rif

Vrlo često ugovori s kupcima uključuju jamstva na prodane proizvode i robu. Naime, uobičajeno je da
subjekt osigurava (sukladno odredbama ugovora, temeljem zakonodavnih propisa ili uobičajenom
poslovnom praksom subjekta) jamstvo u pogledu prodaje proizvoda (bez obzira na to radi li se o
robi ili usluzi). Pri tome, vrste jamstava mogu se znatno razlikovati ovisno o različitim sektorima u
kojima subjekti posluju, kao i ovisno o sklopljenim ugovorima. Osim toga, jamstva mogu biti redovna
ili produljena. Autorica u članku obrađuje računovodstveno evidentiranje tzv. produljenog jamstva,
sukladno MSFI-u 15 – Prihodi na temelju ugovora s kupcima.

Zalihe kao dio kratkotrajne materijalne imovine, čine značajnu imovinsku stavku u društvima koja
obavljaju trgovačku djelatnost. Iz tog razloga mjerenje zaliha odnosno provođenje ispravka vrijednosti
zaliha imaju važnu ulogu u iskazivanju realnog financijskog položaja i uspješnosti poslovanja društva
kao temeljnog zahtjeva financijskog izvještavanja. Računovodstveno postupanje s naknadnim
mjerenjem zaliha trgovačke robe uređuje Hrvatski standard financijskog izvještavanja 10 – Zalihe i
Međunarodni računovodstveni standard 2 – Zalihe, čija primjena je predmet ovoga članka.

Mjerenje financijske imovine na datum sastavljanja financijskih izvještaja ovisi prije svega o klasifikaciji
pojedine financijske imovine u određenu kategoriju financijske imovine definiranu u standardima
financijskog izvještavanja. Obveznici primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja
(MSFI) klasificiraju financijsku imovinu sukladno zahtjevima MSFI-a 9 Financijski instrumenti, prema
kojemu klasifikacija financijske imovine u određenu kategoriju financijske imovine ovisi o cilju
poslovnog modela subjekta za upravljanje financijskom imovinom i karakteristikama ugovornih
novčanih tokova od financijske imovine. Obveznici primjene Hrvatskih standarda financijskog
izvještavanja (HSFI) klasificiraju financijsku imovinu sukladno zahtjevima HSFI-a 9 Financijska imovina.
Pri mjerenju financijske imovine na datum sastavljanja financijskih izvještaja financijska imovina se,
u ovisnosti o klasifikaciji u određenu kategoriju financijske imovine, mjeri po fer vrijednosti ili po
amortiziranom trošku. Autorica u članku navodi i objašnjava odredbe MSFI-a 9 i HSFI-a 9 relevantne
za naknadno mjerenje financijske imovine te ukazuje na utjecaj inflacije i kamatnih stopa na mjerenje
financijske imovine.

Približavamo se kraju poslovne godine stoga je na vrijeme potrebno voditi računa o tome da financijski
izvještaji trebaju istinito i fer prezentirati financijski položaj, financijsku uspješnost i novčane tokove
poduzetnika. Istinito i objektivno predočavanje zahtjeva vjerno predočenje učinaka transakcija i drugih
poslovnih događaja, a u skladu s kriterijima priznavanja imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda.
Stoga, pri izradi završnog računa, subjekt mora razmotriti postoje li određeni indikatori umanjenja
vrijednosti imovine, primjerice potraživanja od kupaca, zaliha, financijske imovine, dugotrajne
materijalne imovine i sl. Ako postoje objektivni dokazi te je vrijednost imovine umanjena, potrebno
je evidentirati vrijednosno usklađenje. Vrlo često dolazi do vremenske nepodudarnosti priznavanja
rashoda vrijednosnog usklađenja za računovodstvene i porezne svrhe. U tom slučaju, vrijednosno
usklađenje je privremeno porezno nepriznat rashod za koji je potrebno uvećati osnovicu poreza na dobit
odnosno nastaje odbitna privremena razlika koja zahtijeva priznavanje odgođene porezne imovine u
bilanci. U radu autorica obrađuje računovodstveni i porezni aspekt vrijednosnog usklađenja pojedinih
vrsta dugotrajne i kratkotrajne imovine, s naglaskom na obveznike primjene HSFI-a.

