rif

Fizičke osobe koje ostvaruju primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačene
djelatnosti, poljoprivrede i šumarstva te samostalnu djelatnost koja se obavlja kao domaća radinost
i sporedno zanimanje, a nisu upisane u registar obveznika PDV-a te ako im ukupni primici po osnovi
djelatnosti u poreznom razdoblju nisu veće od 39.816,84 €, mogu plaćati paušalni porez na dohodak
i prirez.
Kod paušalnog plaćanja poreza, godišnja porezna obveza utvrđuje se prema ostvarenom prometu
iskazanom na Obrascu PO-SD, a u slučaju zajedničkog obavljanja djelatnosti na Obrascu PO-SD-Z,
koji se za 2023. godinu trebaju dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja
2024. godine. Iznosi u navedenim obrascima PO-SD i PO-SD-Z po prvi puta se iskazuju u eurima i
centima.
Utvrđeni godišnji paušalni porez na dohodak prema Obrascu PO-SD je konačan, radi čega fizička
osoba po toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Prema propisima o porezu na dohodak koji se primjenjuju u 2023. godini, radnik može ostvariti
neoporezive godišnje nagrade po više osnova: prigodnu nagradu do 663,62 eura godišnje, novčanu
nagradu za radne rezultate do 995,43 eura godišnje, dar u naravi do 132,72 eura godišnje i dar za
dijete do 15 godina starosti u iznosu do 132,73 eura po djetetu.
Pravo radnika na ove nagrade uređuje se kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, pravilnikom
o radu i/ili ugovorom o radu. Poslodavac koji nema obvezu propisanu izvorima radnog prava koji ga
obvezuju, može donijeti odluku o isplati svakoga od navedenih neoporezivih primitaka, uvažavajući
propisane porezne uvjete i ograničenja.
Neoporeziva prigodna nagrada, darovi za djecu radnika i neoporeziva nagrada za radne rezultate
isplaćuju se na zaštićeni račun na kojemu se ne provodi ovrha na novčanim sredstvima.

Porezni obveznik mora u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine
napraviti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. Radi se o konačnom obračunu PDV-a
u okviru obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja (prosinac odnosno listopad – prosinac).
Autorica u članku daje podsjetnik na pripremne radnje za sastavljanje obračuna za posljednje
razdoblje oporezivanja u 2023. godini vezano za obvezu godišnjeg usklađivanja obračuna koji su
tijekom godine sastavljani i predani Poreznoj upravi na Obrascu PDV.

Porezni obveznik koji je tijekom 2023. godine imao oporezive isporuke (uključivo i financijske usluge
koje su oslobođene PDV-a) u iznosu koji nije bio veći od 40.000,00 eura stekao je uvjete za izlazak iz
sustava PDV-a, tj. postaje tzv. ‘’mali porezni obveznik’’. Ako porezni obveznik u ovom slučaju želi da se
na njega primjenjuju odredbe o posebnom postupku oporezivanja za „male porezne obveznike“ o tome
mora obavijestiti Poreznu upravu najkasnije do 15. siječnja 2024. godine, s obvezom primjene posebnog
postupka već od 1. siječnja 2024. godine. Posebni postupak za „male porezne obveznike“ znači da su
njihove isporuke oslobođene PDV-a te da nemaju pravo na odbitak pretporeza. Autorica u nastavku
piše o obvezama poreznih obveznika koji izlaze iz sustava PDV-a, načinu sastavljanja obračuna za
posljednje razdoblje oporezivanja prije izlaska, obvezama ispravka iskorištenog pretporeza za
dugotrajnu imovinu i o postupanju s predujmovima nakon izlaska iz sustava.

Prag za obvezan ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2024. godine propisan je u iznosu od 40.000,00
eura. Nakon ostvarene vrijednosti isporuka iznad tog iznosa tijekom godine porezni se obveznik
obvezan upisati u registar obveznika PDV-a od 1. sljedećeg mjeseca odnosno prelaskom praga u
zadnjem razdoblju oporezivanja od 1. siječnja sljedeće godine. Zahtjev za upis u registar obveznika
PDV-a podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave putem ePorezna popunjavanjem Zahtjeva za
registriranje za potrebe PDV-a (Obrazac P-PDV). Autorice u članku pišu o poreznim obveznicima,
obveznom upisu u registar obveznika PDV-a, mogućnosti ispravka neiskorištenog pretporeza te o
obvezama u slučaju ulaska u sustav PDV-a.

Interne kontrole imaju krucijalnu ulogu u borbi protiv prijevara, a protuprijevarne kontrole kao dio
kontrola usmjeren primarno sprječavanju i otkrivanju prijevara predstavljaju kamen temeljac u
kreiranju protuprijevarne kulture poduzeća i stava poduzeća prema prijevarama. Prema rezultatima
istraživanja ACFE Hrvatska iz 2022. više od polovine poduzeća koja su bila obuhvaćena istraživanjem
nije imalo nikakav uspostavljeni formalni oblik protuprijevarnih kontrola. Taj podatak je jasan
pokazatelj da hrvatska poduzeća prilično kaskaju po pitanju borbe protiv prijevara te ukazuje na
potrebu podizanja svijesti o prijevarama, kao i o važnosti borbe protiv prijevara na svim razinama.

