rif

Člankom 12. Zakona o mirovinskom osiguranju propisana je obveza osiguranja za članove uprave,
izvršne direktore i likvidatore trgovačkih društava te za upravitelje zadruga, ako nisu osigurani po
drugoj osnovi. Ako su osigurani po bilo kojoj drugoj osnovi temeljem koje su upisani u matičnu
evidenciju mirovinskih osiguranika, nemaju obvezu osigurati se po čl. 12. Zakona o mirovinskom
osiguranju.
Za članove uprave i izvršne direktore trgovačkih društava, likvidatore i upravitelje zadruga koji
su zaposleni u pravnoj osobi u kojoj obavljaju navedene dužnosti, za 2024. godinu se primjenjuje
mjesečna osnovica za obračun doprinosa u iznosu najmanje 1.014,00 eura. Ako je plaća koju im
isplaćuje trgovačko društvo ili zadruga manja od 1.300,00 eura, umanjuje im se osnovica za obračun
doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, kako je određeno čl. 21.a Zakona o
doprinosima.
Za članove uprave, izvršne direktore, likvidatore trgovačkih društava i upravitelje zadruga, Porezna
uprava provodi godišnji obračun doprinosa. U godišnjem obračunu se pri utvrđivanju osnovice i
obveze doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, umanjenja iskorištena pri
isplati mjesečnih plaća smatraju podmirenima. Godišnji obračun doprinosa se ne provodi za osobe
koje su korisnici mirovina (osim korisnika invalidske mirovine zbog smanjene ili izmijenjene radne
sposobnosti) i za osobe u novoosnovanom trgovačkom društvu ili zadruzi koja ne obavlja djelatnost.

Dana 17. listopada 2023. usvojena je Direktiva Vijeća (EU) 2023/2226 o izmjeni Direktive 2011/16/EU
o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (dalje u tekstu: DAC8), koja predstavlja sedmu
izmjenu Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (dalje u tekstu:
DAC (2011/16)). DAC8 proširuje opseg trenutnog režima EU-a za automatsku razmjenu informacija
(dalje u tekstu: AEOI) u dva područja. Prvo, većina prijedloga posvećena je provedbi novih pravila
AEOI u odnosu na kriptoimovinu. Drugo, DAC8 sadrži nova pravila o razmjeni prethodnih poreznih
mišljenja s prekograničnim učinkom za imućne pojedince. Također, sadrži i neke općenite dodatke
režimu AEOI prema DAC-u (2011/16).

Porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a koji u poslovnim knjigama imaju evidentirane
dospjele, a nenaplaćene tražbine, koje su dospjele sukladno rokovima ispunjenja novčanih obveza
propisanim Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, dužni su sastaviti statističko
izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim tražbinama po računima za isporuku dobara i usluga sa stanjem
na dan 31. prosinca prethodne godine. Izvješće se sastavlja na Obrascu OPZ-STAT-1 i dostavlja Poreznoj
upravi u rokovima za podnošenje poreznih prijava poreza na dohodak (29. veljače 2024.) ili poreza na
dobit (30. travnja 2024.) o čemu autorica piše u nastavku članka.

S primjenom od 1. siječnja 2014. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona
o PDV-u. Osnovne izmjene odnose se na usklađivanje s propisima EU na području PDV-a vezano za
uvođenje određenih zahtjeva za pružatelje platnih usluga radi suzbijanja prekograničnih prijevara u
vezi s PDV-om, zatim na izmjene odredbi o načinu ispravka porezne osnovice u slučaju nemogućnosti
naplate i naknadnih popusta. Izmjenama su obuhvaćene i izmjene odredbi kojima su propisani iznosi
u eurima koji se zaokružuju u odnosu na izračunane prema općim pravilima za preračunavanje prema
Zakonu o uvođenju eura. Nakon izmjena Zakona uslijedile su izmjene i dopune Pravilnika o PDV-u koje
su stupile na snagu 2. siječnja 2024. godine prema kojima su njegove odredbe usklađene s navedenim
izmjenama Zakona. O izmjenama Zakona pisali smo u RIF-u br. 10/23., a u nastavku članka autorica
piše o novinama u Pravilniku o PDV-u.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak, od 1. siječnja 2023. godine uređeno je porezno obilježje
primljenih napojnica. Napojnica je neoporezivi primitak stjecatelja do visine 3.360,00 eura godišnje,
a razlika preko toga iznosa oporezuje se kao drugi dohodak, stopom poreza od 20 % i oslobođena je
obveze doprinosa. Neoporezivi i oporezivi iznosi napojnica iskazuju se u obrascu JOPPD koji poslodavac
dostavlja Poreznoj upravi.

