rif

Prema Zakonu o parničnom postupku sve su fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost
obvezne u predmetima (sporovima) koji se odnose na njihovu djelatnost, sa sudovima i ostalim
sudionicima u sudskom procesu komunicirati elektroničkim putem. Elektronička komunikacija odvija
se putem sustava e-komunikacije kojoj su navedene osobe dužne zatražiti pristup najkasnije do 19.
srpnja 2023. godine. Što je e-komunikacija, koji su tehnički preduvjeti za pristup e-komunikaciji te
kojem se riziku obrtnici izlažu ako ne zatraže pristup sustavu e-komunikacije, pročitajte u tekstu koji
slijedi.

Skrivljeno ponašanje radnika predstavlja razlog za otkaz ugovora o radu. Ovisno o težini povrede,
radniku se može dati jedna od dvije vrste otkaza: redoviti ili izvanredni.
U slučaju blažih ili lakših povreda radnih obveza, poslodavac bi se trebao opredijeliti za redoviti
otkaz ugovora o radu iz članka 115. stavka (1), podstavka 3) Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14.,
127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.). U skladu s tom normom, poslodavac može otkazati ugovor o radu
uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako
radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
Ako radnik počini osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa, poslodavac mu može otkazati
ugovor o radu izvanrednim otkazom iz članka 116. Zakona o radu.
Zakon o radu nije predvidio kriterije za razgraničenje razloga za redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o
radu. Zbog toga se neki poslodavci opredjeljuju da u pravilnicima o radu ili ugovorima o radu određuju
što se smatra blažom, a što osobito teškom povredom radne obveze.
Druge načine kako odrediti razloge za redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o radu nalazimo u praksi
sudova.
Razlika između ove dvije vrste otkaza je i u posljedicama. Dok kod izvanrednog otkaza učinci otkaza
nastupaju danom dostave otkaza ugovora o radu (bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog
otkaznog roka), kod redovitog otkaza ugovora zbog skrivljenog ponašanja radnik ima pravo na
otkazni rok, koji se u tom slučaju utvrđuje u dužini polovine otkaznog roka.
Međutim, ni u jednom ni u drugom slučaju radnik nema pravo na otpremninu.

Nove tehnologije imaju nemalu ulogu u osvajanju tržišta i stvaranju konkurentske klime. Internet
kupovina iz udobnosti vlastitog doma potrošačima nosi brojne pogodnosti. Naš zakonodavac
pokušava stvoriti što bolji zakonski okvir, što je u okolnostima brzog razvoja tehnologije ozbiljan
zadatak.
Djelatnost je visokoregulirana kroz Direktive i naše propise, nastoje se zaštititi potrošači, ali i olakšati
poslovanje trgovcima.

Ograničenje rada nedjeljom se u našoj državnopravnoj tradiciji pokušalo riješiti u više navrata. Prema
novom zakonskom rješenju radno vrijeme trgovina, prodajnih objekata uređuje se na način da su
trgovine zatvorene nedjeljom i u dane blagdana. Trgovac može samostalno 16 nedjelja u godini
odrediti kao radne, s time da se trajanju radnog vremena prodajnih objekata od 90 sati tjedno, dodaje
15 sati koje raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje, što čini 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do
petka.

Posebni propis koji uređuje djelatnost trgovine je Zakon o trgovini. Trgovcem se prema ovome zakonu
smatra svaka pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanja
usluga u trgovini. Osim propisa o trgovini za poslovanje trgovca važne su i odredbe Zakona o zaštiti
potrošača te odredbe poreznih propisa. Autorica u članku piše o obvezama trgovaca vezano za
evidencije o stanju robe u trgovini propisane člankom 16. Zakona o trgovini. Tema je obrađena s
aspekta poreznih propisa, propisa o trgovini te propisa za zaštiti potrošača.

Samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika koju u okviru privatne prakse obavljaju doktori
dentalne medicine i dentalni tehničari, prema Zakonu o porezu na dohodak ubraja se u djelatnost
slobodnih zanimanja. Kao fizičke osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja, doktori
dentalne medicine i dentalni tehničari, dohodak od te djelatnosti utvrđuju na temelju propisanih
poslovnih knjiga i evidencija primjenjujući načelo blagajne, što znači da je primitak ostvaren u
trenutku kada je izlazni račun naplaćen, dok je izdatak ostvaren tek kada je ulazni račun plaćen.
Međutim, u odnosu na propise o PDV-u, usluge koje obavljaju doktori dentalne medicine i dentalni
tehničari u okviru privatne prakse, kao i isporuke dobara i usluga koje obavljaju dentalna trgovačka
društva, oslobođene su plaćanja PDV-a. Kako zbog Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH,
razdoblje dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti traje do 31. prosinca 2023.
godine, doktori dentalne medicine i dentalni tehničari dužni su ukupan iznos na računu koji se izdaje
korisnicima usluga, osim u eurima iskazati i u kunama uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.