Poduzetnik prije početka korištenja osnovnog sredstva, procjenjuje korisni vijek upotrebe temeljem
kojeg utvrđuje stopu amortizacije odnosno godišnji iznos amortizacije. Sukladno HSFI 6 odnosno MRS
16, poduzetnici su dužni korisni vijek upotrebe preispitati barem jednom na kraju svake poslovne
godine. Ukoliko se utvrdi da je došlo do promjene u procjeni korisnog vijeka upotrebe, poduzetnik
treba učinke promjene prikazati u skladu s HSFI 3 odnosno MRS 8, kao promjenu računovodstvene
procjene. Autor u članku definira promjene u računovodstvenim procjenama i daje primjere
evidentiranja promjene procjene korisnog vijeka upotrebe odnosno promjene stopa amortizacije
dugotrajne materijalne imovine.

Svi poduzetnici kako je definirano Zakonom o računovodstvu, dužni su jednom godišnje provesti
inventuru. Inventura obuhvaća popis imovine i obveza i usporedbu stvarnog stanja sa stanjem u
knjigovodstvu. Svako odstupanje od stvarnog stanja potrebno je u skladu s računovodstvenim
standardima provesti u knjigovodstvu kako bi financijski izvještaj bio što je moguće točniji. Pri
provođenju postupka inventure potrebno je odrediti koje su osobe zadužene za popis i za koji dio
imovine i obveza, vrijeme popisa i rok za dostavu popisnih lista kako bi se na temelju njih donosile
odluke i provodile radnje u knjigovodstvu.
U članku je razrađen postupak provođenja inventure uz primjere u računovodstvu.

Kalendarska godina je sve bliže kraju. Većini poduzetnika to je ujedno i kraj poslovne godine. U tom
razdoblju pred kraj poslovne/kalendarske godine poželjno je prekontrolirati stanja imovine, obveza i
kapitala i odraditi ispravke uočenih grešaka. 2023. godina je prva godina primjene eura kao službene
valute u Republici Hrvatskoj i ujedno to će većini poduzetnika biti prva godina u kojoj sastavljaju
financijske izvještaje u izvještajnoj valuti euro. Kako financijski izvještaji prema Pravilniku o strukturi i
sadržaju godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika imaju i prethodnu kolonu koja je sastavljena na
temelju podataka 2022. godine u kunama potrebno je iznose iskazane u kunama u prethodnu kolonu
upisati u eurima. Također, promijenjena su pravila pri popunjavanju GFI POD obrasca za 2023. godinu
na način da se svi podaci u pozicijama financijskog izvještaja iskazuju u eurima i centima za razliku
od dosadašnjeg kada se iskazivalo samo u kunama bez lipa. Iako još mnogo posla prethodi samom
sastavljanju financijskih izvještaja, u članku autori upućuju na određene aktivnosti i točke kontrole
koje bi bilo dobro provesti u tom „predzaključnom“ razdoblju. Regulatorni zahtjevi financijskog
izvještavanja tijekom 2023. godine nisu se značajno mijenjali u odnosu na regulatorne zahtjeve za
financijskim izvještavanjem za 2022.

U 2024. godini računovodstvenu i revizijsku profesiju očekuju, uz brojne promjene porezne regulative i promjene koje se odnose na primjenu CSRD Direktive. Ove promjene imat će za posljedicu
regulatorne izmjene Zakona o računovodstvu i Zakona o reviziji. Očekuju se i druge promjene u radu
računovodstva i revizije, a nemaju regulatorni sadržaj. Riječ je o korištenju suvremenih digitalnih
tehnologija, a posebno umjetne inteligencije.

Dana 1. prosinca 2023. godine stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 114/23.) kojim
se uvodi umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko
osiguranje generacijske solidarnosti za radnike kojima mjesečna bruto plaća iznosi do 1.300,00 eura. Umanjenje osnovice koristi se samo
za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i ne može se primijeniti za obračun doprinosa za mirovinsko
osiguranje individualne kapitalizirane štednje, niti za doprinose koji
se obračunavaju kao doprinosi na plaću (doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje i dodatni mirovinski doprinos za staž osiguranja s
povećanim trajanjem).

Tijekom četvrtka, 23. studenoga 2023. godine i petka, 24. studenoga 2023. godine, na Ekonomskom fakultetu – Zagreb održana
je akademsko-stručna konferencija povodom 30 godina od prve
primjene Zakona o računovodstvu i Zakona o reviziji u Republici Hrvatskoj. Konferenciju su zajednički organizirali Ekonomski fakultet
– Zagreb i Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika.
Pored članova Katedre za računovodstvo Ekonomskog fakulteta –
Zagreb i Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika,
panelisti su bili ugledni stručnjaci iz prakse iz Ministarstva financija
Republike Hrvatske, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga,
Odbora za standarde financijskog izvještavanja, Hrvatske revizorske
komore, drugih stručnih računovodstvenih i revizijskih organizacija
te revizijskih društava, kao i profesori drugih ekonomskih fakulteta
u Republici Hrvatskoj.