Kibernetička sigurnost predstavlja ključni poslovni rizik u 2024. godini. Prema Risk in Focus 2024.,
kibernetička sigurnost zadržava svoje dugogodišnje prvo mjesto: 84 % ispitanika šestu godinu
za redom izjasnilo se da je kibernetička sigurnost poslovni rizik broj jedan. Također, unatoč
kontinuiranom porastu prirodnih katastrofa povezanih s klimatskim promjenama, stalnim učincima
postpandemije i rastućoj nejednakosti, poslovni lideri su prema istraživanju PWC-a (2023.) rangirali
digitalne i tehnološke faktore kao najveće rizike kojima daju prioritet za ublažavanje u sljedećih 12
mjeseci. Kibernetičke prijetnje (zlonamjerni softver, internetski napadi, phishing, napadi na web
aplikacije, spamovi, uskraćivanje usluga, krađa identiteta, kršenje podataka, curenje informacija,
cyber špijunaža itd.) s kojima se susrećemo svakodnevno primarno kroz neovlašteni pristup, objavu
povjerljivih podataka, izmjenu informacija, uništavanje dokumenata te uskraćivanje usluga posljedice
su neadekvatnog upravljanja kibernetičkom sigurnošću. No ipak, prema Risk in Focus 2024., svijest
kod upravljačkih tijela i menadžmenta je visoka jer moraju osigurati da su njihove organizacije
otporne na tehnološke izazove, kao što je umjetna inteligencija te moraju biti spremni i imati talenta
za suočavanje sa širokim rasponom novih propisa o kibernetičkoj sigurnosti i sigurnosti podataka.
Prema Modelu tri linije, učinkovito upravljanje rizikom kibernetičke sigurnosti organizirano je u tri
linije, kroz funkciju IT-a, CISO-a i interne revizije, dok su upravljačka tijela odgovorna za nadziranje
rizika kibernetičke sigurnosti. Autor u članku ističe ulogu i važnost svih sudionika i linija u učinkovitom
upravljanju kibernetičkom sigurnošću, posebno ističući ulogu CISO-a i interne revizije, kao i važnost
njihove suradnje. Također, autor daje prikaz učinkovitog mjerenja rizika kibernetičke sigurnosti prema
ISO 27005:2022, kroz identifikaciju, analizu i procjenu rizika kibernetičke sigurnosti.

Kao jedna od najznačajnijih odgovornosti revizora je ona koja se odnosi na izražavanje mišljenja
o financijskim izvještajima poduzetnika temeljeno na provedenoj reviziji. Kako je nužno da revizor
stekne uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji poduzetnika bez značajnog pogrešnog prikazivanja,
od revizora se očekuje da prisustvuje u provedbi inventure kod obveznika same revizije. Ovakva
obveza određena je i propisana Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS) 500 – Revizijski
dokazi i 501 – Revizijski dokazi – posebna razmatranja za odabrane stavke. Tako će u nastavku članka
autor obraditi pitanja oko kojih je potrebno voditi brigu prilikom sudjelovanja revizora u provođenju
inventure odnosno popisa imovine i obveza poduzetnika.

Zalihe su vrlo često značajna stavka financijskih izvještaja, stoga revizor prilikom provođenja revizije
svoje postupke mora planirati na način koji će mu omogućiti prikupljanje dostatnih i primjerenih
revizijskih dokaza vezanih uz završno stanje zaliha. U tom smislu, revizor mora provjeriti određene
tvrdnje vezane uz stanje zaliha na kraju razdoblja, kao što su: postojanje, potpunost, prava i obveze,
vrednovanje i objavljivanje. U članku autorica razmatra specifičnosti revizije završnog stanja zaliha, s
naglaskom na obveze revizora prilikom inventure, sukladno MRevS-u 501 – Revizijski dokazi – posebna
razmatranja za odabrane stavke te obveze revizora pri procjeni razumnosti računovodstvene procjene
menadžmenta vezane uz vrednovanje zaliha odnosno priznavanje vrijednosnog usklađenja zaliha,
sukladno MRevS -u 540 (izmijenjenom) – Revidiranje računovodstvenih procjena i povezanih objava.

Razvojem međunarodnih tržišta, kao i povećanjem kompanija koje sudjeluju na istima, postoji potreba
za prikazivanjem informacija u financijskim izvještajima u kolikoj mjeri i kako pojedina poslovna
aktivnost pridonosi financijskoj uspješnosti. MSFI 8 – Poslovni segmenti definira koje informacije
su subjekti dužni objaviti koje korisnicima njihovih financijskih izvještaja omogućuju ocijeniti vrstu
i financijske učinke poslovnih djelatnosti kojima se bave te gospodarsko okružje u kojemu posluju.
Autor u članku navodi slučajeve u kojima su subjekti dužni objaviti informacije po poslovnim
segmentima i daje primjer prikazivanja takvih informacija u bilješkama uz financijske izvještaje.