rif

Kako bi osigurao osnovu za izražavanje revizijskog mišljenja, revizor mora prikupiti odgovarajuće
informacije odnosno revizijske dokaze, koji se između ostaloga odnose i na potpunost tužbi i odštetnih
zahtjeva. Revizijski dokazi o potpunosti tužbi i odštetnih zahtjeva mogu se prikupiti postavljanjem
upita i pregledom relevantne dokumentacije, komunikacijom s vanjskim pravnim savjetnicima
subjekta te pisanim izjavama menadžmenta i onih koji su zaduženi za upravljanje. Revizor mora
odgovarajuće oblikovati i provesti revizijske postupke koji će mu omogućiti pribavljanje dostatnih
i primjerenih revizijskih dokaza na kojima će temeljiti svoje mišljenje o realnosti i objektivnosti
financijskih izvještaja. U članku autorica razmatra odredbe MRevS-a 501 – Posebna razmatranja
za odabrane stavke, ali i ostalih revizijskih standarda, vezano uz odgovornost revizora da provede
odgovarajuće revizijske postupke u svezi testiranja rezerviranja za sudske sporove odnosno da pribavi
dostatne i primjerene revizijske dokaze u vezi s potpunošću tužbi i odštetnih zahtjeva.

Prilikom obavljanja revizije, revizor se koristi brojnim alatima kako bi stekao objektivnu sigurnost da
su u knjigama klijenta iskazana točna stanja na računima odnosno, kad je nužno provesti usporedbu
računovodstvenih informacija s fizičkom dokumentacijom. Jedan od takvih alata je i upotreba
uzoraka u reviziji financijskih izvještaja. U praksi je zbog vremenske ograničenosti i praktičnosti, teško
provedivo revidirati sve obavljene transakcije poduzetnika. U takvim slučajevima, revizor će odabrati
jedan reprezentativan uzorak tih transakcija nad kojima će provesti revizijske postupke procjene
kontrola ili ispravnog iskazivanja salda u knjigama poduzetnika. U skladu s objašnjenim, u daljnjem
članku autor će opisati sam proces upotrebe uzoraka, izbor pristupa korištenja uzoraka, dokazno
ispitivanje koje se provodi kod upotrebe uzoraka pri obavljanju revizije te rizike njegovog korištenja,
a sve s ciljem da se u procesu revizije točno odredi koji su uzorci potrebni da bi revizor izdao mišljenje.

Članarinu turističkim zajednicama dužne su plaćati pravne i fizičke osobe koje prema Zakonu o
članarinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 52/19. i 144/20.), obavljaju djelatnost za koju je
propisana obveza plaćanja članarine. U godinama od objave Zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja
2021. godine nije bilo izmjena u vezi s obračunom članarine turističkim zajednicama. Obrazac TZ 1
po prvi puta se podnosi u eurima i centima, a TZ 1 obrazac usklađen s promjenom valute objavljen
je u Nar. nov., br. 148/22. U članku autor daje pregled obveznika, način obračuna i na primjeru
evidentiranje u računovodstvu utvrđene članarine i predujmova članarine.

Autorica u članku kratko opisuje trenutni okvir po kojemu određeni broj poduzetnika objavljuje tzv.
nefinancijske informacije te opisuje kako će se ubuduće izvještavati o održivosti.

MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške, zahtijeva od
subjekta da objavi postoje li novi računovodstveni standardi koji su izdani, ali još nisu stupili na snagu
te informacije relevantne za procjenu mogućeg utjecaja koji će zbog primjena novih računovodstvenih
standarda nastati na financijske izvještaje subjekta. U nastavku autorica prikazuje sažetak koji
uključuje nove računovodstvene standarde i dopune izdane prije 31. prosinca 2023. godine s datumom
stupanja na snagu za obračunska razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2024. godine.

