rif

Troškovi promidžbe, reprezentacije i troškovi po osnovu danih darovanja različito su porezno
određeni kod oporezivanja dohotka odnosno dobiti odnosno kod oporezivanja porezom na dodanu
vrijednost. Prema Zakonu o porezu na dobit i Zakonu o porezu na dohodak, troškovi reprezentacije
porezno su priznati u iznosu 50 %, dok su troškovi promidžbe uz propisane uvjete priznati u ukupnom
iznosu. Prema Zakonu o PDV-u, za troškove reprezentacije nije dopušten odbitak pretporeza dok se
troškovi promidžbe smatraju poslovnim izdacima za koje je dopušten odbitak pretporeza u ukupnom
iznosu. Trošak po osnovu danih darovanja prema određenim uvjetima smatra se porezno priznatim
rashodom, ali sa stanovišta PDV-a donacije u naravi smatraju se isporukom bez naknade koja podliježe
oporezivanju, osim donacija hrane prema posebnim propisima. U članku autorica ukazuje na razlike u
poreznom određenju troškova promidžbe, reprezentacije i danih darovanja te daje primjere njihovog
računovodstvenog praćenja.

Zajednički poslovi jesu poslovi pod zajedničkom kontrolom dvaju ili više osoba. Subjekt koji ima
udjele u zajedničkom poslu, dužan ih je obračunavati u svojim financijskim izvještajima. Financijsko
izvještavanje zajedničkih poslova ovisi o vrsti zajedničkog posla. Kod onih zajedničkih poslova kod
kojih ulagatelji imaju pravo na imovinu i obveze iz zajedničkog posla, ulagatelji će svoj udjel u imovini,
obvezama te prihodima i rashodima iz zajedničkog posla priznati u svojim financijskim izvještajima.
Zajednički poslovi kod kojih ulagatelji imaju pravo na neto imovinu zajedničkog posla obračunavaju
se u financijskim izvještajima ulagatelja metodom udjela. Autori u ovom radu analiziraju zahtjeve
MSFI-a 11 i HSFI-a 2 vezano za financijsko izvještavanje zajedničkih poslova te na primjerima ilustriraju
njihovu primjenu.

Vrlo često u praksi nastaju poslovni događaji koji započinju u jednom, a završavaju u drugom
obračunskom razdoblju. Učinci takvih transakcija utječu na prihode i rashode kroz više obračunskih
razdoblja. Prilikom sastavljanja financijskih izvještaja subjekt mora učinke takvih transakcija
vremenski razgraničiti, tj. priznati u odgovarajućem razdoblju, u skladu s načelom nastanka poslovnog
događaja. Stoga, prihode i rashode potrebno je priznati u iznosima i u onom obračunskom razdoblju
na koje se i odnose, tj. u trenutku njihova nastanka, a ne kada se ostvari primitak ili izvrši isplata
novca ili novčanog ekvivalenta. Razlikuju se stavke aktivnih i pasivnih vremenskih razgraničenja, a
njihova specifičnost je iskazivanje kao zasebnih pozicija u bilanci, uz dodatna pojašnjenja u bilješkama
uz financijske izvještaje. U radu autorica prikazuje računovodstveno iskazivanje pojedinih kategorija
aktivnih i pasivnih vremenskih razgraničenja uz osvrt na odgovarajući tretman PDV-a.

Kapital društva sastoji se od nekoliko kategorija i to: upisanog kapitala, rezervi kapitala, revalorizacijskih
rezervi, rezervi iz dobiti, zadržane dobiti i dobiti tekuće godine. Preneseni gubici i gubitak tekuće
godine umanjuju kapital. U poslovanju društva vrlo su česte transakcije između članova društva i
društva. U ovisnosti o vrsti transakcije odnosno poslovnog događaja, u računovodstvu, rezultat će
biti iskazan na poziciji kratkoročne ili dugoročne obveze ili potraživanja, povećanju ili smanjenju
rezervi kapitala, isplate dobiti i povećanju temeljnog kapitala društva. Rezerve kapitala koje su tema
ovoga članka česta su pozicija na kojoj su iskazane uplate članova društva koje imaju trajni karakter.
Povećanje rezervi kapitala kroz dodatne činidbe članova društva moguće je uplatom u novcu, unosom
dobara dugotrajne ili kratkotrajne imovine, preuzimanjem duga ili unosom tražbine. U članku su kroz
primjere prikazane odluke i knjigovodstveno evidentiranje promjena na strani rezervi kapitala.

