rif

Hrvatski porezni obveznici sve su češće u situacijama u kojima su dužni platiti porez u poreznoj jurisdikciji
koja nije njihova. S obzirom na suverenost svake pojedine države, postoji mogućnost da obavljanje
poslovanja u inozemstvu podliježe i plaćanju poreza u toj državi. Ako hrvatski porezni obveznik ostvari
prihode ili dobit izravno iz inozemstva koji podliježu porezu na dobit po odbitku, taj porez plaćen u
inozemstvu evidentira u svojim poslovnim knjigama i, ako je moguće, uračunava u poreznu prijavu.
Autor u članku prikazuje računovodstveni i porezni tretman poreza na dobit po odbitku plaćenog u inozemstvu.

Broj 156 od 27. prosinca 2023. godine
– Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit
– Odluka o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak
Grada Imotskog
– Odluka o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak na
području Grada Komiže
– Odluka o izmjenama Odluke o gradskim porezima Grada Križevaca
– Odluka o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak na
području Grada Križevaca
– Odluka o stavljanju izvan snage Odluke o prirezu porezu na dohodak Grada Križevaca
– Odluka o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak
Grada Makarske

Od 1. veljače do 5. lipnja 2024. za prijave je otvoren poziv na dodjelu bespovratnih sredstava pod
nazivom „Jačanje strateških partnerstva za inovacije u procesu industrijske tranzicije“. Poziv je
otvoren, na temelju kriterija razvijenosti u odnosu na prosjek Europske unije, poduzetnicima iz svih
hrvatskih županija osim iz Grada Zagreba. Pozivom će se sufinancirati projekti konzorcija poduzetnika
s područja tri statističke regije Republike Hrvatske (Panonske, Jadranske i Sjeverne Hrvatske), koji
uključuju razvoj inovativnih proizvoda i usluga i koji će se provoditi u prioritetnim nišama i regionalnim
lancima vrijednostima svake od tri regija. Ukupna alokacija bespovratnih sredstava za Poziv iznosi
100 milijuna eura, a za pojedinačni projekt najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može zatražiti
i ostvariti je 500.000 eura, dok je najviši iznos potpore 3 milijuna eura.

Ugovor o zakupu i ugovor o najmu spadaju u tipizirane ugovore (contractus nominati), što znači da su
prepoznati od zakonodavca kao dvije zasebne vrste ugovora. Iako ih se često miješa u praksi njihova
je svrha potpuno drugačija.
Temeljni zakon koji uređuje ova dva ugovora je Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05.
do 155/123.). Osim općeg zakona, ugovori su respektivno uređeni u specijalnim zakonima odnosno –
Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Nar. nov., br. 125/11. do 112/18.) i Zakon o najmu
stanova (Nar. nov., br. 91/96. do 105/20.). Specijalni zakoni smatraju se primarnim izvorom prava za
ugovor o najmu i ugovor o zakupu, međutim Zakon o obveznim odnosima sustavnije izlaže temeljne
razlike između ova dva ugovora s obzirom da je on taj koji propisuje temeljne obveze i prava svakog
od ugovaratelja.
U ovom će članku biti riječi o razlikovanju ugovora o najmu i ugovora o zakupu po Zakonu o obveznim
odnosima.

Opća uredba o zaštiti podataka bila je jedna od najaktualnijih tema 2018. godine. Zbog vrlo visokih
novčanih kazni, svi poslovni subjekti nastojali su poslovanje uskladiti sa zahtjevima GDPR-a. Za potrebe
usklađenja koristile su se prije svega smjernice Radne skupine Europske komisije osnovane Direktivom
95/46/EZ. U međuvremenu je radnu skupinu zamijenio Europski odbor za zaštitu podataka, donesene
su nove smjernice, mišljenja, odluke, upute. U ovom članku autorica podsjeća na obvezu usklađenja
poslovanja s odredbama GDPR-a, na potrebu stalnog praćenja i nadziranja procesa obrade osobnih
podataka, prilagodbu novim zahtjevima i uputama nadzornih tijela te na poduzimanje odgovarajućih
mjera s ciljem smanjenja unutarnjih i vanjskih rizika.

