rif

Do 2. siječnja 2024. otvoren je natječaj „Dokazivanje inovativnog koncepta – Drugi Poziv“, za dodjelu
bespovratnih sredstava iz proračuna Europske unije, namijenjen fizičkim osobama, mikro, malim i
srednjim poduzećima te istraživačkim organizacijama. Cilj natječaja je povećanje spremnosti mikro,
malih i srednjih poduzeća te istraživačkih organizacija za razvoj novih proizvoda i procesa, kako bi
se poboljšali njihovi istraživačko-razvojni i inovacijski kapaciteti. Ukupna alokacija bespovratnih
sredstava za ovaj natječaj iznosi 4.799.920,37 eura, dok se iznosi potpora koji će se dodjeljivati
pojedinačnim prijaviteljima kreću od minimalno 26.500,00 eura do maksimalno 66.000,00 eura.

U Nar. nov., br. 123/23. od 23. 10. 2023. godine objavljen je novi Zakon o akademskom i stručnom
nazivu i akademskom stupnju. Zakon je stupio na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim
novinama, a njegovim stupanjem na snagu prestao je važiti Zakon o akademskim i stručnim nazivima
i akademskom stupnju (Nar. nov., br. 107/07. i 118/12.).
Zakon pravi razliku između pojmova akademski naziv, stručni naziv i akademski stupanj.
Tako akademski naziv stječe student koji završi sveučilišni prijediplomski studij, sveučilišni diplomski
studij, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij te sveučilišni specijalistički studij. Stručni
naziv stječe student koji završi stručni kratki studij, stručni prijediplomski studij te stručni diplomski
studij, dok akademski stupanj stječe student koji završi doktorski studij.

Godišnji odmor pravo je radnika i obveza poslodavca, u skladu s tekovinama modernih radnih
zakonodavstava. No i nakon godina primjene postoje dvojbena pitanja pri primjeni Zakona o radu
vezano uz temu godišnjih odmora. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike
s nekoliko mišljenja nastojalo je razjasniti nejasnu zakonsku normu, no ostaje pitanje jesu li u tome
uspjeli?
Autorica u tekstu problematizira propis i primjenu u svjetlu mišljenja.

Zakon o zaštiti potrošača i popratni pravilnici stupili su na snagu prošle kalendarske godine, stoga
smo već provodili sezonska sniženja prema promijenjenim pravilima. Promjene nisu bile korjenite, no
ipak ne i zanemarive. Dodatni je izazov u prethodnom razdoblju bila zamjena naše nacionalne valute
eurom odnosno dvojno iskazivanje koje nas još kratko vrijeme obvezuje.
Stoga nam ne preostaje, već podsjetiti se osnovnih obveza trgovaca i provesti još jedno sezonsko
sniženje.

Fizičke osobe koje ostvaruju primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačene
djelatnosti, poljoprivrede i šumarstva te samostalnu djelatnost koja se obavlja kao domaća radinost
i sporedno zanimanje, a nisu upisane u registar obveznika PDV-a te ako im ukupni primici po osnovi
djelatnosti u poreznom razdoblju nisu veće od 39.816,84 €, mogu plaćati paušalni porez na dohodak
i prirez.
Kod paušalnog plaćanja poreza, godišnja porezna obveza utvrđuje se prema ostvarenom prometu
iskazanom na Obrascu PO-SD, a u slučaju zajedničkog obavljanja djelatnosti na Obrascu PO-SD-Z,
koji se za 2023. godinu trebaju dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja
2024. godine. Iznosi u navedenim obrascima PO-SD i PO-SD-Z po prvi puta se iskazuju u eurima i
centima.
Utvrđeni godišnji paušalni porez na dohodak prema Obrascu PO-SD je konačan, radi čega fizička
osoba po toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Prema propisima o porezu na dohodak koji se primjenjuju u 2023. godini, radnik može ostvariti
neoporezive godišnje nagrade po više osnova: prigodnu nagradu do 663,62 eura godišnje, novčanu
nagradu za radne rezultate do 995,43 eura godišnje, dar u naravi do 132,72 eura godišnje i dar za
dijete do 15 godina starosti u iznosu do 132,73 eura po djetetu.
Pravo radnika na ove nagrade uređuje se kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, pravilnikom
o radu i/ili ugovorom o radu. Poslodavac koji nema obvezu propisanu izvorima radnog prava koji ga
obvezuju, može donijeti odluku o isplati svakoga od navedenih neoporezivih primitaka, uvažavajući
propisane porezne uvjete i ograničenja.
Neoporeziva prigodna nagrada, darovi za djecu radnika i neoporeziva nagrada za radne rezultate
isplaćuju se na zaštićeni račun na kojemu se ne provodi ovrha na novčanim sredstvima.

