rif

Od 1. prosinca 2023. do 15. veljače 2024. za prijave je otvoren poziv na dodjelu bespovratnih sredstava
namijenjen odabranim gradovima u Republici Hrvatskoj kojima će se iz proračuna Europske unije
(EU-a) financirati izrada strategija održivog urbanog razvoja. Te će strategije biti osnova za provedbu
projekata koji će se financirati iz mehanizma Unije za provedbu integriranih teritorijalnih ulaganja
(ITU). Ukupna alokacija bespovratnih sredstava za ovaj poziv iznosi 1,98 milijuna eura. Pojedinačni
prijavitelj može ostvariti maksimalni iznos potpore od 90.000 eura, uz obvezno sufinanciranje od
minimalno 15 % ukupnih prihvatljivih troškova za izradu strategije.

Ovršni zakon omogućava zaštitu određenog novčanog iznosa i osobama kojima jedini prihodi nisu
plaća, mirovina ili druga stalna novčana primanja, već neka druga primanja, drugi dohodak po
posebnim propisima. U kojim situacijama ćemo moći zaštititi takvo primanje i na koji se način ovrha
na takvoj vrsti primitaka ograničava odnosno provodi?

Prošle godine u ovo vrijeme stupala je na snagu nešto sveobuhvatnija izmjena Zakona o radu, no
ostavljeno je još godina dana kako bi na snagu stupile odredbe o regulaciji rada putem digitalnih
radnih platformi. Godina dana dobro je došla svim dionicima takvoga rada da se pripreme za primjenu
propisa.

Cilj ovoga članka je definirati pojam općih uvjeta poslovanja, uputiti kako ih se valjano uključuje
u ugovor, razložiti kako se objavljuju i navesti odredbe koje se najčešće u njima nalaze. U članku
se navodi i ogledni primjer općih uvjeta poslovanja vezanih uz ugovor o kupoprodaji, kao jedan od
najčešćih vrsta ugovora.

Izuzimanja od ovrhe i ograničenja ovrhe uređena su u čl. 172. i 173. Ovršnog zakona (Nar. nov., br.
112/12. do 114/22.).
Dok su odredbe o izuzimanju od ovrhe propisane zakonom i ne podliježu stalnim promjenama,
ograničenja ovrhe ovise o statističkim pokazateljima i podliježu promjenama na godišnjoj razini.
Ograničenja ovrhe ovise o visini prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim
osobama Republike Hrvatske, koji iznos utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku svake godine
i to za razdoblje siječanj – kolovoz. O tako utvrđenom iznosu ovise ograničenja ovrhe u sljedećoj
godini.
Državni zavod za statistiku je u Nar. nov., br. 113/23., objavio da je prosječna mjesečna isplaćena neto
plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2023.
iznosila je 1.131,00 euro.
Ovaj će se iznos primjenjivati i na plaću za prosinac 2023. koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2024.

Dva ili više supoduzetnika mogu zajednički obavljati obrtničku djelatnost, pri čemu su međusobni
odnosi između supoduzetnika uređeni pisanim ugovorom. Dohodak ostvaren obavljanjem zajedničke
samostalne djelatnosti utvrđuje se kao jedinstveni dohodak, na isti način kao i u uvjetima gdje je
jedan nositelj obavljanja samostalne djelatnosti, a to znači kao razlika između poslovnih primitaka i
poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju odnosno kalendarskoj godini.
Po isteku poreznog razdoblja, a najkasnije do 31. siječnja 2024. za 2023. godinu, nositelj zajedničke
djelatnosti obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom
boravištu, podnijeti prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti na novom Obrascu DOH-Z elektroničkim
putem. Međutim, svaki od supoduzetnika plaća porez na dio dohotka koji mu pripada od zajedničke
samostalne djelatnosti, prema Obrascu DOH, koji se obvezno mora podnijeti do kraja veljače 2024.
za 2023. godinu. Osim što se iznosi u novom Obrascu DOH-Z za 2023. godinu iskazuju u eurima i
centima, u odnosu na prošlu godinu, promijenjen je i sadržaj podataka koji se unosi u obrazac.

Odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov.,
br. 143/23.), koje su stupile na snagu 2. siječnja 2024., povećani su iznosi primitaka koji se mogu
neoporezivo isplatiti radnicima te drugim fizičkim osobama. Uvjeti i pravila za isplatu neoporezivih
primitaka nisu se mijenjali u odnosu na prethodno porezno razdoblje. O tehnici iskazivanja u obrascu
JOPPD, koliko iznose novi neoporezivi primici i koji su načini isplate, pročitajte u tekstu koji slijedi.

Minimalna plaća za 2024. godinu propisana Uredbom Vlade RH iznosi 840,00 eura bruto. Minimalne
plaće u djelatnosti graditeljstva i djelatnosti linijskog pomorskoga prijevoza određene su važećim
granskim kolektivnim ugovorima čija je primjena proširena na sve poslodavce u tim djelatnostima.
Kolektivni ugovor ugostiteljstva, koji je također bio proširen na sve poslodavce, istekao je krajem
2023. godine i do 31. ožujka 2024. primjenjuje se na temelju čl. 199. Zakona o radu. U iznos minimalne
plaće nisu uključeni dodaci za rad nedjeljom, blagdanom, noćni rad, rad u otežanim uvjetima i za
prekovremeni rad.
Zakon o minimalnoj plaći izvor je prava za sve radnike zaposlene u Republici Hrvatskoj, osim za
radnika koji je jedini zaposlen u pravnoj osobi u kojoj je član uprave, izvršni direktor trgovačkog
društva, upravitelj zadruge, likvidator ili u sličnom svojstvu prema posebnim propisima.

Od 1. prosinca 2023. godine počinje primjena izmijenjenog Zakona o doprinosima kojim je uvedeno
umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti
za radnike kojima mjesečna bruto plaća iznosi manje od 1.300,00 eura. Izmjenama Pravilnika o
doprinosima, koji je na snazi od 2. prosinca 2023., detaljnije su uređeni postupci u slučaju isplate plaće
u dva ili više navrata, pribavljanje izjava radnika koji su u određenom mjesecu u radnom odnosu kod
dva ili više poslodavaca te korištenje podataka Porezne uprave. Izmjenama Pravilnika o porezu na
dohodak, koje su na snazi od 2. prosinca 2023., izmijenjena je stranica B obrasca JOPPD, uvedene su
šifre za iskazivanje umanjenja osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske
solidarnosti i omogućen jednostavniji postupak ispravka iskorištenog umanjenja pri isplati plaće u
dva ili više navrata.
Umanjenje osnovice koristi se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i
ne može se primijeniti za doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje niti za
doprinose koji se obračunavaju kao doprinosi na plaću (doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje i
dodatni mirovinski doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem). Pravo na umanjenje osnovice
ima svaki radnik kojemu plaća za određeni mjesec iznosi manje od 1.300,00 eura, neovisno o broju
sati na koje se odnosi plaća i neovisno o ugovorenom tjednom radnom vremenu. Mjerodavan je
podatak o ukupnoj mjesečnoj plaći radnika pa za radnike koji su u određenom mjesecu u radnom
odnosu kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac koristi razmjerno umanjenje osnovice.

U svrhu konačnog obračuna PDV-a za određenu godinu porezni obveznici trebaju u obračunu za
posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine napraviti godišnje usklađenje i možebitne
ispravke obračuna tijekom godine. Obveza usklađenja u zadnjem obračunu propisana je čl. 85. st.
7. Zakona o PDV-u. Usklađenje se provodi u poreznoj prijavi (Obrascu PDV) za prosinac odnosno
tromjesečni obveznici u prijavi za listopad – prosinac, što se nadležnoj ispostavi Porezne uprave,
za 2023. godinu treba dostaviti najkasnije do 22. siječnja 2024. godine. O godišnjem usklađivanju i
ispravcima obračunanog PDV-a tijekom godine, autorica piše u nastavku članka.