Hotelijerstvo je djelatnost s međunarodnim karakterom poslovanja što uvjetuje prihvaćanje čitavog niza
međunarodnih standarda informiranja i komuniciranja na tržištu. Uniform System of Accounts for the
Lodging Industry (USALI) predstavlja općeprihvaćeni standard praćenja rezultata poslovanja u svjetskom
hotelijerstvu koji je namijenjen menadžmentu, vlasnicima, investitorima te financijskim institucijama,
a čija primjena u hrvatskom hotelijerstvu omogućuje usporedbu rezultata s na primjer prosječnim ili
najboljim rezultatom u djelatnosti u zemlji i inozemstvu, kao i s rezultatima prošlog obračunskog razdoblja
i internim planom i budžetom. Kao temeljni okvir za uvođenje sustava računovodstva odgovornosti
u hotelijerstvu, USALI definira pokazatelje praćenja i izvještavanja svih vrsta prihoda i troškova po
pojedinim odjeljenjima, kao i iskazivanje ključnih pokazatelja poslovanja pojedinih odjeljenja hotelskih
objekata. Hospitality Financial and Technology Professionals (HFTP®) i Global Finance Committee (GFC)
pripremaju izdanje nove 12. revidirane verzije USALI koja se očekuje u proljeće 2024. godine. Ujedno
se u novije vrijeme sve veća važnost dodjeljuje nefinancijskim pokazateljima u poslovanju hotelijerskih
poduzeća primjenom Direktive o nefinancijskom izvještavanju 2014/95/EU, koja je stupila na snagu
početkom 2017. godine kojom je i izmijenjena Računovodstvena direktiva (Direktiva 2013/34/EU), a
koja nalaže obvezno nefinancijsko izvještavanje za poduzeća od javnog interesa.

Udruženje obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatska obrtnička komora čine jedinstven sustav
organiziranosti obrta. Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, čime se osigurava siguran
priljev sredstava za obavljanje zakonske i statutarne dužnosti.
Kako je početkom ove kalendarske godine izmijenjen Zakon o porezu na dohodak u dijelu koji utvrđuje
visinu osnovnog osobnog odbitka o kojemu ovisi visina doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori, iznos
koji ćemo biti u obvezi uplaćivati, ponešto se izmijenio.

Osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnost (obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost
slobodnog zanimanja i poljoprivrednici) mogu, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, u godišnjoj prijavi
poreza na dohodak za 2023. godinu iskazati: olakšice propisane za potpomognuta područja jedinica
lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti i za područje Grada Vukovara;
poticaje zapošljavanja; poticaje istraživanja i razvoja; potpore za obrazovanje i izobrazbu te potpore
za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja u sustavu vezanih obrta.
Porezni obveznici koji u godišnjem obračunu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koriste
prava na umanjenje godišnje porezne obveze, obvezno uz godišnju prijavu poreza na dohodak prilažu
izračun korištene olakšice odnosno poticaja.

Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obrta i s obrtom izjednačenu djelatnost, djelatnost slobodnih
zanimanja te djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a dohodak od navedenih samostalnih djelatnosti
utvrđuju na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama i evidencijama, moraju do kraja
mjeseca veljače tekuće godine podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu na
propisanom DOH obrascu, koji se nadležnoj ispostavi Porezne uprave može predati i putem ePorezna
ili putem mobilne aplikacije mPorezna.
U poreznoj prijavi, uz dohodak od samostalne djelatnosti, iskazuju i dohodak od nesamostalnoga
rada i drugi dohodak, ako su ih ostvarili tijekom godine te utvrđuju godišnju poreznu obvezu.

Pravilnik o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje temeljni je akt
Zavoda za mirovinsko osiguranje kojim se uređuje vođenje matične evidencije o osiguranicima,
obveznicima doprinosa i korisnicima prava, a podaci iz matične evidencije koriste se za ostvarivanje
prava iz mirovinskog osiguranja, provedbu tog osiguranja i za druge potrebe uređene općim aktima.
Raniji Pravilnik je mijenjan i dopunjavan sedam puta pa je Zavod objavio novi Pravilnik s primjenom
od 1. siječnja 2024. godine, kako bi se obveznicima podnošenja prijava za vođenje matične evidencije
i radnicima Zavoda olakšala i učinila transparentnom njegova primjena. Uz to, provedeno je
usklađivanje s novim zakonskim propisima.