rif

RIF-ove obavijesti Studeni 2023

Narodne novine

U odredbama o prestanku ugovora o radu javlja se zakonska zaštitna funkcija koja se ogleda
u dodatnim aktivnostima koje je poslodavac dužan provesti prilikom jednostranog otkazivanja
ugovora o radu. Situacija se dodatno komplicira kada se radnik koristi pravom poštede od rada radi
privremene nesposobnosti za rad odnosno bolovanjem.

Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni. Evidencija mora
sadržavati podatke o radnicima i radnom vremenu. Posebnim Pravilnikom određeno je što te
evidencije moraju sadržavati, tko ih vodi, na temelju kojih isprava, koliko ažurno, koliko smo dužni
čuvati propisane evidencije i slično.
No u praksi se razmjerno često javlja pitanje što sa samim poslodavcem, rukovodećim osobljem,
radnicima članovima obitelji poslodavca fizičke osobe odnosno osobama kojima je teško mjeriti
radno vrijeme iz očitih razloga.

Prema odredbama Zakona o državnom inspektoratu (Nar. nov., br. 115/18., 117/21. i 67/23.),
Državni inspektorat ima u svom sastavu sljedeće inspekcije: tržišnu inspekciju, sanitarnu inspekciju,
veterinarsku inspekciju, poljoprivrednu inspekciju, lovnu inspekciju, šumarsku inspekciju, fitosanitarnu
inspekciju, turističku inspekciju, rudarsku inspekciju, inspekciju opreme pod tlakom, elektroenergetsku
inspekciju, inspekciju rada, građevinsku inspekciju, inspekciju zaštite okoliša, inspekciju zaštite
prirode i vodopravnu inspekciju.
U članku se bavimo samo postupanjem i ovlastima inspekcije rada koju ista ima u inspekcijskim
poslovima u području radnih odnosa, ali i zaštite na radu.

Definicije voditelja obrade i izvršitelja obrade su pojmovi iz UREDBE (EU) 2016/679 Europskog
parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o
slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o
zaštiti podataka, dalje u tekstu: Opća uredba). Opća uredba objavljena je u Službenom listu Europske
unije L119 od 4. 5. 2016., a neposredno se od 25. svibnja 2018. godine primjenjuje u svim državama
članicama Europske unije.
Prema definiciji iz Opće uredbe voditelj obrade znači fizičku ili pravnu osobu, tijelo javne vlasti, agenciju
ili drugo tijelo koje samo ili zajedno s drugima određuje svrhe i sredstva obrade osobnih podataka,
kada su svrha i sredstva takve obrade utvrđena pravom Unije (EU) ili pravom države članice.
Izvršitelj obrade je u Općoj uredbi definiran kao fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili
drugo tijelo koje obrađuje osobne podatke u ime voditelja obrade.
Jednostavnije rečeno, voditelj obrade je osoba koja prikuplja, bilježi, pohranjuje, prilagođava, mijenja,
uporabljuje, briše i dr. osobne podatke, dok je izvršitelj obrade osoba koja obrađuje osobne podatke
u ime voditelja obrade.
Opća uredba je jedini pravni instrument koji u RH uređuje odnose voditelja i izvršitelja obrade, budući
da se ista neposredno primjenjuje u svim državama članicama.

Nasljednik je porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka, pri čemu
se naslijeđeni dohodak oporezuje prema istom izvoru kako bi se oporezivao ostavitelju. Za dohotke
koji podliježu obvezi doprinosa, ne utvrđuje se obveza za nasljednika, nego za ostavitelja. Obvezni
doprinosi iz plaće i na plaću obračunavaju se i plaćaju na ime ostavitelja i pripisuju mirovinskoj
osnovici ostavitelja. Primici koji bi bili neoporezivi da su isplaćeni ostavitelju, nasljedniku se isplaćuju
kao neoporezivi primici.
Isplata drugog dohotka nasljednicima ne podliježe obvezi doprinosa, a porez na dohodak se
obračunava za nasljednika kojemu se isplaćuje primitak od drugog dohotka. Porez iz naslijeđenog
dohotka obračunava se i plaća prema istom izvoru dohotka kao ostavitelju.
U članku se obrađuju obveze poslodavaca i isplatitelja drugog dohotka koji nakon smrti radnika
odnosno stjecatelja drugog dohotka, njihovim nasljednicima isplaćuju primitke na koje je ostavitelj
za života stekao pravo.

Izmjene Zakona o doprinosima kojima se od 1. prosinca 2023. uvodi umanjenje osnovice za obračun
doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti za radnike kojima mjesečna plaća iznosi
do 1.300,00 eura bruto, ne primjenjuju se na izaslane radnike. Izaslani radnik je radnik prijavljen
u sustave socijalnih osiguranja u Hrvatskoj, kojega je njegov hrvatski poslodavac uputio na rad u
inozemstvo ili ustupio povezanom poslodavcu u inozemstvu, a radnik za to vrijeme ostaje socijalno
osiguran u Hrvatskoj. U razdoblju izaslanja, koje traje ograničeno razdoblje, poslodavac je dužan za
radnika plaćati doprinose u hrvatske sustave socijalnih osiguranja, a osnovica, vrste i stope doprinosa
propisane su Zakonom o doprinosima.
Država nadležna za plaćanje poreza iz plaće izaslanog radnika u pravilu je država u kojoj se obavlja rad,
a iznimke su propisane ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje s
državom u koju je radnik upućen na rad.
U članku se obrađuje obračun obveznih doprinosa i poreza na dohodak te izvještavanje o plaćama
i ostalim primicima radnika koje hrvatski poslodavci na ograničeno razdoblje upućuju na rad u
inozemstvo ili ustupaju povezanom poslodavcu u inozemstvu.

Ako su ispunjeni uvjeti i razlozi za godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnoga rada
radnika, propisani odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak,
poslodavci ga obvezno sastavljaju tijekom mjeseca prosinca, a najkasnije do 31. prosinca tekuće
godine.
Sastavljanjem godišnjeg obračuna, radnicima se omogućava korištenje poreznih prava koja nisu
iskoristili tijekom godine te im se vraća u poreznom razdoblju više plaćeni iznos poreza na dohodak i
prireza.
U ovom članku autorica na primjerima pojašnjava razloge i uvjete za sastavljanje godišnjeg obračuna
poreza na dohodak i pravila njegovog iskazivanja u obrascu JOPPD.

Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz članstva Europske
unije primjenjuje se i nakon završetka prijelaznog razdoblja koje je završilo 31. prosinca 2020. Osobe
koje su koristile pravo na slobodu kretanja i zatečene su u prekograničnoj situaciji, a koja uključuje
UK, zaštićene su i na njih se i nadalje primjenjuju uredbe EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti.
Kretanja osoba nakon 1. siječnja 2021. podložna su važećem imigracijskom zakonodavstvu EU
odnosno UK, koje se primjenjuje prema državljanima trećih država. Ako osobe obuhvaćene Glavom
III Sporazuma ostvaruju pravo na kretanje ili boravak u državi domaćinu, na njih se prema Protokolu
o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti mogu primijeniti pravila koordinacije iz Uredbe (EZ) br.
883/2004., što uključuje pribavljanje i izdavanje potvrde A1 i S1.