja o
održivosti.

U tekstu autorica daje pregled novih obveza koje poduzetnike očekuju zbog primjene europskog
zakonodavstva kojim se na jasan i nedvosmislen način propisuju obveze povezane s izvješćivanjem o
održivosti. Navedene će obveze biti prenesene i u hrvatsko zakonodavstvo i to kroz izmjene zakonodavnog
okvira za računovodstvo, ali i zakonodavnog okvira za reviziju te u manjem dijelu i kroz izmjene Zakona o
tržištu kapitala. Uz proširenje broja obveznika, što je najveća promjena, u tekstu se daje najava sadržaja
Europskih standarda za izvještavanje o održivosti te se pojašnjava što se mijenja kod revizije, ali i kako
će se i ovaj proces digitalizirati s ciljem osiguravanja dostupnosti informacija o održivosti.

U 2023. godini predstoje značajne izmjene i dopune Zakona o računovodstvu zbog Direktive EU
2021/2101 kojima se uvodi izvješćivanje o informacijama o porezu na dobit, a nakon toga i izmjene
i dopune kojima se znatno proširuje izvješćivanje o održivosti u skladu s Direktivom EU 2022/2464, a
koje se dosada nazivalo nefinancijsko izvješćivanje. Nadalje, u prvi krug izmjena i dopuna uključena
su i druga područja financijskog izvještavanja opće namjene od kojih će važnija biti prezentirana u
ovom radu. Dana 11. svibnja 2023. godine Vlada RH je usvojila Prijedlog nacrta Zakona o izmjeni
i dopunama Zakona o računovodstvu (dalje u tekstu: PNZID ZoRač), koji se u većem dijelu odnosi
na prijenos odredbi Direktive 2021/2101 u pravni poredak Republike Hrvatske. Ističemo kako se
informacije u ovom radu temelje na tom tekstu PNZID ZoRač koji tek ulazi u 1. čitanje u Hrvatskom
saboru te stoga konačni tekst može biti različit od sadašnjeg PNZID ZoRač. Stoga napominjemo da za
donošenje poslovnih odluka vezanih za primjenu tog propisa treba pričekati konačni tekst.