Za osobe koje se zbog potrebe posla kreću unutar država članica EU potrebno je općim pravilima
odrediti primjenjivo zakonodavstvo države članice. Ova potreba posebno se javlja u situacijama
kada radnici istovremeno obavljaju poslove za više poslodavaca iz različitih država članica, kao i
slučaju kada radnici za potrebe svojeg poslodavca povremeno rade na području neke druge države
članice EU, a koja istovremeno nije država njihovog uobičajenog boravišta. Autorica u ovom članku
pojašnjava pravni i porezni aspekt povremenog rada u dvije ili više država članica EU s namjerom da
pojasni razliku između ove vrste rada i rada po osnovi izaslanog radnika, kao i načina obračuna plaće
te osnovice za obračun doprinosa po osnovi ove vrste nesamostalnog rada.

Radnik koji je odsutan s rada zbog privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede (dalje:
bolovanje) ostvaruje pravo na naknadu plaće. Trošak naknade plaće za bolovanje je podijeljen
između poslodavca i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) na način da za prva
42 dana bolovanja radnika (7 dana za radnike-invalide rada) naknadu plaće isplaćuje poslodavac na
svoj teret, a od 43. dana (8. dana za radnike-invalide rada) naknadu plaće isplaćuje poslodavac, ali na
teret sredstava HZZO-a. Iznimka su radnici koji su navršili 70 godina starosti i radnici upućeni na rad
dok se nalaze u trećoj državi. Uvažavajući ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju i načelo
primjene povoljnosti za radnike, visinu naknade plaće za prva 42 dana bolovanja uređuje poslodavac
izvorima radnog prava.

Od 1. srpnja 2023. godine na snazi je Odluka o proširenoj primjeni Dodatka I. o izmjenama i
dopunama Kolektivnog ugovora ugostiteljstva. Dodatak I. je sklopljen 26. travnja 2023. godine i
njegova je primjena proširena na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnostima
pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, područje I, odjeljci 55 i 56 Nacionalne klasifikacije
djelatnosti 2007. – NKD 2007. Dodatkom I. Kolektivnog ugovora ugostiteljstva povećani su iznosi
osnovne plaće prema grupama složenosti poslova, dodatak za rad nedjeljom je usklađen sa Zakonom
o radu, ugovoreno je trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme s istim radnikom duže od tri godine,
preciznije je uređeno pravo na dodatne dane godišnjeg odmora i povećano je pravo na plaćeni dopust
za sindikalne aktivnosti.
U sljedećem članku donosimo prikaz sadržaja prava radnika ugovorenih Kolektivnim ugovorom
ugostiteljstva, zajedno s Dodatkom I., koji od 1. srpnja 2023. godine obvezuje sve poslodavce, pravne
i fizičke osobe, koji posluju u toj djelatnosti.

Od 1. srpnja 2023. na snazi je novi Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine
i naknade za neiskorišteni godišnji odmor kojim je uređen obvezan sadržaj obračunskih isprava
propisanih čl. 93. Zakona o radu. Izmjenama Zakona o radu, od 1. siječnja 2023. godine proširene su
vrste primitaka koje su poslodavci obvezni iskazivati u obračunu plaće i naknade plaće i uvedena je
obveza izdavanja obračuna naknade za neiskorišteni godišnji odmor. Obračun isplaćenih primitaka
poslodavac je dužan uručiti radniku u roku 15 dana od isplate, a u obračunu mora biti vidljivo kako
je utvrđeno pravo radnika na plaću, naknadu plaće i ostale primitke, otpremninu i naknadu za
neiskorišteni godišnji odmor.
U slučaju neisplate plaće i naknade plaće poslodavac je obvezan radniku uručiti dva obrasca: obračun
plaće i naknade plaće koja nije isplaćena ili nije isplaćena u cijelosti i obračun neisplaćene plaće i
naknade plaće koji se smatra ovršnom ispravom. Obračun neisplaćene plaće i naknade plaće mora
biti izdan na obrascu koji je propisan Pravilnikom. Isto je propisano u slučaju kad poslodavac do kraja
mjeseca u kojemu je dospjela obveza, radniku ne isplati otpremninu i/ili naknadu za neiskorišteni
godišnji odmor odnosno ako ih ne isplati u cijelosti. I tada je obvezan radniku uručiti dva obrasca:
obračun otpremnine i/ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji ne mora biti u propisanoj
formi i obliku, ali mora imati propisani sadržaj i obračun neisplaćene otpremnine i/ili naknade za
neiskorišteni godišnji odmor koji ima snagu ovršne isprave i mora biti izdan na propisanom obrascu.
Poslodavci su dužni do 1. listopada 2023. godine uskladiti sadržaj obračunskih isprava s novim
Pravilnikom.