rif

Trošak amortizacije koji se evidentira kao rashod izvještajnog razdoblja ovisi o dva glavna faktora,
amortizacijskoj osnovici i vijeku upotrebe. Procjena vijeka upotrebe, kao i procjena amortizacijske
osnovice vrlo su značajni postupci koji se provode pri sastavljanju financijskih izvještaja. U brojnim
slučajevima potrebno je konzultirati stručnjake iz drugih područja kako bi pružili informaciju o korisnom
vijeku upotrebe ili o broju jedinica koje imovina može proizvesti. Amortizacija se ponekad koristi kao
kratkoročni element smanjenja porezne osnovice korištenjem stopa amortizacije koje su kao takve
maksimalno dopuštene poreznom regulativom. Takav slučaj često dovodi do skrivenih pričuva ili
obrnuto skrivenih gubitaka. U članku autor u kratkim crtama obrađuje određene predradnje koje su
bitne pri sastavljanju financijskih izvještaja.

Sredinom rujna 2024. talijanski i europski ekonomist i dužnosnik Mario Draghi zastupnicima
Europskog parlamenta predstavio je izvješće o budućnosti europske konkurentnosti, koje bi trebalo
biti osnova za donošenje novog plana Europske unije o održivom prosperitetu i konkurentnosti, koji će
pripremiti Europska komisija. U izvješću se prepoznaju tri transformacije koje Unija treba proći kako
bi ostala konkurentna na globalnoj razini: ubrzanje inovacija i pronalaženjem novih pokretača rasta,
snižavanje visokih cijena energije uz istovremenu dekarbonizaciju i prelazak na kružno gospodarstvo
te povećanje sigurnosti i smanjenje ovisnosti o drugima.

Zakon o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14. – 96/18.), u čl. 57. do 60. uređuje zaštitu nepušača,
zabranu pijenja alkohola i uzimanje drugih sredstava ovisnosti. Navedene odredbe odnose se na
radnike, tj. osobe koje u radnom odnosu obavljaju poslove za poslodavca.
Zakon o zaštiti na radu u poglavlju o zaštiti nepušača, zabrani pijenja alkohola i uzimanja drugih
sredstava ovisnosti prvo uređuje zaštitu nepušača od djelovanja dima duhanskih i srodnih proizvoda.
Ova se zaštita odnosi na radnike poslodavca, ali i na sve osobe koje se zateknu na mjestu rada, dok
se zabrana korištenja alkohola i drugih sredstava ovisnosti odnosi samo na radnike.

Novi Pravilnik o nadzoru i kontroli Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (Nar. nov., br. 93/24.,
dalje u tekstu: Pravilnik), stupio je na snagu 15. kolovoza 2024. godine. Novim su Pravilnikom izvan
snage stavljeni Pravilnik o načinu provođenja nadzora i kontrole od 24. travnja 2014. i Pravilnik o
kontroli privremene nesposobnosti za rad od 5. studenoga 2013. godine.
Novim Pravilnikom uređuju se vrste nadzora i kontrole, provođenje nadzora i kontrole, nadzor i
kontrola privremene nesposobnosti, provjera podataka o kojima ovisi ostvarivanje prava, kontrolori
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavod), u skladu s odredbama Zakona o
obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i tajnost podataka.
U ovom članku iznesen je pregled vrsta nadzora i kontrole, provođenje nadzora i kontrole, nadzor i
kontrola privremene nesposobnosti i provjera podataka o kojima ovisi ostvarivanje prava na nadzoru
i kontroli privremene nesposobnosti.

Zakon o radu izrijekom zabranjuje poslodavcu otkazati ugovor o radu radnici za vrijeme trudnoće
odnosno otkazati ugovor o radu radnici ili drugoj osobi koja se koristi nekim od prava vezanih uz
trudnoću, porod odnosno nekog prava s osnova roditeljstva. Zaštita traje za vrijeme korištenja prava
i još narednih petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja navedenih prava.
Što ne znači da radni odnos kao takav u nekim situacijama ipak ne može prestati.

U brojnim edukacijama o promjenama u Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima
zaposlenim kod poslodavca koji izlazi u Nar. nov., br. 55/24. i u primjeni od 1. listopada 2024. godine
u dijelu kojim se uređuju posebne evidencije o fizičkim osobama redovito je pitanje, što je s osobama
koje za poslodavca, ispravnije naručitelja obavljaju poslove temeljem ugovora o djelu, ugovora o
autorskom djelu i slično?
Evidencije o radnicima i radnom vremenu ne odnose se na te osobe.

Rokovi ispunjenja su imali vrlo zanimljiv put kroz propise, što je bilo razumno u okolnostima poslovanja
s kojima smo tada bili suočeni.
Zakonodavstvo miruje, što pogoduje ustaljenoj pravnoj praksi.
Kako danas ugovaramo rokove ispunjenja, koji su nam zakonski okviri, kada se možemo poslužiti
zakonskim iznimkama, koje odredbe se imaju smatrati ništetnim, samo su neke od tema koje autorica
obrađuje u tekstu koji slijedi.

Obveznici poreza na dohodak primitke i izdatke od poslovanja utvrđuju primjenjujući novčano načelo.
Prema ovom načelu primitak se evidentira prema primljenoj uplati od strane kupca, a izdatak prema
obavljenom plaćanju dobavljaču. U slučaju priljeva odnosno odljeva u stranoj valuti preračunavaju
se u eure prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka (uplate) odnosno
izdatka (isplate). Autorica u članku daje primjere evidentiranja poslovnih događaja stjecanja dobara
iz druge države članice, ukazujući na moguće razlike kod utvrđivanja osnovice za obračun poreza na
dodanu vrijednost u odnosu na iskazivanje primitaka i izdataka u KPI zbog razlike u obračunu PDV-a
u odnosu na iskazivanje primitaka prema Zakonu o porezu na dohodak.

Teškoće u razvoju djeteta, koje su takve naravi da dijete nije u stanju izvoditi aktivnosti primjerene
svojoj dobi te je ovisno o pomoći druge osobe, osnova su za korištenje određenih prava iz sustava
rodiljnih i roditeljskih potpora. U daljnjem tekstu pobliže će se iznijeti karakteristike, uvjeti za
ostvarivanje prava, način korištenja i visina novčane naknade koja se prima tijekom dopusta ili
korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju,
kao i kategorija potencijalnih korisnika, uz poseban osvrt na novi Pravilnik o načinu obračunavanja i
isplati novčane naknade za vrijeme korištenja prava zaposlenog ili samozaposlenog roditelja djeteta
s teškoćama u razvoju na rad s polovicom punog radnog vremena (Nar. nov., br. 81/24.).

Početkom nove pedagoške godine ponovno se aktualiziralo pitanje stručne prakse i naukovanja
učenika koji pohađaju programe strukovnog obrazovanja. Posebno je aktualno pitanje obveze isplate
nagrade za obavljenu praksu te iznos minimalne nagrade koju je poslodavac obvezan isplatiti učeniku.
Dodatni problem poslodavcima u praksi predstavlja „miješanje“ pojmova, kao što su stručna praksa,
naukovanje, praktični rad i sl., posebice iz razloga što se u poreznim propisima, vezano za mogućnost
isplate neoporezive nagrade, spominje praktični rad i naukovanje, dok poslodavci zapravo sklapaju
ugovore o provedbi učenja temeljenog na radu. Odgovore na aktualna pitanja pročitajte u tekstu koji
slijedi.