Obveznici iskazivanja podataka o inozemnom dohotku dužni su do 31. siječnja 2024. Poreznoj upravi
dostaviti podatke na obrascu INO-DOH. U članku se na primjerima iz prakse objašnjava obveza
prijavljivanja inozemnog dohotka, poglavito za slučajeve izaslanih radnika.
U 2024. godini nema promjena u vrstama i stopama doprinosa koji se obračunavaju i plaćaju pri
isplati drugog dohotka i autorskih honorara. Doprinosi za mirovinsko osiguranje se plaćaju po stopi
od 10 % odnosno 7,5 % i 2,5 %, a doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 %.
Na drugi dohodak ostvaren izravno iz inozemstva i primljen od građanina, ne plaća se doprinos za
zdravstveno osiguranje. Novine se odnose na stopu poreza na dohodak. Porez na dohodak po odbitku
plaća se po stopi koju je kao nižu stopu odredila lokalna jedinica u kojoj stjecatelj drugog dohotka
ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište. U 2024. godini se ne plaća prirez porezu na dohodak.
Za neke primitke od drugog dohotka koji se smatraju konačnim dohotkom, od 1. siječnja 2024.
se primjenjuje nova porezna stopa, a za neke je stopa poreza na dohodak ostala nepromijenjena
u odnosu na 2023. godinu. Krug primitaka po osnovi drugog dohotka koji se smatra konačnim
dohotkom proširen je na naknade za dobro obavljenu uslugu primljene od trećih osoba, uz uvjet da
su evidentirane u sustavu fiskalizacije gotovinskih računa.
Primici po osnovi drugog dohotka iskazuju se u obrascu JOPPD koji Poreznoj upravi treba dostaviti na
dan isplate ili sljedeći radni dan.
Kao jednu od mjera protiv premještanja dobiti, porezni propisi definiraju pravila o kontroliranim inozemnim
društvima koje je potrebno razmotriti prilikom oporezivanja dobiti povezanih društava. Podaci potrebni
za utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava dostavljaju se Poreznoj upravi na obrascu Prijava
činjenica bitnih za oporezivanje odnosno podaci potrebni za utvrđivanje dobiti svakog kontroliranog
inozemnog društva (KID), koja se uključuje u poreznu osnovicu, dostavljaju se na obrascu »Izvješće o dobiti
kontroliranog inozemnog društva za razdoblje od____ do____« – Obrazac PD-KID. U članku autorica na
primjeru pojašnjava primjenu pravila o kontroliranim inozemnim društvima i Obrascu PD-KID.
Pravilnikom o porezu na dobit propisana je obveza sastavljanja i predaje izvješća o poslovnim
događajima s povezanim osobama. Za te potrebe o poslovnim događajima s povezanim osobama
koristi se Obrazac PD-IPO. Obrazac se predaje kao prilog uz prijavu poreza na dobit za 2023. godinu.
Rok predaje izjednačen je s prijavom poreza na dobit. Izvješće o transakcijama s povezanim osobama
obuhvaća primljene i dane zajmove i kredite i isporuke dobara i usluga između povezanih osoba.
Povezanim osobama za ove potrebe smatraju se povezane osobe kako ih obuhvaća članak 13. st. 2.
Zakona o porezu na dobit i čl. 49. Općeg poreznog zakona. U članku se navode obveznici podnošenja
navedenog izvješća, obuhvat povezanih osoba i informacije o sadržaju izvješća i načinu popunjavanja.
Prijava poreza na dobit sastavlja se za porezno razdoblje koje u praksi najčešće završava 31. prosinca.
Obveznici poreza na dobit dužni su poreznu prijavu predati na PD obrascu najkasnije četiri mjeseca
nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, osim u posebnim slučajevima (statusne
promjene, stečaj, likvidacija, prestanak poslovanja). Za 2023. godinu obveza poreza na dobit sastavlja
se na novom PD obrascu. Sukladno posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dobit, obveza poreza
na dobit dospijeva na zadnji dan roka za podnošenje porezne prijave. PD obrazac za 2023. bit će prvi
put sastavljen u eurima.
Autor u članku obrađuje prijavu poreza na dobit prema računovodstvenom načelu odnosno PD
obrazac.
