rif

Za radnika stalnog sezonca zaposlenog na neodređeno vrijeme poslodavac je obvezan u razdoblju
privremenog prekida potrebe za radom za njega plaćati sve obvezne doprinose na najnižu osnovicu,
a radnik nema pravo na plaću. Nema obveze plaćanja doprinosa ako radniku miruje radni odnos i
poslodavac ga odjavi iz sustava osiguranja.
Poslodavac koji je s radnikom sklopio ugovor o radu za stalne sezonske poslove na određeno vrijeme
obvezan je nakon prestanka radnog odnosa prijaviti ga na produženo osiguranje i plaćati mu
doprinose za mirovinsko osiguranje. Doprinosi se plaćaju za razdoblje između dva radna odnosa na
određeno vrijeme, a dospijevaju 15. u mjesecu za prethodni i obračunavaju se na najnižu mjesečnu
osnovicu. Poslodavac je obvezan o dospjelim i plaćenim svotama doprinosa obavijestiti Poreznu
upravu ispostavljanjem JOPPD obrasca.
Radnik stalni sezonac koji je bio zaposlen na određeno vrijeme ima za vrijeme produženog mirovinskog
osiguranja pravo na novčanu pomoć koju mu isplaćuje Zavod za zapošljavanje. Novčana pomoć se
ostvaruje za razdoblje provedeno u produženom osiguranju, a najduže šest mjeseci. Stalni sezonac
zaposlen na neodređeno vrijeme nema pravo na novčanu pomoć.
U članku se obrađuju obveze poslodavaca koje se odnose na obvezu doprinosa za radnike s kojima je
sklopljen ugovor o radu za stalne sezonske poslove.

U članku se analiziraju prava zaposlenih roditelja u vezi s korištenjem rodiljnog dopusta. Majka je
obvezna koristiti rodiljni dopust tijekom prvih 70 dana nakon rođenja djeteta. Nakon tog razdoblja,
od 71. dana pa do navršenih šest mjeseci života djeteta, majka može prenijeti pravo na rodiljni
dopust na oca djeteta koji ga tada koristi u skladu sa svojim radnopravnim statusom. Uz to, roditelji
imaju mogućnost rada s polovicom punog radnog vremena do navršenih devet mjeseci života
djeteta. Postoji i mogućnost produljenja rodiljnog dopusta u slučaju prijevremenog rođenja djeteta.
U nastavku članka detaljno su razmotreni uvjeti za ostvarivanje ovih prava, kao i iznosi naknada
tijekom korištenja prava.

Zakon o PDV-u sadrži posebne odredbe o primjeni poreznog oslobođenja kod isporuka dobara i usluga
u vezi s međunarodnim pomorskim i zračnim prijevozom. Porezno oslobođenje propisano je člankom
47. Zakona o PDV-u i člankom 116. Pravilnika o PDV-u, a primjenjuje se na isporuke međunarodnim
prijevoznicima sa sjedištem u tuzemstvu dok se na isporuke stranim prijevoznicima primjenjuju
pravila o mjestu oporezivanja. U nastavku članka autorica detaljnije pojašnjava primjenu poreznog
oslobođenja kod isporuka tuzemnim prijevoznicima te primjenu odredbi o mjestu oporezivanja kod
isporuka međunarodnim pomorskim i zračnim prijevoznicima sa sjedištem u inozemstvu.

Drugi dohodak i autorski honorari koje rezident ostvari iz inozemstva ili u inozemstvu podliježe obvezi
doprinosa za mirovinsko osiguranje. Doprinos za zdravstveno osiguranje se ne plaća. Obveza plaćanja
predujma poreza na dohodak ovisi o tome je li u državi izvora ustegnut porez na dohodak.
Stjecatelj drugog dohotka i autorskih honorara dužan je u roku 30 dana Poreznoj upravi dostaviti
obrazac JOPPD i platiti doprinos za mirovinsko osiguranje. Ako u Hrvatskoj treba platiti predujam
poreza na dohodak, na istom JOPPD obrascu iskazuje obvezu poreza na dohodak. Ako u Hrvatskoj ne
plaća predujam poreza na dohodak, dužan je o obustavi plaćanja poreza obavijestiti Poreznu upravu i
do 31. siječnja sljedeće godine dostaviti obrazac INO-DOH. Priznavanje poreza plaćenog u inozemstvu
se, uz propisane uvjete, provodi u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak.

Podmirivanje javnih davanja prema utvrđenim rokovima dospijeća je obveza svih pravnih i fizičkih
osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost te djelatnost slobodnog zanimanja. Ako se pri
popunjavanju podataka na nalogu za plaćanje poreza, obveznih doprinosa te drugih javnih davanja,
upišu pogrešni podaci, uplaćena sredstva mogu biti usmjerena na pogrešan račun proračuna ili
uplatni račun, čime porezna obveza nije podmirena ili je neki drugi javni prihod preplaćen.
Budući se danom uplate poreza i drugih javnih davanja, smatra dan kada su sredstva evidentirana
na uplatnim računima, to je sudionicima u platnom prometu u interesu da odmah po otkrivanju
pogreške pri uplati javnih davanja za koje analitičku evidenciju obavlja Porezna uprava, podnesu
zahtjev za povrat sredstava.
Međutim, osim Poreznoj upravi, zahtjevi za povrat pogrešno uplaćenih javnih davanja podnose se i
drugim tijelima i institucijama koje su posebno navedene u Naputku o načinu uplaćivanja prihoda
proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba, koji se primjenjuje
u 2024. godini.

