rif

U skladu s člankom 26. Pravilnika o PDV-u, Hrvatska gospodarska komora donijela je novu Odluku
o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu. Odluka je objavljena u Nar. nov., br.
69/23. te se primjenjuje od 6. srpnja 2023. godine. Ovom je Odlukom stavljena van snage Odluka iz
1999. godine i donosi važne novine vezano za porezno priznate gubitke u djelatnosti ugostiteljstva.
U članku autorica daje praktične primjene obračuna dopuštenog kala, rastepa, kvara i loma kod
ugostitelja koji pružaju usluge pripremanja i usluživanja hrane i pića u ugostiteljskim objektima.

Obrtnik može zbog bilo kojeg razloga privremeno obustaviti obavljanje obrta do godinu dana, a ako
ga obustavlja zbog spriječenosti za rad uzrokovanoj bolešću ili zbog korištenja rodiljnih i roditeljskih
dopusta prema posebnom zakonu, obustava može trajati sve dok traje korištenje tih prava. Ako se
obrt obustavlja zbog bolovanja i zbog korištenja prava na dopuste po osnovi roditeljstva, obrtniku u
tom razdoblju miruje obveza doprinosa, a teku mu prava u socijalnim sustavima.
Ako se obrt obustavlja zbog nekog drugog razloga, obrtnik se može odjaviti iz sustava socijalnih
osiguranja, o čemu je dužan obavijestiti Zavod za mirovinsko osiguranje u roku 24 sata od izvršnosti
rješenja o obustavi obrta. Ova je novina uvedena od 1. siječnja 2023. godine, izmjenama Zakona
o mirovinskom osiguranju. Ako se ne odjavi iz sustava osiguranja, tada je i za razdoblje obustave
obvezan plaćati doprinose.
U članku se pojašnjava utjecaj razdoblja obustave obrta na obvezu doprinosa i poreza na dohodak za
obrtnika koji je po toj osnovi socijalno osiguran i za obrtnika kojemu je obrt druga djelatnost

U svom poslovanju obrtnici i ostale samostalne djelatnosti vrlo često imaju slučajeve unosa/ulaganja
i izuzimanja određene imovine s kojom planiraju obavljati određenu poslovnu aktivnosti ili izuzeti
za privatne svrhe određeni dio imovine kojim se obavlja samostalna djelatnost. Prema Pravilniku
o porezu na dohodak, ulaganjima se smatraju sva osobna dobra koja porezni obveznik unese u
djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti. Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje
porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe,
potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti i smatraju se
poslovnim primicima u trenutku kada su izuzeti. U članku je obrađen porezni tretman takve imovine i
način evidentiranja kod obrtnika ili samostalne djelatnosti obveznika poreza na dohodak i obveznika
poreza na dobit.

Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (od 25. rujna
2015. godine) – šeste izmjene i dopune sklopili su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat
graditeljstva Hrvatske u Križevcima, dana 20. srpnja 2023. godine.
Istoga dana su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat graditeljstva Hrvatske utvrdili i
pročišćeni tekst Kolektivnog ugovora za graditeljstvo.
Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – šeste izmjene i
dopune stupile su na snagu i primjenjuju se od 20. srpnja 2023. godine, danom kada su ga potpisali
ovlašteni predstavnici potpisnika.
Oba akta (izmjene i dopune i pročišćeni tekst) objavljena su u Nar. nov., br. 94/23. (14. 8. 2023.).
Objava u Narodnim novinama temelji se na čl. 3. st. 2. Pravilnika o načinu objave kolektivnih ugovora
(Nar. nov., br. 146/14.), po kojoj odredbi se kolektivni ugovor koji se primjenjuje na području Republike
Hrvatske ili području dvije ili više županija objavljuje u Narodnim novinama.
Najznačajnije novine koje donosi ovaj izmijenjeni i dopunjeni Kolektivni ugovor su to da su iznosi
osnovnih plaća i materijalnih prava radnika umjesto u kunama, sada izraženi u eurima i da postoje
dva priloga Tarifnih stavova kojima je uređena osnovna plaća u eurima. Prilog 1. Tarifnih stavova
primjenjuje se već od 1. rujna 2023., dok će se Prilog 2. primjenjivati od 1. ožujka 2024. godine. U tijeku
je procedura koja prethodi najavljenom proširenju Šestih izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za
graditeljstvo i na poslodavce i radnike koji nisu sudjelovali u njegovu sklapanju.