Za uspješno ispunjavanje osnovne svrhe, ostvarivanje definirane strategije i postavljenih ciljeva
funkcije interne revizije unutar poduzeća, neophodni su resursi, koji moraju biti primjereni, dostatni
te učinkovito i djelotvorno raspoređeni. Pri tome, resursi funkcije interne revizije obuhvaćaju ljudske,
materijalne, financijske i vremenske resurse. U suvremenom dobu, više nego ikada prije, ključno je
racionalno upravljati ograničenim resursima, kako poduzeća, tako pogotovo interne revizije, kao
infrastrukturne funkcije poduzeća.
U ovom radu definiraju se, analiziraju i prikazuju, u današnjem vremenu, neizostavni materijalni resursi
funkcije interne revizije, a to su informacijsko-komunikacijske tehnologije u internoj reviziji, kao i
funkcionalnosti koje navedene tehnologije nude internim revizorima. Drugim riječima, razmatraju se
automatizirani alati u internoj reviziji odnosno alati temeljeni na tehnologijama i podržani računalima
u internoj reviziji.
Kako bi osigurao osnovu za izražavanje revizijskog mišljenja, revizor mora prikupiti odgovarajuće
informacije odnosno revizijske dokaze, koji se između ostaloga odnose i na potpunost tužbi i odštetnih
zahtjeva. Revizijski dokazi o potpunosti tužbi i odštetnih zahtjeva mogu se prikupiti postavljanjem
upita i pregledom relevantne dokumentacije, komunikacijom s vanjskim pravnim savjetnicima
subjekta te pisanim izjavama menadžmenta i onih koji su zaduženi za upravljanje. Revizor mora
odgovarajuće oblikovati i provesti revizijske postupke koji će mu omogućiti pribavljanje dostatnih
i primjerenih revizijskih dokaza na kojima će temeljiti svoje mišljenje o realnosti i objektivnosti
financijskih izvještaja. U članku autorica razmatra odredbe MRevS-a 501 – Posebna razmatranja
za odabrane stavke, ali i ostalih revizijskih standarda, vezano uz odgovornost revizora da provede
odgovarajuće revizijske postupke u svezi testiranja rezerviranja za sudske sporove odnosno da pribavi
dostatne i primjerene revizijske dokaze u vezi s potpunošću tužbi i odštetnih zahtjeva.
Prilikom obavljanja revizije, revizor se koristi brojnim alatima kako bi stekao objektivnu sigurnost da
su u knjigama klijenta iskazana točna stanja na računima odnosno, kad je nužno provesti usporedbu
računovodstvenih informacija s fizičkom dokumentacijom. Jedan od takvih alata je i upotreba
uzoraka u reviziji financijskih izvještaja. U praksi je zbog vremenske ograničenosti i praktičnosti, teško
provedivo revidirati sve obavljene transakcije poduzetnika. U takvim slučajevima, revizor će odabrati
jedan reprezentativan uzorak tih transakcija nad kojima će provesti revizijske postupke procjene
kontrola ili ispravnog iskazivanja salda u knjigama poduzetnika. U skladu s objašnjenim, u daljnjem
članku autor će opisati sam proces upotrebe uzoraka, izbor pristupa korištenja uzoraka, dokazno
ispitivanje koje se provodi kod upotrebe uzoraka pri obavljanju revizije te rizike njegovog korištenja,
a sve s ciljem da se u procesu revizije točno odredi koji su uzorci potrebni da bi revizor izdao mišljenje.
Članarinu turističkim zajednicama dužne su plaćati pravne i fizičke osobe koje prema Zakonu o
članarinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 52/19. i 144/20.), obavljaju djelatnost za koju je
propisana obveza plaćanja članarine. U godinama od objave Zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja
2021. godine nije bilo izmjena u vezi s obračunom članarine turističkim zajednicama. Obrazac TZ 1
po prvi puta se podnosi u eurima i centima, a TZ 1 obrazac usklađen s promjenom valute objavljen
je u Nar. nov., br. 148/22. U članku autor daje pregled obveznika, način obračuna i na primjeru
evidentiranje u računovodstvu utvrđene članarine i predujmova članarine.
Autorica u članku kratko opisuje trenutni okvir po kojemu određeni broj poduzetnika objavljuje tzv.
nefinancijske informacije te opisuje kako će se ubuduće izvještavati o održivosti.
