rif

Menadžment je odgovoran za pretpostavke i procjene koje su korištene pri sastavljanju financijskih
izvještaja subjekta. Jedna od najvažnijih procjena menadžmenta odnosi se na procjenjivanje
sposobnosti subjekta da nastavi poslovanje temeljem neograničenog vremena poslovanja
(engl. going concern). Odgovornost revizora je da tijekom obavljanja postupka revizije, temeljem
prikupljenih dokaza, razmotri primjerenost menadžmentove procjene vremenske neograničenosti
poslovanja te povezanih objava menadžmenta, kao i utvrditi posljedice revizorovih zaključaka na
revizorovo izvješće. Pitanjem vremenske neograničenosti poslovanja bavi se MRevS 570 (izmijenjen)
– Vremenska neograničenost poslovanja. U članku autorica razmatra postupke revizora u skladu s
odredbama MRevS-a 570 te utjecaj revizorovih zaključaka na izvješće revizora.

Hrvatska gospodarska komora je pravna osoba, samostalna stručno-poslovna organizacija
gospodarskih subjekata koja se osniva radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa
te rješavanja njihovih sporova u zemlji i inozemstvu.
Veliki broj poslovnih subjekata više nije u obvezi plaćati komorski doprinos. Podsjećamo na obveze
subjekte koji su ostali obveznici plaćanja.

U radu se prikazuje primjena alata analize financijskih izvještaja na primjeru poduzeća iz uslužne
djelatnosti. Autori diskutiraju o specifičnostima financijskih izvještaja poduzeća koja se bave pružanjem
uslugama te potom komentiraju strukturne izvještaje i provode analizu trenda promatranog slučaja.
Uz izračun financijskih pokazatelja te njihovu elaboraciju, u radu se može pronaći i primjer prijedloga
vizualnog prikaza analize financijskih izvještaja za potrebe pripreme prezentacije o financijskoj
stabilnosti i uspješnosti poduzeća.

Djelatnost ugostiteljstva obuhvaća pružanje usluga smještaja u posebno kategoriziranim
ugostiteljskim objektima, pružanje usluga prehrane te usluživanje pića i napitaka. Svaka od ovih
djelatnosti ima svoje posebnosti kod računovodstvenog praćenja i obračuna PDV-a te poreza na
potrošnju. U nastavku članka autorica daje primjere obračuna PDV-a i poreza na potrošnju, ovisno
o vrsti ugostiteljskih usluga te primjere knjiženja pojedinih poslovnih događaja svojstvenih za
ugostiteljsku djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića i pružanja usluga smještaja.

Djelatnost trgovine može se obavljati kao trgovina na veliko, trgovina na malo ili kao posredovanje u
prodaji robe. Zakonom o trgovini propisani su uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine, radno vrijeme,
mjere zabrane nepoštenog trgovanja te nadzor i upravne mjere. Pojedini oblici trgovine imaju
određene posebnosti vezano za obračun PDV-a, računovodstveno praćenje robe, iskazivanje prihoda
i rashoda poslovanja te u utvrđivanju rezultata poslovanja. Autorica u članku obrađuje poslovne
događaje specifične za djelatnost trgovine ukazujući na potrebu njihove provjere i usklađivanja prije
sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja.

Priznavanje, mjerenje, nabava i računovodstveni tretman postrojenja i opreme uobičajen je slučaj
raspolaganja imovine u poslovanju poduzetnika. Takav segment dugotrajne imovine u financijskim
izvještajima poduzetnika predstavlja materijalnu imovinu poduzetnika. Njegovo računovodstveno
evidentiranje kao i kriterij priznavanja bit će predmetom ovog članka, uz prikaz primjera knjiženja u
poslovnoj praksi poduzetnika.