Pravo na osobni odbitak može koristiti porezni obveznik koji ostvaruje dohotke iz kategorije godišnjih
dohodaka. Ovisno o izvoru dohotka, osobni odbitak se koristi tijekom poreznog razdoblja pri obračunu
predujmova poreza na dohodak ili kod godišnje prijave poreza na dohodak. Isto tako, Porezna uprava
u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak uzima u obzir godišnje pravo na
osobni odbitak poreznog obveznika. Visina prava na osobni odbitak ovisi o činjenici je li se radi o
poreznom obvezniku rezidentu ili nerezidentu. Od 1. siječnja 2024. godine povećan je iznos osnovnog
osobnog odbitka te iznosi uvećanja osnovnog osobnog odbitka po osnovi uzdržavanih članova i/ili po
osnovi invalidnosti.
Osim prava na osobni odbitak, određene kategorije poreznih obveznika mogu ostvariti porezne
pogodnosti u vidu umanjenja poreza na dohodak od nesamostalnog rada. U prvom redu, riječ je o
poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima pa im se na
osnovu te činjenice utvrđena porezna obveza umanjuje za 50 %. U Nar. nov., br. 3/24. je objavljena
nova Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju
razvijenosti koja je relevantna za priznavanje prava na spomenutu olakšicu. O toj i ostalim poreznim
oslobođenjima u smislu poreza na dohodak, pročitajte u nastavku članka.

Obveznici ispostavljanja obrasca INO-DOH trebali su do 31. siječnja 2024. godine Poreznoj upravi
dostaviti obrazac INO-DOH za 2023. godinu. Ako obveznik ispostavljanja obrasca INO-DOH naknadno
utvrdi da su podaci u obrascu INI-DOH koji je preuzela Porezna uprava netočni, dužan je dostaviti
ispravak obrasca INO-DOH. Isto tako, ako se nakon predaje izvornog obrasca utvrdi kako je na njemu
trebalo iskazati podatke o još nekom stjecatelju odnosno vrsti primitka, obveznik je dužan dostaviti
dopunu obrasca INO-DOH.
U članku se obrađuje način iskazivanja podataka u ispravku i dopuni prethodno dostavljenog obrasca
INO-DOH.

Porezna uprava po službenoj dužnosti za građane provodi poseban postupak utvrđivanja godišnjeg
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te im dostavlja privremeno porezno rješenje s
utvrđenim iznosom poreza na dohodak za uplatu ili za povrat, najkasnije do 30. lipnja 2024. godine
za 2023. godinu.
Međutim, ako građani na koje se primjenjuje poseban postupak oporezivanja, žele iskoristiti svoje
pravo na uvećanje osobnog odbitka te priznavanje poreznih olakšica temeljem dostave podataka
kojima Porezna uprava ne raspolaže, mogu podnijeti Obrazac ZPP-DOH te priložiti vjerodostojne
isprave. Radi prijestupne godine, rok za podnošenje Obrasca ZPP-DOH je do 29. veljače 2024. za 2023.
godinu, koji se po prvi puta sastavlja i podnosi u eurima.
Osim u papirnatom obliku, Obrazac ZPP-DOH građani mogu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne
uprave koristeći elektroničku uslugu ePorezna ili putem mobilne aplikacije mPorezna ako su korisnici
android uređaja.

Pravilnikom o porezu na dobit, a prema odredbama Zakona o doprinosima propisana je obveza
utvrđivanja doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti fizičkim osobama obveznicima poreza
na dobit. Navedeno se odnosi na sve fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost kao drugu
djelatnost i u sustavu su poreza na dobit. Drugom djelatnošću smatra se samostalna djelatnost
koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz radni odnos ili neki od drugih načina osiguranja. U
članku autor obrađuje na primjerima načine izračuna obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge
djelatnosti.

Osnovicu poreza na dobit i pri prijavi poreza za 2023. godinu moguće je ostvariti korištenjem
mogućnosti dodatnog umanjenja osnovice za određeni postotak troškova nastalih po osnovi
obrazovanja i izobrazbe. Olakšica je uređena Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu
(Nar. nov., br. 109/07., 134/07., 152/08. i 14/14.) i Pravilnikom o sadržaju evidencije državne potpore
za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 12/08. i 13/09.). Navedenu olakšicu koristi značajan broj
obveznika poreza na dobit i njen izračun i postupak prijave nije suviše složen. Također, navedenu
olakšicu koriste i obveznici poreza na dohodak u okviru obavljanja svoje samostalne djelatnosti
odnosno obrta. U nastavku autor na primjeru daje izračun iznosa umanjenja porezne osnovice za
opravdane troškove obrazovanja i izobrazbe.