rif

Poslodavac je dužan na obračunskoj ispravi posebno iskazati primitke na temelju radnog odnosa
u smislu članka 90.a Zakona o radu koje isplaćuje radniku skupa s plaćom. Navedena obveza je
propisana člankom 93. Zakona o radu i primjenjuje se od 1. siječnja 2023. godine, a propisani sadržaj
obračuna koji se uručuje radniku je uređen Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće,
otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor prema kojemu su poslodavci dužni do 1.
listopada 2023. godine uskladiti sadržaj obračunskih isprava koje uručuju radnicima. Na temelju
obračunske isprave radnik dobiva uvid u način utvrđivanja i visinu iznosa plaće i ostalih primitaka
te ispravnost obračuna javnih davanja o čemu ovise njegova socijalna prava. U članku se objašnjava
propisani sadržaj obračunske isprave po pitanju neoporezivih primitaka i navodi se iznimka od obveze
iskazivanja podataka za pojedine neoporezive primitke.

Od 1. prosinca 2023. godine počinje primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima
kojim je uvedeno umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske
solidarnosti za radnike kojima mjesečna bruto plaća iznosi do 1.300,00 eura. Umanjenje osnovice
koristi se samo za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i ne može se
primijeniti za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje, niti za
doprinose koji se obračunavaju kao doprinosi na plaću (doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje
i dodatni mirovinski doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem).
Ako je mjesečna bruto plaća do 700,00 eura, osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje
generacijske solidarnosti umanjuje se za 300,00 eura, a ako mjesečna bruto plaća iznosi od 700,01 do
1.300,00 eura, osnovica se izračunava po formuli propisanoj Zakonom o doprinosima tako da se iznos
umanjenja smanjuje što je plaća bliža graničnom iznosu od 1.300,00 eura mjesečno.
Pravo na umanjenje osnovice ima svaki radnik kojemu plaća za određeni mjesec iznosi do 1.300,00
eura, neovisno o broju sati na koje se odnosi plaća i neovisno o ugovorenom tjednom radnom vremenu.
Mjerodavan je podatak o ukupnoj plaći radnika pa za radnike koji su istovremeno u radnom odnosu
kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac koristi razmjerno umanjenje osnovice.

S primjenom od 1. siječnja 2024. godine stupaju na snagu još jedne izmjene Zakona o PDV-u. Osnovne
izmjene i dopune prema Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u
odnose se na usklađivanje s propisima EU na području PDV-a vezano za uvođenje određenih zahtjeva
za pružatelje platnih usluga radi suzbijanja prekograničnih prijevara u vezi s PDV-om, zatim na izmjene
odredbi o načinu ispravka porezne osnovice u slučaju nemogućnosti naplate i naknadnih popusta.
Izmjenama su obuhvaćene i izmjene odredbi kojima su propisani iznosi u eurima koji se zaokružuju
u odnosu na izračunane prema općim pravilima za preračunavanje prema Zakonu o uvođenju eura.
Autorica u nastavku članka daje pregled navedenih izmjena prema Konačnom prijedlogu zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u koji je prošao saborsku raspravu i čije se usvajanje očekuje,
kao i objavljivanje u Narodnim novinama.

Imovinu koju posjeduju fizičke osobe, koja nije upisana u poslovne knjige za potrebe obavljanja
djelatnosti nazivamo osobnom imovinom. Primici ostvareni od prodaje osobne imovine u pravilu nisu
oporezivi, no postoje određene iznimke. Određene vrste imovine obuhvaćene su poreznim propisima
i određena su pravila koja se primjenjuju pri oporezivanju. Pri prodaji osobne imovine društvu u
poslovnim knjigama društva stvara se obveza prema prodavatelju i, s druge strane, neki od oblika
dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine. O navedenome autor detaljnije piše u tekstu ovoga
članka.

S ciljem poreznog rasterećenja građana i povećanja njihovog raspoloživog dohotka te pojednostavljenja
sustava i smanjenja porezne evazije u Hrvatskom saboru je izglasan Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o porezu na dohodak1 (dalje u tekstu: Zakon). Izmjene i dopune se odnose na novi način
utvrđivanja poreznih stopa koji omogućuje njihovo smanjenje zbog ukidanja prireza, proširenje
poreznih razreda, uvećanje osobnog odbitka, povećanje poreznih stopa na konačne dohotke i druga
pojednostavljenja o kojima više donosimo u nastavku.

Svim poslovnim subjektima koji obavljaju gospodarsku djelatnost, omogućeno je korištenje
elektroničkih usluga Porezne uprave – ePorezna u sklopu Jedinstvenog portala Porezne uprave. Osim
poduzetnicima, elektroničke usluge dostupne su i građanima povezivanjem sa sustavom eGrađani.
Za pristup elektroničkim uslugama potrebno je posjedovati elektroničke vjerodajnice unutar sustava
NIAS koje predstavljaju sredstvo za elektroničku identifikaciju i autentifikaciju korisnika.
Nadograđeni sustav elektroničkih usluga Porezne uprave od travnja 2023. godine omogućuje
provjeru poreznih obveznika koji su upisani u registar obveznika PDV-a te provjeru je li PDV plaćaju
prema naplaćenoj naknadi. Nadalje, Porezna uprava je u korisnički pretinac započela s dostavljanjem
pisma upozorenja prema kojemu se porezni obveznici upozoravaju na moguće poslovanje s rizičnim
dobavljačima, dok je obveznicima fiskalizacije dana obavijest o radnoj verziji XML sheme za prijavu
podataka o napojnici u sustav fiskalizacije s primjenom od 1. siječnja 2024. godine, a prema prijedlogu
Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom iz šestog kruga porezne reforme.