Kraj kalendarske godine, većini poduzetnika u Republici Hrvatskoj u pravilu je i kraj poslovne godine.
Kako se približava završetak obračunskog razdoblja u smislu izvještavanja računovodstvo sve
intenzivnije provodi kontrole usklađenosti računovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem i provodi
kontrole knjiženja uspoređujući analitiku, sintetiku, privremene obračune amortizacije, kontrolu i po
potrebi test revalorizirane vrijednosti dugotrajne imovine. U članku autor u kratkim crtama obrađuje
određene predradnje koje su bitne pri sastavljanju financijskih izvještaja.

U poslovnoj praksi odobravanje pozajmica nije nepoznata stvar. Računovodstveni i porezni tretman
kamata na pozajmice i njihovo oporezivanje porezom na dohodak i porezom na dobit daje vrlo korisne
informacije zajmodavcima i zajmoprimcima u procesu odlučivanja o načinu ugovaranja pozajmica.
Autor u članku navodi zakonodavni okvir uz primjere na koji način se kamate računovodstveno i
porezno evidentiraju u poslovnim knjigama i poreznim evidencijama odnosno prijavama.

Održano je 25. godišnje savjetovanje „Interna revizija i kontrola“
u organizaciji Sekcije internih revizora Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika u razdoblju od 5. do 7. listopada 2023.
u Zadru u hotelu Kolovare. Ovogodišnje savjetovanje bilo je posebno svečano budući da je od osnutka Sekcije internih revizora proš-
lo punih 25 godina. Ovo trodnevno savjetovanje okupilo je brojne
stručnjake iz područja kontrola i interne revizije te drugih povezanih
područja.

Predsjednica Europske komisije održala je 13. rujna 2023. u Europskom parlamentu tradicionalni godišnji
govor o stanju Europske unije u posljednjih godinu dana. U članku predstavljamo ključne dokumente koji
čine pozadinu govora odnosno skup dokumenata nazvan „Stanje Unije 2023.“. Europa koja ispunjava
obećanja, ulaganje u prosperitet Europe te izgradnja društvene otpornosti poglavlja su koja se detaljno
obrađuju u „Stanju Unije 2023.“, a uvodna poruka Komisije je sljedeća: „Danas se Europa ponovno zalaže
za budućnost za koju se vrijedi boriti, a na nama je da je izgradimo.“

Novi pravni okvir za mirno rješavanje sporova (medijaciju) u Republici Hrvatskoj sačinjavaju: novi
Zakon o mirnom rješavanju sporova (Nar. nov., br. 67/23.), Pravilnik o institucijama za medijaciju
(Nar. nov., br. 100/23.) i Pravilnik o registru medijatora (Nar. nov., br. 100/23.). Do donošenja novog
Zakona o mirnom rješavanju sporova, u Republici Hrvatskoj imali smo Zakon o mirenju iz 2003. godine
(Nar. nov., br. 163/03.) i Zakon o mirenju iz 2011. godine (Nar. nov., br. 18/11.).
Osim pravnog okvira započeta je i implementacija medijacije osnivanjem Centra za mirno rješavanje
sporova. Centar je kao ustanova upisan u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu pod MBS
081524587 i s OIB-om 80113121575.

Radnik koji je zaposlen i radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca odnosno radi u
nepunom radnom vremenu kod više matičnih poslodavaca, tako da je njegovo ukupno radno vrijeme
40 sati tjedno, može dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca.
Koje su zakonske pretpostavke, posebice sada nakon izmjene Zakona o radu, o kakvom se ugovoru
radi, o kakvoj se notifikaciji poslodavca radi i na brojna slična pitanja, autorica odgovara u tekstu
koji slijedi.