rif

Odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov.,
br. 143/23.), koje su stupile na snagu 2. siječnja 2024., povećani su iznosi primitaka koji se mogu
neoporezivo isplatiti radnicima te drugim fizičkim osobama. Uvjeti i pravila za isplatu neoporezivih
primitaka nisu se mijenjali u odnosu na prethodno porezno razdoblje. O tehnici iskazivanja u obrascu
JOPPD, koliko iznose novi neoporezivi primici i koji su načini isplate, pročitajte u tekstu koji slijedi.

Minimalna plaća za 2024. godinu propisana Uredbom Vlade RH iznosi 840,00 eura bruto. Minimalne
plaće u djelatnosti graditeljstva i djelatnosti linijskog pomorskoga prijevoza određene su važećim
granskim kolektivnim ugovorima čija je primjena proširena na sve poslodavce u tim djelatnostima.
Kolektivni ugovor ugostiteljstva, koji je također bio proširen na sve poslodavce, istekao je krajem
2023. godine i do 31. ožujka 2024. primjenjuje se na temelju čl. 199. Zakona o radu. U iznos minimalne
plaće nisu uključeni dodaci za rad nedjeljom, blagdanom, noćni rad, rad u otežanim uvjetima i za
prekovremeni rad.
Zakon o minimalnoj plaći izvor je prava za sve radnike zaposlene u Republici Hrvatskoj, osim za
radnika koji je jedini zaposlen u pravnoj osobi u kojoj je član uprave, izvršni direktor trgovačkog
društva, upravitelj zadruge, likvidator ili u sličnom svojstvu prema posebnim propisima.

Od 1. prosinca 2023. godine počinje primjena izmijenjenog Zakona o doprinosima kojim je uvedeno
umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti
za radnike kojima mjesečna bruto plaća iznosi manje od 1.300,00 eura. Izmjenama Pravilnika o
doprinosima, koji je na snazi od 2. prosinca 2023., detaljnije su uređeni postupci u slučaju isplate plaće
u dva ili više navrata, pribavljanje izjava radnika koji su u određenom mjesecu u radnom odnosu kod
dva ili više poslodavaca te korištenje podataka Porezne uprave. Izmjenama Pravilnika o porezu na
dohodak, koje su na snazi od 2. prosinca 2023., izmijenjena je stranica B obrasca JOPPD, uvedene su
šifre za iskazivanje umanjenja osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske
solidarnosti i omogućen jednostavniji postupak ispravka iskorištenog umanjenja pri isplati plaće u
dva ili više navrata.
Umanjenje osnovice koristi se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i
ne može se primijeniti za doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje niti za
doprinose koji se obračunavaju kao doprinosi na plaću (doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje i
dodatni mirovinski doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem). Pravo na umanjenje osnovice
ima svaki radnik kojemu plaća za određeni mjesec iznosi manje od 1.300,00 eura, neovisno o broju
sati na koje se odnosi plaća i neovisno o ugovorenom tjednom radnom vremenu. Mjerodavan je
podatak o ukupnoj mjesečnoj plaći radnika pa za radnike koji su u određenom mjesecu u radnom
odnosu kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac koristi razmjerno umanjenje osnovice.

U svrhu konačnog obračuna PDV-a za određenu godinu porezni obveznici trebaju u obračunu za
posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine napraviti godišnje usklađenje i možebitne
ispravke obračuna tijekom godine. Obveza usklađenja u zadnjem obračunu propisana je čl. 85. st.
7. Zakona o PDV-u. Usklađenje se provodi u poreznoj prijavi (Obrascu PDV) za prosinac odnosno
tromjesečni obveznici u prijavi za listopad – prosinac, što se nadležnoj ispostavi Porezne uprave,
za 2023. godinu treba dostaviti najkasnije do 22. siječnja 2024. godine. O godišnjem usklađivanju i
ispravcima obračunanog PDV-a tijekom godine, autorica piše u nastavku članka.

Obveznici iskazivanja podataka o inozemnom dohotku dužni su do 31. siječnja 2024. Poreznoj upravi
dostaviti podatke na obrascu INO-DOH. U članku se na primjerima iz prakse objašnjava obveza
prijavljivanja inozemnog dohotka, poglavito za slučajeve izaslanih radnika.