Revizor je odgovoran da tijekom revizije financijskih izvještaja komunicira s onima koji su zaduženi za
upravljanje. Pri tome, potrebno je voditi računa o važnosti učinkovitog dvosmjernog komuniciranja
te o pitanjima o kojima je potrebno komunicirati. Autorica članka u nastavku ukratko pojašnjava
revizorove odgovornosti u vezi s komunikacijom revizora i onih koji su zaduženi za upravljanje, a
sukladno zahtjevima MRevS-a 260 (izmijenjenog) – Komuniciranje s onima koji su zaduženi za
upravljanje.

U suvremenom poslovanju zaštita interesa vlasnika i imovine tvrtki nezamisliva je bez postavljanja
i kontinuiranog poboljšanja sustava internih kontrola. Tradicionalni pristup kontrolama se napušta,
a u fokusu je moderni sustav internih kontrola koji se sve više razvija u suvremenim, pretežito,
digitaliziranim tvrtkama. To potvrđuje i najvažniji globalni računovodstveni časopis Journal of
Accountancy kako se suvremene kompanije bore protiv prijevara. Autor članka prezentirao je sažeto
najvažnije koncepte, tipove, metode i primjere djelovanja internih kontrola koje se ostvaruju u
svjetskoj praksi.

Svi poslovni subjekti, bez obzira na granu poslovanja, trebaju sastaviti svoj poslovni plan. Poslovni
plan sastoji se od dva dijela, a to su:2 (1) operativni plan i (2) financijski plan.
Ovaj poslovni plan u pravilu se izrađuje za razdoblje od jedne godine, a zbog nepredvidljivih situacija
i rizika radi se kvartal za kvartalom, što je u praksi potvrđeno kao prednost. On sadrži set planskih
financijskih izvještaja koji trebaju definirati što poduzetnik namjerava ostvariti u slijedećoj godini.
Poslovni plan odražava poslovne i financijske odluke menadžmenta za sljedeću poslovnu godinu, a to
su:3 (a) operativne odluke koje se odnose na korištenje oskudnih resursa i (b) financijske odluke koje
se odnose na financiranje nabavke tih resursa.
U članku su autori, kao i u RIF-u 10 iz ranijih godina, ilustrirali podsjetnik na postupak, faze izrade te
potrebne podatke i procjene za izradu poslovnog plana poduzetnika za 2024. godinu.

Održivi razvoj, kako je opisan u Brundtlandovom izvještaju Svjetske komisije za okoliš i razvoj iz 1987.
godine, predstavlja pristup koji stavlja fokus na dugoročno zadovoljenje potreba društva, istodobno
osiguravajući očuvanje okoliša i resursa za buduće generacije. Poslovanje u skladu s ciljevima održivog
razvoja ima cilj doprinijeti suzbijanju globalnih klimatskih i društvenih izazova te stvaranju bolje
budućnosti. Održivi razvoj postavlja pred sebe tri osnovne grupe ciljeva koje nastoji ostvariti: okolišne,
društvene i upravljačke ciljeve (ESG ciljevi). Klimatske promjene se smatraju jednim od najvećih
problema današnjice, zbog čega su okolišni ciljevi postali od ključne važnosti. Pariški sporazum, koji
je stupio na snagu 2016. godine, prepoznaje okolišno održiv razvoj, postizanje klimatske neutralnosti
i prelazak na kružno gospodarstvo ključnim ciljevima za osiguravanje dugoročne konkurentnosti
gospodarstva Europske unije. Organizacije se često suočavaju s pitanjima zašto je važno sastavljati
izvještaj o održivosti i koji regulatorni okvir koristiti pri tome. Postavlja se pitanje kako organizacije
utječu na ekonomiju, okoliš i društvo? Kako bi bile u skladu s održivm ciljevima EU, organizacije koje
imaju tu obvezu, trebaju biti upoznate s EU taksonomijom. EU taksonomija je niz kriterija koji pomažu
usmjeravanju financijskih investicija prema održivijim sektorima i smanjenju financiranja aktivnosti
koje štete okolišu i klimi. Sastoji se od šest ključnih ciljeva održivosti te popisa održivih aktivnosti koje
doprinose tim ciljevima, a cilj joj je pomoći investitorima i društvima u procjeni i usklađivanju svojih
aktivnosti s održivim ciljevima EU-a. Nadalje, organizacije si moraju postaviti pitanje kako uspješno
primijeniti izvještajni okvir za izradu izvješća o održivosti te poboljšati transparentnost, točnost i
usporedivost podataka. Ključnu ulogu su dosada imale GRI smjernice. Autori u tekstu pružaju uvid
u praktičnu primjenu Uredbe o taksonomiji pri sastavljanju izvješća o održivosti te kroz praktičan
primjer pokazuju na koji način se procjenjuje materijalnost te odabiru ključne teme prema GRI 3 u
izvješću o održivosti.