Na globalnom tržištu poduzetnici svoje poslovanje odvijaju kako na domaćem, tako i na stranom
tržištu. Prilikom tog poslovanja, njihove transakcije se odvijaju preko računa koji su u domaćoj, ali
i stranoj valuti, gdje njihove glavne knjige u takvim situacijama mogu sadržavati potraživanja od
inozemnih kupaca, obveze prema inozemnim dobavljačima i stanje novčanih sredstava na deviznom
računu koje bi se promatrajući računovodstvene standarde i zakon trebale iskazivati u protuvrijednosti
eura. Spomenute vrijednosti pod stalnom su dnevnom promjenom tečaja te je u takvoj situaciji nužan
nastanak tečajnih razlika koje utječu na visinu prihoda i rashoda društva. Uzevši sve u obzir, potrebno
je napomenuti kako je u 2023. godini kao službena valuta u Republici Hrvatskoj uveden euro (€) pa će
se ovakve provedbe tečajnih razlika svoditi samo na transakcije valuta izvan EU.

Za potrebe sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja za 2023. godinu, poduzetnici kojima je
poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, po prvi puta sastavljaju GFI POD obrazac uz iskazivanje
podataka za tekuću i prethodnu godinu u eurima i centima (zaokruženo na dvije decimale). Prema
tome, prethodnu kolonu, koja prikazuje usporedne podatke, koji su za 2022. godinu bili iskazani u
kunama, potrebno je također iskazati u eurima i centima, s obzirom na promjenu funkcijske valute
i valute prezentiranja. Funkcijska valuta je valuta primarnog gospodarskog okruženja u kojemu
subjekt posluje, a valuta prezentiranja je valuta u kojoj se prezentiraju financijski izvještaji. Struktura
i sadržaj GFI POD obrasca za 2023. godinu nisu promijenjeni u odnosu na prethodnu godinu, osim
promjene valute odnosno iskazivanja iznosa u eurima i centima. U članku autorica prikazuje pravila
za prilagodbu usporednih podataka za 2022. godinu sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura
kao službene valute u Republici Hrvatskoj i računovodstvenim standardima.

Prilikom sastavljanja financijskih izvještaja uprava društva mora posebnu pozornost posvetiti
događajima koji su nastali u razdoblju nakon datuma bilance, a sve do datuma na koji je odobreno
izdavanje financijskih izvještaja. Ovisno o značajkama, ti poslovni događaji mogu za posljedicu
imati usklađivanje financijskih izvještaja ili samo obvezu njihove objave u bilješkama uz financijske
izvještaje. Računovodstveni tretman i okvir postupanja s događajima nakon datuma bilance
definiran je odredbama HSFI-a 4 – Događaji nakon datuma bilance odnosno MRS-a 10 – Događaji
nakon izvještajnog razdoblja. Također, potrebno je voditi računa o zahtjevima objavljivanja u vezi s
događajima nakon datuma bilance u bilješkama uz financijske izvještaje, ovisno o veličini poduzetnika.
U članku autorica razmatra koje su odgovornosti uprave u vezi s događajima nakon datuma bilance
sukladno primjenjivom okviru financijskog izvještavanja.

Za 2023. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20., 114/22. i 82/23.) i prema Pravilniku o strukturi i
sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16. i 144/20.), kojim su propisani obrasci
financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i
indirektnoj metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Poduzetnici kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj po prvi puta sastavljaju svoj godišnji
financijski izvještaj u eurima. Prema objavljenom GFI POD obrascu u Excelu na stranicama FINA-e
sastavlja se u eurima i centima. Također, prethodnu kolonu, 2022. godinu potrebno je također iskazati
u eurima i centima. U vrijeme pisanja ovoga članka na mrežnoj stranici FINA-e objavljen je GFI POD u
Excelu verzija 4.04. od 6. travnja 2023. godine.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2023. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.

Hrvatska zajednica računovođa i
financijskih djelatnika 1954. – 2024.
– 70 godina rada –