U 2024. godini nema promjena u vrstama i stopama doprinosa koji se obračunavaju i plaćaju pri
isplati drugog dohotka i autorskih honorara. Doprinosi za mirovinsko osiguranje se plaćaju po stopi
od 10 % odnosno 7,5 % i 2,5 %, a doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 %.
Na drugi dohodak ostvaren izravno iz inozemstva i primljen od građanina, ne plaća se doprinos za
zdravstveno osiguranje. Novine se odnose na stopu poreza na dohodak. Porez na dohodak po odbitku
plaća se po stopi koju je kao nižu stopu odredila lokalna jedinica u kojoj stjecatelj drugog dohotka
ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište. U 2024. godini se ne plaća prirez porezu na dohodak.
Za neke primitke od drugog dohotka koji se smatraju konačnim dohotkom, od 1. siječnja 2024.
se primjenjuje nova porezna stopa, a za neke je stopa poreza na dohodak ostala nepromijenjena
u odnosu na 2023. godinu. Krug primitaka po osnovi drugog dohotka koji se smatra konačnim
dohotkom proširen je na naknade za dobro obavljenu uslugu primljene od trećih osoba, uz uvjet da
su evidentirane u sustavu fiskalizacije gotovinskih računa.
Primici po osnovi drugog dohotka iskazuju se u obrascu JOPPD koji Poreznoj upravi treba dostaviti na
dan isplate ili sljedeći radni dan.

Kao jednu od mjera protiv premještanja dobiti, porezni propisi definiraju pravila o kontroliranim inozemnim
društvima koje je potrebno razmotriti prilikom oporezivanja dobiti povezanih društava. Podaci potrebni
za utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava dostavljaju se Poreznoj upravi na obrascu Prijava
činjenica bitnih za oporezivanje odnosno podaci potrebni za utvrđivanje dobiti svakog kontroliranog
inozemnog društva (KID), koja se uključuje u poreznu osnovicu, dostavljaju se na obrascu »Izvješće o dobiti
kontroliranog inozemnog društva za razdoblje od____ do____« – Obrazac PD-KID. U članku autorica na
primjeru pojašnjava primjenu pravila o kontroliranim inozemnim društvima i Obrascu PD-KID.

Pravilnikom o porezu na dobit propisana je obveza sastavljanja i predaje izvješća o poslovnim
događajima s povezanim osobama. Za te potrebe o poslovnim događajima s povezanim osobama
koristi se Obrazac PD-IPO. Obrazac se predaje kao prilog uz prijavu poreza na dobit za 2023. godinu.
Rok predaje izjednačen je s prijavom poreza na dobit. Izvješće o transakcijama s povezanim osobama
obuhvaća primljene i dane zajmove i kredite i isporuke dobara i usluga između povezanih osoba.
Povezanim osobama za ove potrebe smatraju se povezane osobe kako ih obuhvaća članak 13. st. 2.
Zakona o porezu na dobit i čl. 49. Općeg poreznog zakona. U članku se navode obveznici podnošenja
navedenog izvješća, obuhvat povezanih osoba i informacije o sadržaju izvješća i načinu popunjavanja.

Prijava poreza na dobit sastavlja se za porezno razdoblje koje u praksi najčešće završava 31. prosinca.
Obveznici poreza na dobit dužni su poreznu prijavu predati na PD obrascu najkasnije četiri mjeseca
nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, osim u posebnim slučajevima (statusne
promjene, stečaj, likvidacija, prestanak poslovanja). Za 2023. godinu obveza poreza na dobit sastavlja
se na novom PD obrascu. Sukladno posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dobit, obveza poreza
na dobit dospijeva na zadnji dan roka za podnošenje porezne prijave. PD obrazac za 2023. bit će prvi
put sastavljen u eurima.
Autor u članku obrađuje prijavu poreza na dobit prema računovodstvenom načelu odnosno PD
obrazac.

Za uspješno ispunjavanje osnovne svrhe, ostvarivanje definirane strategije i postavljenih ciljeva
funkcije interne revizije unutar poduzeća, neophodni su resursi, koji moraju biti primjereni, dostatni
te učinkovito i djelotvorno raspoređeni. Pri tome, resursi funkcije interne revizije obuhvaćaju ljudske,
materijalne, financijske i vremenske resurse. U suvremenom dobu, više nego ikada prije, ključno je
racionalno upravljati ograničenim resursima, kako poduzeća, tako pogotovo interne revizije, kao
infrastrukturne funkcije poduzeća.
U ovom radu definiraju se, analiziraju i prikazuju, u današnjem vremenu, neizostavni materijalni resursi
funkcije interne revizije, a to su informacijsko-komunikacijske tehnologije u internoj reviziji, kao i
funkcionalnosti koje navedene tehnologije nude internim revizorima. Drugim riječima, razmatraju se
automatizirani alati u internoj reviziji odnosno alati temeljeni na tehnologijama i podržani računalima
u internoj reviziji.