Primici koje radnik može ostvariti na temelju radnog odnosa i ne smatraju se plaćom uređeni su
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, aktom poslodavca ili ugovorom o radu. Takvi primici
imaju obilježje materijalnog prava ili naknade troška. Porezni propisi određuju pod kojim uvjetima i do
kojih visina se primici koje radnici ostvaruju na temelju radnog odnosa mogu isplatiti neoporezivo, tj.
bez plaćanja javnih davanja. U praksi se često postavlja pitanje koje vrste potpora/pomoći i nagrada
poslodavci mogu neoporezivo isplatiti svojim radnicima, je li dopuštena isplata u gotovu novcu i na
zaštićeni račun na kojem se ne provodi ovrha te na koji način i u kojim rokovima se isplate takvih
primitaka prijavljuju na obrascu JOPPD. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka.

Isporuke u nizu smatraju se uzastopne isporuke istih dobara između više poreznih obveznika
(najmanje tri). Kod isporuka u nizu ista dobra se otpremaju izravno od prvog isporučitelja do
krajnjeg kupca. Obračun PDV-a kod isporuke dobara u nizu ovisi o pravilnom utvrđivanju mjesta
oporezivanja ovisno o tome radi li se o isporuci bez ili s prijevozom. Kako se kod isporuka u nizu samo
jedna isporuka smatra isporukom s prijevozom, važno je utvrditi kojoj se isporuci pripisuje prijevoz.
Isporuka kojoj se pripisuje prijevoz načelno predstavlja isporuku dobara unutar EU dok je isporuka
bez prijevoza lokalna isporuka. Autorica kroz primjere pojašnjava kojoj se isporuci pripisuje prijevoz
i kako se utvrđuje mjesto oporezivanja kod isporuka u nizu.

Prema odredbama Zakona o PDV-u pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom
odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, koja ostvari vrijednost
isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj ili tekućoj godini u iznosu iznad 39.816,84 eura,
obvezna se je upisati u registar obveznika PDV-a od prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca
u kojemu je prijeđen propisani prag. Osim obveze ulaska u sustav PDV-a nakon prelaska navedenog
praga, u sustav PDV-a može se upisati i dobrovoljno i to od datuma podnošenja zahtjeva. Autorica u
članku piše o obvezama i pravima poreznih obveznika koji su tijekom godine postali obveznici PDV-a
bilo po sili zakona ili dobrovoljno.

Ministarstvo financija – Porezna uprava – Središnji ured PU je izdalo službeni odgovor na pitanje o
načinu oporezivanja nagrade stečajnih upravitelja (Broj klase: 410-01/23-01/65; Urudžbeni broj:
513-07-21-01-23-2 od 14. 6. 2023.). Odgovor se odnosi na oporezivanje stečajnih upravitelja i sudskih
vještaka, a iz sadržaja se može zaključiti kako je ključna dvojba postavljenog pitanja vezana uz to može
li se dohodak ovih osoba oporezivati prema propisima koji uređuju oporezivanje porezom na dobit.
Iz odgovora Ministarstva financija proizlazi kako se nagrada stečajnog upravitelja može oporezivati
na tri načina: kao dohodak od samostalne djelatnosti, kao drugi dohodak i kao ostvarena dobit.
Fiskalni teret kojemu podliježe ostvarena nagrada nije jednak i ovisi o izabranom načinu oporezivanja,
što motivira stečajnog upravitelja da izabere način utvrđivanja dohotka koji je za njega osobno
najisplativiji, a to mu porezni propisi dozvoljavaju. Prema stečajnim propisima nagrada stečajnog
upravitelja određuje se u bruto iznosu pa se nameće pitanje bi li stečajni sudovi pri utvrđivanju visine
nagrade trebali voditi računa i o fiskalnom teretu kojim je ta nagrada opterećena jer nejednaki porezni
teret rezultira nejednakim iznosom koji ostaje stečajnom upravitelju nakon plaćanja propisanih
javnih davanja.
U članku se objašnjava porezno opterećenje za svaki od tri moguća načina oporezivanja nagrade
stečajnog upravitelja i povjerenika u predstečajnom postupku te nagrade koju ostvaruje povjerenik
u stečaju potrošača koji nagradu naplaćuje od građanina nad čijom imovinom se provodi stečaj
potrošača.

