rif

Naknada plaće za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolesti određuje
se u visini 100 % prosječne neto plaće radnika isplaćene u prethodnih šest mjeseci prije mjeseca u
kojemu je nastao osigurani slučaj. Najviši iznos naknade nije ograničen. Naknadu plaće isplaćuje
poslodavac, a zatim od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje potražuje povrat isplaćenog
iznosa. Naknada za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu je neoporezivi primitak osiguranika, ne
podliježe obvezi doprinosa ni poreza na dohodak.
Poslodavac može pri obračunu naknade za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu ili profesionalnom
bolesti postupiti prema opisanim pravilima tek nakon što je ozljeda na radu priznata od strane
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a dotada obračunava i isplaćuje naknadu u visini
kako je propisano za bolovanje kojemu nije uzrok ozljeda na radu ni profesionalna bolest. Nakon
završenog postupka u kojemu je ozljeda na radu priznata, poslodavac provodi ispravak isplaćenog
iznosa naknade i ispravak obrasca JOPPD.

Prava trudnih radnica na radnom mjestu od iznimne su važnosti za očuvanje zdravlja majke i djeteta.
Uredna trudnoća omogućuje rad do 28 dana prije poroda no u slučaju komplikacija radnica može
ostvariti pravo na bolovanje uz naknadu iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
(HZZO). Nasuprot tome, trudna radnica na poslovima opasnim po zdravlje ima pravo na dopust pri
čemu poslodavac isplaćuje naknadu. Razlika između ovih prava, uključujući izvor i visinu naknade,
važna je i za poslodavce i za radnike. Članak pruža pregled prava trudnih radnica i način njihovog
evidentiranja u porezne svrhe.

Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine sklopljen je u rujnu 2024., a stupa na snagu i primjenjuje
se od 1. studenoga 2024. godine, s rokom važenja tri godine. U tijeku je procedura utvrđivanja
javnog interesa za proširenje njegove primjene na sve poslodavce i radnike u djelatnosti trgovine. U
djelatnosti trgovine aktivno je 26.409 trgovačkih društava i 8.117 obrtnika (podaci za ožujak 2024.)
koji zapošljavaju više od 220.000 radnika.
Članak sadrži prikaz prava radnika ugovorenih Kolektivnim ugovorom za trgovinu, s naglaskom
na radno vrijeme, odmore i dopuste, plaće, dodatke na plaću i druga materijalna prava radnika u
trgovini.

Mjesto oporezivanja prijevoznih usluga razlikuje se kod prijevoza dobara u odnosu na prijevoz
putnika. Dok se mjestom obavljanja usluga prijevoza putnika smatra mjesto gdje se prijevoz obavlja,
razmjerno prijeđenim udaljenostima bez obzira tko je korisnik usluga, mjesto obavljanja usluga
prijevoza dobara različito je, ovisno o tome tko je korisnik usluge prijevoza, drugi porezni obveznik ili
osoba koja nije porezni obveznik. O mjestu obavljanja usluga prijevoza dobara pisali smo u RIF-u br.
5/24., a u ovom članku autorica piše o oporezivanju PDV-om usluga prijevoza putnika.

Poslodavci obvezno za svoje radnike sastavljaju godišnji obračun poreza na dohodak od
nesamostalnoga rada tijekom mjeseca prosinca, a najkasnije do 31. prosinca tekuće godine, ako su
ispunjeni uvjeti i razlozi za njegovo sastavljanje, propisani odredbama Zakona o porezu na dohodak
i Pravilnika o porezu na dohodak. Sastavljanjem godišnjeg obračuna, radnicima se omogućava
korištenje poreznih prava koja nisu iskoristili tijekom godine te im se vraća u poreznom razdoblju više
plaćeni iznos poreza na dohodak.
U ovom članku autorica na primjerima pojašnjava razloge i uvjete za sastavljanje godišnjeg obračuna
poreza na dohodak te pravila njegovog iskazivanja u obrascu JOPPD.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 114/23.), izmijenjena su
i dopunjena pravila o priznavanju rashoda darovanja, koja se po prvi puta primjenjuju u poreznoj
prijavi za 2024. godinu. Izmijenjena su pravila u smislu da se uz prethodno razdoblje može promatrati
i tekuće, kako bi se mogao utvrditi dopušteni iznos darovanja, a dopunjena u smislu da pod određenim
uvjetima darovanja mogu biti priznata i iznad 2 % prihoda.
Autor u članku detaljnije piše o pravilima za priznavanje rashoda darovanja kod obveznika poreza na
dobit koja se po prvi puta primjenjuju u poreznoj prijavi za 2024. godinu.