Tijekom obavljanja postupka revizije eksterni revizor može se koristiti radom internog revizora, što
uključuje korištenje radom službe interne revizije u pribavljanju revizijskih dokaza i korištenje radom
internih revizora radi osiguravanja izravne pomoći uz usmjeravanje, nadzor i pregled koji obavlja
eksterni revizor. Međutim, kada se u svom radu koristi radom internog revizora, eksterni revizor ima
isključivu odgovornost za izraženo revizijsko mišljenje. Stoga, eksterni revizor se u svom izvješću neće
pozivati na rad internog revizora. U članku autorica ukazuje na odredbe MRevS-a 610 – Korištenje
radom internih revizora (izmijenjen 2013.), a vezano uz obveze, postupke i prosudbe koje eksterni
revizor mora obaviti ako se odluči koristiti radom internog revizora kako bi prikupio primjerene i
dostatne revizijske dokaze i stvorio zaključke na kojima će temeljiti svoje mišljenje.

Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (dalje u tesktu: CSRD) stupila je na snagu 5.
siječnja 2023. godine te je u nacionalno zakonodavstvo implementirana, između ostaloga, kroz novi
Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 85/24.), kao i kroz Zakon o reviziji (Nar. nov., br. 127/17., 27/24.
i 85/24.).
Ovom Direktivom uspostavljaju se standardi objava o održivosti za sva velika poduzeća, matična
društva velikih grupa, male i srednje poduzetnike i poduzetnike iz trećih zemalja.
Standardizirano izvješćivanje o održivosti omogućit će usmjeravanje kapitala u održiva ulaganja,
pomoći poduzetnicima pri učinkovitijem upravljanju rizicima te će doprinijeti izgradnji snažnijeg i
stabilnijeg gospodarskog sustava. Implementacija CSRD Direktive u Zakon o računovodstvu te Zakon
o reviziji pruža jasna pravila o obveznicima, sadržaju i obliku izvješćivanja o održivosti te je cilj ovoga
članka pobliže opisati njihove izmjene u kontekstu navedene Direktive i njezin potencijalni utjecaj na
poduzeća, s naglaskom na institucionalne ulagatelje, kao i gospodarski sustav u cjelini.

Kartično poslovanje, potpomognuto suvremenim tehnologijama, zastupljeno je u većini transakcija
među poduzetnicima. Zbog toga se značajan dio računovodstvene obrade odnosi na evidentiranje
poslovnih događaja povezanih s ovim načinom poslovanja. Ovaj članak pružit će uvid u računovodstveni
aspekt poslovanja s kreditnim karticama, promatrajući ga iz perspektive trgovačkih društava koja se
pojavljuju u ulogama prodavatelja i kupca.

Obračunsko plaćanje predstavlja nenovčanu namiru dospjelih potraživanja. Obračunska plaćanja u
poslovnoj praksi čine prijeboj, cesija, preuzimanje duga i asignacija. Tim nenovčanim plaćanjem vrlo
se često održava likvidacija društva, ali i vodi briga o naplativosti potraživanja od kupaca.
Autor u članku daje primjere računovodstvenog evidentiranja prijeboja (kompenzacije), cesije,
preuzimanja duga i asignacije te navodi situacije u kojima isti nisu dopušteni.

U Nar. nov., br. 66/24 od 17. srpnja 2024. godine objavljen je novi Hrvatski standard financijskog
izvještavanja 18 – Vremenska ograničenost poslovanja (nadalje: HSFI 18), koji stupa na snagu
1. siječnja 2025. godine. Cilj standarda je propisati posebna pravila koja je potrebno primijeniti
prilikom utvrđivanja primjerenosti korištenja pretpostavke o vremenski neograničenom poslovanju i
računovodstvena pravila koja se primjenjuju kad zbog činjeničnih i/ili pravnih okolnosti nije primjereno
koristiti pretpostavku o neograničenosti vremena poslovanja čija se primjena zahtijeva Hrvatskim
standardima financijskog izvještavanja i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.
Standard je primjenjiv za poduzetnike odnosno subjekte koji su obveznici primjene zakona koji uređuje
računovodstvo, osim onih poduzetnika kojima je izdavanje odobrenja za rad u nadležnosti Hrvatske
narodne banke ili Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
HSFI 18 poduzetnici su dužni primjenjivati za izvještajna razdoblja započeta na 1. siječnja 2025. godine
ili nakon toga datuma, dok će se stečajni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovog standarda,
dovršiti primjenom računovodstvenih standarda koje je poduzetnik primjenjivao do stupanja na
snagu HSFI-a 18.
Više o sadržaju i zahtjevima HSFI-a 18 autorica članka navodi u nastavku.