rif

U obračunskom razdoblju za određene stavke imovine i obveza mogu nastati privremene razlike
između njihovih knjigovodstvenih iznosa u bilanci, tj. računovodstvene osnovice i porezne osnovice,
stoga je učinke takvih razlika potrebno razmotriti prilikom utvrđivanja poreza na dobit. Privremeni
karakter ovih razlika proizlazi iz činjenice što te razlike nastaju u jednom razdoblju, a ukinut će se u
sljedećim razdobljima. Ovisno o uzroku nastanka, razlikuju se odbitne i oporezive privremene razlike,
a njihovi učinci se iskazuju kao odgođena porezna imovina odnosno odgođene porezne obveze.
Odgođena porezna imovina priznaje se za odbitne privremene razlike, kod kojih je računovodstvena
osnovica imovine manja ili obveze veća od njihove porezne osnovice, u slučajevima prijenosa poreznog
gubitka ili neiskorištenih poreznih olakšica. Odgođene porezne obveze priznaju se za sve oporezive
privremene razlike kada je računovodstvena osnovica imovine veća ili obveze manja u odnosu na
njihovu poreznu osnovicu. S računovodstvenog stajališta, priznavanje i mjerenje odgođenih poreza
definirano je HSFI-om 14 – Vremenska razgraničenja te MRS-om 12 – Porezi na dobit. U članku
autorica razmatra odredbe računovodstvenih i poreznih propisa primjenjivih kod utvrđivanja
privremenih razlike te njihovo računovodstveno iskazivanje kao odgođenih poreza.

Utvrđivanje poslovnog rezultata u računu dobiti i gubitka temelji se na primjeni Zakona o računovodstvu
i pripadajućim standardima financijskog izvještavanja (mikro, mali i srednji poduzetnici HSFI, a
veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa MSFI). U skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima
utvrđuju se financijski izvještaji te se donose odluke o raspodjeli dobiti (ili pokriću gubitka). Kada
se utvrđuju i isplaćuju dividende/udjeli u dobiti fizičkim osobama, tada je potrebno obračunati i
pripadajući porez na dohodak (na temelju Zakona o porezu na dohodak). S obzirom na to da je od
1. siječnja 2024. ukinut prirez, pri isplati se obračunava isključivo porez na dohodak od kapitala. U
članku su autori prikazali računovodstveni i porezni tretman najčešćih slučajeva izglasavanja i isplate
novčanih dividendi/udjela u dobiti.

U skladu s računovodstvenim propisima poduzetnici su dužni dostaviti Financijskoj agenciji radi javne
objave sljedeće odluke:
1. Odluku o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja od strane nadležnog tijela
2. Prijedlog Odluke o raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka.

Klimatske promjene i njeni učinci u računovodstvu se danas sagledavaju s dva aspekta. Prvi je onaj
koji razmatra utjecaj i učinke klimatskih promjena na imovinu, obveze, prihode, rashode i novčani
tok. Dakle, utjecaj klimatskih promjena na financijske izvještaje. Drugi je aspekt prikupljanje i objava
informacija o klimatskim promjenama u nefinancijskim izvještajima. Ovaj drugi aspekt izvještavanja
riješen je 2014. godine izmjenom Direktive 2013/34/EU novom Direktivom 2014/95/EU. Direktiva
se implementirala u Zakonu o računovodstvu 2017. godine propisivanjem objave nefinancijskih
informacija (ZOR, čl. 21.a.). EU je preispitala i promijenila Direktivu te je predložena, a 16. 12.
2022. službeno objavljena CSRD1 Direktiva. Ova Direktiva korporativnog izvještavanja o održivosti
(CSRD) treba se do 6. 7. 2024. godine uključiti u zakonodavstva svih članica EU, a time i Hrvatske.
Ova Direktiva nema izravan utjecaj na financijske izvještaje jer su oni determinirani standardima
financijskog izvještavanja.
U ovom članku autor upravo razmatra učinke rizika klimatskih promjena na umanjenje imovine kao
posljedicu negativnog učinka klimatskih promjena na prihode, rashode i novčane tokove poduzetnika.