Financijski sustav ima ključnu ulogu u poticanju gospodarskog rasta zemlje pa je njegova stabilnost i
efikasnost od iznimnog značaja. Visok stupanj reguliranosti i velika potreba za upravljanjem rizicima
karakteristična je za sve sudionike financijskog sustava te ujedno i jedan od načina osiguranja njegove
efikasnosti i stabilnosti. Ustrojavanje interne revizije kao funkcije koja osigurava podršku organizaciji
u unaprjeđenju sustava upravljanja rizicima i sustava internih kontrola predviđeno je zakonima koji
uređuju poslovanje financijskih institucija.
Zakoni koji uređuju poslovanje kreditnih institucija i mirovinskih društava propisuju obvezu
ustrojavanja funkcije interne revizije dok zakoni koji uređuju poslovanje osiguravajućih društava i
društava za upravljanje investicijskim fondovima ostavljaju mogućnost da organizacija sama procijeni
je li razmjerno prirodi, opsegu i složenosti poslovanja potrebno ustrojiti funkciju interne revizije.
Cilj ovoga članka je istražiti koliko je društava za upravljanje investicijskim fondovima u Republici
Hrvatskoj ustrojilo funkciju interne revizije te koji su to kriteriji prema kojima se donosi odluka o
njezinom ustrojavanju. Svrha članka je opisati mehanizme unutarnjih kontrola, zadatke i odgovornosti
funkcije interne revizije u industriji investicijskih fondova. Podaci za provedbu istraživanja prikupljeni
su metodom anketnog upitnika, a rezultat istraživanja prikazan je u zadnjem poglavlju ovoga članka.

Poslovni plan predstavlja temeljni upravljački izvještaj svakog poduzetnika. Potrebu za izradom
poslovnog plana potvrdili su financijski stručnjaci i menadžeri na svim razinama odgovornosti u
poduzeću. Poslovni plan u pravilu se izrađuje za razdoblje do jedne godine, a sadrži kvantitativno
iskazane ciljeve poduzetnika u planskom razdoblju. Poslovni plan sastoji se od operativnog i financijskog
plana. U operativnom dijelu poslovnog plana sadržane su operativne odluke menadžmenta kojima
se usmjerava alokacija oskudnih resursa poduzeća. U financijskom dijelu poslovnog plana sadržane
su financijske odluke menadžmenta koje su usmjerene na financiranje nabavke tih resursa te na
investicijske odluke. Aktualno poslovno okruženje obilježavaju značajni poremećaji, što je dovelo do
gospodarske nestabilnosti i krize, a u takvim je uvjetima otežano raditi planove, čak i u kratkom
roku. Ujedno, od 1. siječnja 2025. godine pojedini poduzetnici obvezno će sastavljati izvještaje o
održivosti koji, između ostaloga, trebaju sadržavati informacije o planovima poduzetnika. U članku
autori ukazuju na specifičnosti izrade poslovnog plana u proizvodnji i trgovini te na aktualne izazove
u projekciji budućih aktivnosti u aktualnim gospodarskim uvjetima.

Faktoring je oblik financiranja koji obuhvaća pravni i financijski posao, a odnosi se na kupnju predmeta
faktoringa od strane faktoring društva (pružatelja usluge faktoringa). To se odvija putem ugovora o
faktoringu, gdje se predmeti faktoringa kupuju s pravom ili bez prava na regres. Budući da je tema
faktoringa široka, autor će u nastavku članka definirati proces faktoringa, utvrditi njegove vrste te
objasniti računovodstveni tretman povezan s različitim vrstama faktoringa prema računovodstvenim
standardima. Također će prikazati utjecaj računovodstvenih promjena na godišnji obračun faktoring
društva.

Zakonom o PDV-u, Zakonom o porezu na dobit i Zakonom o porezu na dohodak različito je uređen
porezni status troškova promidžbe, troškova reprezentacije i troškova po osnovu danih darovanja.
Prema Zakonu o PDV-u, za troškove reprezentacije i danih darovanja koja se ne smatraju poslovnim
izdacima nije dopušten odbitak pretporeza dok se troškovi promidžbe smatraju poslovnim izdacima
za koje je dopušten odbitak pretporeza u ukupnom iznosu. Prema Zakonu o porezu na dobit i Zakonu
o porezu na dohodak, troškovi reprezentacije porezno su priznati u visini 50 %, dok su troškovi
promidžbe uz propisane uvjete priznati u ukupnom iznosu. Trošak po osnovu danih darovanja prema
određenim uvjetima smatra se porezno priznatim rashodom, ali sa stanovišta PDV-a donacije u
naravi smatraju se isporukom bez naknade koja podliježe oporezivanju, osim donacija hrane prema
posebnim propisima. U članku autorica ukazuje na razlike u poreznom određenju ovih troškova te
daje primjere njihovog računovodstvenog praćenja.