rif

Kraj kalendarske godine, većini poduzetnika u Republici Hrvatskoj u pravilu je i kraj poslovne godine.
Kako se približava završetak obračunskog razdoblja u smislu izvještavanja računovodstvo sve
intenzivnije provodi kontrole usklađenosti računovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem i provodi
kontrole knjiženja uspoređujući analitiku, sintetiku, privremene obračune amortizacije, kontrolu i po
potrebi test revalorizirane vrijednosti dugotrajne imovine. U članku autor u kratkim crtama obrađuje
određene predradnje koje su bitne pri sastavljanju financijskih izvještaja.

U poslovnoj praksi odobravanje pozajmica nije nepoznata stvar. Računovodstveni i porezni tretman
kamata na pozajmice i njihovo oporezivanje porezom na dohodak i porezom na dobit daje vrlo korisne
informacije zajmodavcima i zajmoprimcima u procesu odlučivanja o načinu ugovaranja pozajmica.
Autor u članku navodi zakonodavni okvir uz primjere na koji način se kamate računovodstveno i
porezno evidentiraju u poslovnim knjigama i poreznim evidencijama odnosno prijavama.

Održano je 25. godišnje savjetovanje „Interna revizija i kontrola“
u organizaciji Sekcije internih revizora Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika u razdoblju od 5. do 7. listopada 2023.
u Zadru u hotelu Kolovare. Ovogodišnje savjetovanje bilo je posebno svečano budući da je od osnutka Sekcije internih revizora proš-
lo punih 25 godina. Ovo trodnevno savjetovanje okupilo je brojne
stručnjake iz područja kontrola i interne revizije te drugih povezanih
područja.

Predsjednica Europske komisije održala je 13. rujna 2023. u Europskom parlamentu tradicionalni godišnji
govor o stanju Europske unije u posljednjih godinu dana. U članku predstavljamo ključne dokumente koji
čine pozadinu govora odnosno skup dokumenata nazvan „Stanje Unije 2023.“. Europa koja ispunjava
obećanja, ulaganje u prosperitet Europe te izgradnja društvene otpornosti poglavlja su koja se detaljno
obrađuju u „Stanju Unije 2023.“, a uvodna poruka Komisije je sljedeća: „Danas se Europa ponovno zalaže
za budućnost za koju se vrijedi boriti, a na nama je da je izgradimo.“

Novi pravni okvir za mirno rješavanje sporova (medijaciju) u Republici Hrvatskoj sačinjavaju: novi
Zakon o mirnom rješavanju sporova (Nar. nov., br. 67/23.), Pravilnik o institucijama za medijaciju
(Nar. nov., br. 100/23.) i Pravilnik o registru medijatora (Nar. nov., br. 100/23.). Do donošenja novog
Zakona o mirnom rješavanju sporova, u Republici Hrvatskoj imali smo Zakon o mirenju iz 2003. godine
(Nar. nov., br. 163/03.) i Zakon o mirenju iz 2011. godine (Nar. nov., br. 18/11.).
Osim pravnog okvira započeta je i implementacija medijacije osnivanjem Centra za mirno rješavanje
sporova. Centar je kao ustanova upisan u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu pod MBS
081524587 i s OIB-om 80113121575.

Radnik koji je zaposlen i radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca odnosno radi u
nepunom radnom vremenu kod više matičnih poslodavaca, tako da je njegovo ukupno radno vrijeme
40 sati tjedno, može dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca.
Koje su zakonske pretpostavke, posebice sada nakon izmjene Zakona o radu, o kakvom se ugovoru
radi, o kakvoj se notifikaciji poslodavca radi i na brojna slična pitanja, autorica odgovara u tekstu
koji slijedi.

Poslodavcima vrlo česti problem u praksi predstavlja dostava odluke o otkazu radniku koji odbija
primitak pismena zbog čega se dovodi u pitanje datum početka računanja otkaznih rokova te datum
odjave iz sustava HZMO-a. Zakon o radu dao je mogućnost poslodavcima da taj problem riješe na
način da dostavu pojednostave jednim od propisanih posebnih izvora prava. Međutim, veliki broj
poslodavaca to nije riješio na odgovarajući način zbog čega su onda obvezni primijeniti odredbe
Zakona o parničnom postupku. Odredbe ZPP-a o dostavi su složene, a njihova primjena vrlo često
prolongira odjavu radnika. Zbog čega je to tako te kako urediti dostavu u radnim odnosima, pročitajte
u nastavku.

Tržište je uvijek turbulentno i svakodnevno poslovanje može dovesti do poteškoća pa i blokade
računa poduzetnika. Koji su bili koraci zakonodavca i koja su ograničenja stavljena pred osobe koje
se suočavaju s takvom situacijom, autorica obrađuje u ovome članku.

U prošlom broju našeg časopisa pisano je o normativnom okviru poreznog nadzora. Ovim člankom
nastavlja se prikaz iste teme, ali s aspekta praktične primjene tog nadzora, sve sa svrhom da se
materija poreznog nadzora prije svega približi poreznim obveznicima kako bi isti što lakše prošli
kroz proces u kojemu porezna tijela provode postupak radi provjere utvrđivanja činjenica bitnih za
oporezivanje poreznih obveznika.

Uvjeti i način obavljanja trgovine propisani su Zakonom o trgovini, a prava potrošača pri kupnji
proizvoda i usluga Zakonom o zaštiti potrošača. Odredbe navedenih propisa primjenjuju se i na
trgovce na malo koji se bave prodajom cvijeća bilo da se radi o trgovcu organiziranom kao trgovačko
društvo, obrt ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Prema Zakonu o trgovini, trgovinu na malo
cvijećem može obavljati za to registriran trgovac koji posluje kao obrt ili trgovačko društvo, a prema
istim uvjetima prodajom vlastitog cvijeća na malo mogu se baviti i proizvođači cvijeća (proizvodni
obrt, trgovačko društvo, zadruga i obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo). Trgovci na malo cvijećem
bilo da prodaju cvijeće kao trgovačku robu ili iz vlastite proizvodnje, moraju osigurati evidenciju o
kretanju robe s obvezom osiguravanja podataka o stanju robe. Autorica u članku piše o evidencijama
i poreznim obvezama cvjećarskog obrta te OPG-a koji prodaje cvijeće vlastite proizvodnje te o
obvezama cvjećara vezanim za primjenu Zakona o zaštiti potrošača.