U obračunskom razdoblju za određene stavke imovine i obveza mogu nastati privremene razlike
između njihovih knjigovodstvenih iznosa u bilanci, tj. računovodstvene osnovice i porezne osnovice,
stoga je učinke takvih razlika potrebno razmotriti prilikom utvrđivanja poreza na dobit. Privremeni
karakter ovih razlika proizlazi iz činjenice što te razlike nastaju u jednom razdoblju, a ukinut će se u
sljedećim razdobljima. Ovisno o uzroku nastanka, razlikuju se odbitne i oporezive privremene razlike,
a njihovi učinci se iskazuju kao odgođena porezna imovina odnosno odgođene porezne obveze.
Odgođena porezna imovina priznaje se za odbitne privremene razlike, kod kojih je računovodstvena
osnovica imovine manja ili obveze veća od njihove porezne osnovice, u slučajevima prijenosa poreznog
gubitka ili neiskorištenih poreznih olakšica. Odgođene porezne obveze priznaju se za sve oporezive
privremene razlike kada je računovodstvena osnovica imovine veća ili obveze manja u odnosu na
njihovu poreznu osnovicu. S računovodstvenog stajališta, priznavanje i mjerenje odgođenih poreza
definirano je HSFI-om 14 – Vremenska razgraničenja te MRS-om 12 – Porezi na dobit. U članku
autorica razmatra odredbe računovodstvenih i poreznih propisa primjenjivih kod utvrđivanja
privremenih razlike te njihovo računovodstveno iskazivanje kao odgođenih poreza.

Utvrđivanje poslovnog rezultata u računu dobiti i gubitka temelji se na primjeni Zakona o računovodstvu
i pripadajućim standardima financijskog izvještavanja (mikro, mali i srednji poduzetnici HSFI, a
veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa MSFI). U skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima
utvrđuju se financijski izvještaji te se donose odluke o raspodjeli dobiti (ili pokriću gubitka). Kada
se utvrđuju i isplaćuju dividende/udjeli u dobiti fizičkim osobama, tada je potrebno obračunati i
pripadajući porez na dohodak (na temelju Zakona o porezu na dohodak). S obzirom na to da je od
1. siječnja 2024. ukinut prirez, pri isplati se obračunava isključivo porez na dohodak od kapitala. U
članku su autori prikazali računovodstveni i porezni tretman najčešćih slučajeva izglasavanja i isplate
novčanih dividendi/udjela u dobiti.

U skladu s računovodstvenim propisima poduzetnici su dužni dostaviti Financijskoj agenciji radi javne
objave sljedeće odluke:
1. Odluku o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja od strane nadležnog tijela
2. Prijedlog Odluke o raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka.

Klimatske promjene i njeni učinci u računovodstvu se danas sagledavaju s dva aspekta. Prvi je onaj
koji razmatra utjecaj i učinke klimatskih promjena na imovinu, obveze, prihode, rashode i novčani
tok. Dakle, utjecaj klimatskih promjena na financijske izvještaje. Drugi je aspekt prikupljanje i objava
informacija o klimatskim promjenama u nefinancijskim izvještajima. Ovaj drugi aspekt izvještavanja
riješen je 2014. godine izmjenom Direktive 2013/34/EU novom Direktivom 2014/95/EU. Direktiva
se implementirala u Zakonu o računovodstvu 2017. godine propisivanjem objave nefinancijskih
informacija (ZOR, čl. 21.a.). EU je preispitala i promijenila Direktivu te je predložena, a 16. 12.
2022. službeno objavljena CSRD1 Direktiva. Ova Direktiva korporativnog izvještavanja o održivosti
(CSRD) treba se do 6. 7. 2024. godine uključiti u zakonodavstva svih članica EU, a time i Hrvatske.
Ova Direktiva nema izravan utjecaj na financijske izvještaje jer su oni determinirani standardima
financijskog izvještavanja.
U ovom članku autor upravo razmatra učinke rizika klimatskih promjena na umanjenje imovine kao
posljedicu negativnog učinka klimatskih promjena na prihode, rashode i novčane tokove poduzetnika.