Od 1. prosinca 2023. do 15. veljače 2024. za prijave je otvoren poziv na dodjelu bespovratnih sredstava
namijenjen odabranim gradovima u Republici Hrvatskoj kojima će se iz proračuna Europske unije
(EU-a) financirati izrada strategija održivog urbanog razvoja. Te će strategije biti osnova za provedbu
projekata koji će se financirati iz mehanizma Unije za provedbu integriranih teritorijalnih ulaganja
(ITU). Ukupna alokacija bespovratnih sredstava za ovaj poziv iznosi 1,98 milijuna eura. Pojedinačni
prijavitelj može ostvariti maksimalni iznos potpore od 90.000 eura, uz obvezno sufinanciranje od
minimalno 15 % ukupnih prihvatljivih troškova za izradu strategije.

Ovršni zakon omogućava zaštitu određenog novčanog iznosa i osobama kojima jedini prihodi nisu
plaća, mirovina ili druga stalna novčana primanja, već neka druga primanja, drugi dohodak po
posebnim propisima. U kojim situacijama ćemo moći zaštititi takvo primanje i na koji se način ovrha
na takvoj vrsti primitaka ograničava odnosno provodi?

Prošle godine u ovo vrijeme stupala je na snagu nešto sveobuhvatnija izmjena Zakona o radu, no
ostavljeno je još godina dana kako bi na snagu stupile odredbe o regulaciji rada putem digitalnih
radnih platformi. Godina dana dobro je došla svim dionicima takvoga rada da se pripreme za primjenu
propisa.

Cilj ovoga članka je definirati pojam općih uvjeta poslovanja, uputiti kako ih se valjano uključuje
u ugovor, razložiti kako se objavljuju i navesti odredbe koje se najčešće u njima nalaze. U članku
se navodi i ogledni primjer općih uvjeta poslovanja vezanih uz ugovor o kupoprodaji, kao jedan od
najčešćih vrsta ugovora.

Izuzimanja od ovrhe i ograničenja ovrhe uređena su u čl. 172. i 173. Ovršnog zakona (Nar. nov., br.
112/12. do 114/22.).
Dok su odredbe o izuzimanju od ovrhe propisane zakonom i ne podliježu stalnim promjenama,
ograničenja ovrhe ovise o statističkim pokazateljima i podliježu promjenama na godišnjoj razini.
Ograničenja ovrhe ovise o visini prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim
osobama Republike Hrvatske, koji iznos utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku svake godine
i to za razdoblje siječanj – kolovoz. O tako utvrđenom iznosu ovise ograničenja ovrhe u sljedećoj
godini.
Državni zavod za statistiku je u Nar. nov., br. 113/23., objavio da je prosječna mjesečna isplaćena neto
plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2023.
iznosila je 1.131,00 euro.
Ovaj će se iznos primjenjivati i na plaću za prosinac 2023. koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2024.

Dva ili više supoduzetnika mogu zajednički obavljati obrtničku djelatnost, pri čemu su međusobni
odnosi između supoduzetnika uređeni pisanim ugovorom. Dohodak ostvaren obavljanjem zajedničke
samostalne djelatnosti utvrđuje se kao jedinstveni dohodak, na isti način kao i u uvjetima gdje je
jedan nositelj obavljanja samostalne djelatnosti, a to znači kao razlika između poslovnih primitaka i
poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju odnosno kalendarskoj godini.
Po isteku poreznog razdoblja, a najkasnije do 31. siječnja 2024. za 2023. godinu, nositelj zajedničke
djelatnosti obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom
boravištu, podnijeti prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti na novom Obrascu DOH-Z elektroničkim
putem. Međutim, svaki od supoduzetnika plaća porez na dio dohotka koji mu pripada od zajedničke
samostalne djelatnosti, prema Obrascu DOH, koji se obvezno mora podnijeti do kraja veljače 2024.
za 2023. godinu. Osim što se iznosi u novom Obrascu DOH-Z za 2023. godinu iskazuju u eurima i
centima, u odnosu na prošlu godinu, promijenjen je i sadržaj podataka koji se unosi u obrazac.