Porezni obveznik mora u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine
napraviti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. Radi se o konačnom obračunu PDV-a
u okviru obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja (prosinac odnosno listopad – prosinac).
Autorica u članku daje podsjetnik na pripremne radnje za sastavljanje obračuna za posljednje
razdoblje oporezivanja u 2023. godini vezano za obvezu godišnjeg usklađivanja obračuna koji su
tijekom godine sastavljani i predani Poreznoj upravi na Obrascu PDV.

Porezni obveznik koji je tijekom 2023. godine imao oporezive isporuke (uključivo i financijske usluge
koje su oslobođene PDV-a) u iznosu koji nije bio veći od 40.000,00 eura stekao je uvjete za izlazak iz
sustava PDV-a, tj. postaje tzv. ‘’mali porezni obveznik’’. Ako porezni obveznik u ovom slučaju želi da se
na njega primjenjuju odredbe o posebnom postupku oporezivanja za „male porezne obveznike“ o tome
mora obavijestiti Poreznu upravu najkasnije do 15. siječnja 2024. godine, s obvezom primjene posebnog
postupka već od 1. siječnja 2024. godine. Posebni postupak za „male porezne obveznike“ znači da su
njihove isporuke oslobođene PDV-a te da nemaju pravo na odbitak pretporeza. Autorica u nastavku
piše o obvezama poreznih obveznika koji izlaze iz sustava PDV-a, načinu sastavljanja obračuna za
posljednje razdoblje oporezivanja prije izlaska, obvezama ispravka iskorištenog pretporeza za
dugotrajnu imovinu i o postupanju s predujmovima nakon izlaska iz sustava.

Prag za obvezan ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2024. godine propisan je u iznosu od 40.000,00
eura. Nakon ostvarene vrijednosti isporuka iznad tog iznosa tijekom godine porezni se obveznik
obvezan upisati u registar obveznika PDV-a od 1. sljedećeg mjeseca odnosno prelaskom praga u
zadnjem razdoblju oporezivanja od 1. siječnja sljedeće godine. Zahtjev za upis u registar obveznika
PDV-a podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave putem ePorezna popunjavanjem Zahtjeva za
registriranje za potrebe PDV-a (Obrazac P-PDV). Autorice u članku pišu o poreznim obveznicima,
obveznom upisu u registar obveznika PDV-a, mogućnosti ispravka neiskorištenog pretporeza te o
obvezama u slučaju ulaska u sustav PDV-a.

Interne kontrole imaju krucijalnu ulogu u borbi protiv prijevara, a protuprijevarne kontrole kao dio
kontrola usmjeren primarno sprječavanju i otkrivanju prijevara predstavljaju kamen temeljac u
kreiranju protuprijevarne kulture poduzeća i stava poduzeća prema prijevarama. Prema rezultatima
istraživanja ACFE Hrvatska iz 2022. više od polovine poduzeća koja su bila obuhvaćena istraživanjem
nije imalo nikakav uspostavljeni formalni oblik protuprijevarnih kontrola. Taj podatak je jasan
pokazatelj da hrvatska poduzeća prilično kaskaju po pitanju borbe protiv prijevara te ukazuje na
potrebu podizanja svijesti o prijevarama, kao i o važnosti borbe protiv prijevara na svim razinama.