Očekivanja dionika da organizacije u svoje poslovanje ugrade održivost, kao i svijest o ESG pitanjima,
značajno su porasla u kratkom vremenu, posebice pod utjecajem dugoročnih učinaka klimatskih
promjena. Snažan uspon ESG-a, kao i značajan interes svih dionika stvara nove zahtjeve za revizijske
odbore u procesu nadzora upravljanja ESG rizicima, kao i procesa ESG izvještavanja. Odgovornost
za nadzor održivosti organizacije, kao i ESG pitanja čvrsto se odražava na upravljačka tijela, kao
i na njihove odbore. Ako su ESG pitanja delegirana članovima revizijskih odbora, oni su zajedno s
upravljačkim tijelom odgovorni za dugoročni uspjeh organizacije. Prema stajalištu IFAC-a (2023.),
ako revizijski odbori žele biti dio suvremenog korporativnog upravljanja dužni su ugraditi održivost i
ESG pitanja u procese donošenja odluka, kao i u dugoročne razvojne strategije organizacija. Stoga,
organizacije na putu transformacije održivosti trebaju snažna upravljačka tijela i revizijske odbore,
s odgovarajućom pismenošću o održivosti. Accountancy Europe (2022.) ističe da revizijski odbori
igraju ključnu ulogu u promicanju snažnog korporativnog upravljanja, kroz njihovu uključenost u
nadzor rizika, internih kontrola, korporativnog izvještavanje i revizija. Nova EU legislativa po pitanju
izvještavanja o održivosti dodjeljuje revizijskim odborima niz zadataka vezanih uz izvještavanje o
održivosti, kao i reviziju (pružanje jamstva). Revizijski odbori moraju osigurati da su ESG podaci koje
otkrivaju organizacije točni i pouzdani. Prema PWC-u (2022.), to zahtijeva razvoj politika, procesa,
internih kontrola i upravljanja sličnim onima koje imaju za prikupljanje i objavljivanje financijskih
informacija. S obzirom na to da revizijski odbori imaju najviše iskustva u nadziranju ovakvih pitanja, u
najboljem su položaju za nadzor ESG objava, kontrola, procesa i jamstva. Stručnost revizijskih odbora
omogućuje razumijevanje i procjenu ispravnosti metodologija i politika koje menadžment koristi za
razvoj svojih metrika i ESG objava. U tekstu autor navodi preporuke i definira pitanja za revizijske
odbore u vezi s njihovim ESG odgovornostima u procjeni ESG materijalnosti te nadzora nad ESG
procesima, rizicima i internim kontrolama, ESG jamstvom i revizijom te ESG izvještavanjem, ističući
potrebne kompetencije i sastav članova revizijskih odbora za nadzor ESG-a.

Obveznici zakonske revizije financijskih izvještaja definirani su Zakonom o računovodstvu, dok
Zakon o reviziji uređuje pitanja vezana za obavljanje revizije, kao što su: izbor revizora, ugovor o
reviziji, naknada za poslove revizije, ograničenja obavljanja poslova revizije i sl. Nadalje, postupci
dogovaranja uvjeta revizijskih angažmana uređeni su i Međunarodnim revizijskim standardima.
Prije samog ugovaranja revizijskog angažmana obveza je revizora provesti određene preliminarne
aktivnosti, razmotriti postoje li preduvjeti za obavljanje revizije te prepoznati i procijeniti relevantne
čimbenike rizika, kako bi se mogla donijeti odluka o prihvaćanju ili odbijanju revizijskog angažmana.
Zakon o reviziji posebno ističe potrebu zadovoljavanja zahtjeva vezanih uz neovisnost. Nakon što je
donesena odluka o prihvaćanju angažmana od strane revizora, uvjeti samog revizijskog angažmana
moraju se pisano dogovoriti u pismu o preuzimanju angažmana. Detaljnije o obveznicima revizije,
izboru revizora, ograničenjima vezanim uz obavljanje revizije, zahtjevima neovisnosti te postupcima
revizora koji prethode prihvaćanju i ugovaranju revizijskog angažmana autorica navodi u nastavku.