rif

Broj 10 od 26. siječnja 2024. godine
− Uredba o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izra-
čuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2024. godinu
− Uredba o uvjetima, načinu i postupku raspolaganja tražbinama
Republike Hrvatske s naslova duga po kreditima i protestiranim
državnim jamstvima u predstečajnim i stečajnim postupcima
− Odluka o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za
financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba
osnovnog školstva u 2024. godini

Do 3. travnja otvorena su dva natječaja (poziva na dostavu projektnih prijedloga) iz Programa
transnacionalne suradnje dunavske regije 2021. – 2027. Jedan je standardni, drugi po redu poziv
otvoren u okviru Programa, a drugi je novi i namijenjen dodjeli početnog kapitala za razvoj strateških
projekata koji će se prijavljivati na prvi tip poziva, ali i bilo koji drugi natječaj koji je dostupan za
dunavsku regiju koja u smislu ovog Programa obuhvaća 14 zemalja. Projekti koji se predlažu na
oba natječaja trebaju biti transnacionalni i referirati se na neki od specifičnih ciljeva unutar četiri
prioriteta Programa nazvanih: „pametnija dunavska regija“, „zelenija dunavska regija“, „uključivija
dunavska regija“ i „bolje upravljana dunavska regija“.

U ovom članku izložit će se pravo na kontrolu privremene nesposobnosti za rad od strane poslodavca.
Poslodavac ima dvije mogućnosti kontrole radnika za koje je utvrđena privremena nesposobnost za rad.
Jednu vrstu kontrole predviđaju Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13.,
137/13., 98/19. i 33/23.) i Pravilnik o kontroli privremene nesposobnosti za rad (Nar. nov., br. 130/13.).
Drugu vrsta kontrole moguće je ostvariti putem privatnih detektiva u skladu sa Zakonom o privatnim
detektivima (Nar. nov. 24/09. i 114/22.), budući da privatni detektivi mogu prikupljati obavijesti
i informacije o uspješnosti osoba u obavljanju poslova, kao i o povredama radnih obveza i radne
discipline.
Te su kontrole poslodavcima na raspolaganju kako bi im se omogućilo da utvrde nezakonito ponašanje
i postupanje svojih radnika koji su privremeno nesposobni za rad.

Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22.,
dalje u tekstu: Zakon), predviđa mogućnost da se provjere i identitet stranke mogu utvrđivati i
na temelju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat, kao i na temelju
videoelektroničke identifikacije. To su iznimke od pravila da se identitet stranke provjeri na neposredan
način, u nazočnosti te osobe, uvidom u njezin službeni osobni dokument.
Članak se odnosi na prikaz propisa kojima se mogu ostvariti odredbe Zakona koje se odnose na
utvrđivanje i provjeru identiteta stranke na temelju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis ili
elektronički pečat te na temelju videoelektroničke identifikacije.

Za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja pri čemu utvrđuju
dohodak prema poslovnim knjigama, propisana je obveza podnošenja godišnje porezne prijave na
Obrascima DOH i DOH-Z za zajedničku djelatnost, radi utvrđivanja godišnjeg dohotka za 2023. godinu.
Neovisno o načinu dostavljanja poreznih prijava – korištenjem sustava ePorezna ili u papirnatom
obliku, radi konačnog utvrđivanja porezne obveze za 2023. godinu, u ispostavama Porezne uprave
provode se kontrolno-analitički postupci obrade i verifikacije zaprimljenih godišnjih poreznih
prijava. Kontrolni postupci uključuju usklađenje i kontrolu stanja poreznih evidencija iskazanih
u informacijskom sustavu Porezne uprave s podacima koje su obrtnici iskazali u svojim prijavama
na Obrascima DOH i DOH-Z. Nakon verificirane godišnje porezne prijave za 2023. godinu, fizičkim
osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost, na novi način se utvrđuje iznos predujma poreza na
dohodak koji se plaća tijekom 2024. godine.

U 2023. g. izmijenjen je i dopunjen Zakon o fiskalnoj odgovornosti (Nar. nov., br. 83/23.). Ovim
izmjenama proširen je obuhvat obveznika predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2023. g. Vlada
Republike Hrvatske uskladit će Uredbu o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i
izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (Nar. nov., br. 95/19.), s odredbama ovoga Zakona najkasnije u
roku šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona.
U nastavku autorica daje pregled obveznika te podsjeća na način i rokove predaje Izjave za 2023.

Zdravstveno osiguranje umirovljenika koji se nalaze u nekoj od prekograničnih situacija, u Republici
Hrvatskoj je uređeno hrvatskim zakonodavstvom, europskim pravnim propisima i međunarodnim
ugovorima o socijalnom osiguranju.
U članku se pojašnjavaju prava i obveze umirovljenika u području zdravstvenog osiguranja, ovisno
o tome je li u prekograničnu situaciju uključena država članica EU, ugovorna država ili treća zemlja.

Od 1. siječnja 2024. godine na snazi je nekoliko izmjena i dopuna zakona koji uređuju sustav mirovinskog
osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje: Zakon o obveznim mirovinskim fondovima,
Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima.
Izmijenjen je i Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju,
kojim je povećan dodatak na osnovnu mirovinu iz I. stupa koju ostvaruju korisnici kombinirane
mirovine iz oba stupa.

U skladu s odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, roditelj koji njeguje dijete s
teškoćama u razvoju ostvaruje pravo na dopust do navršene osme godine djetetovog života ili
pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena. U razdoblju korištenja tih prava, zaposlenom i
samozaposlenom roditelju pripada pravo na novčanu naknadu odnosno naknadu plaće.
U ovom članku autorica pojašnjava uvjete za ostvarivanje navedenih prava propisanih odredbama
Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te navodi ostala prava koja se, uz ispunjavanje propisanih
uvjeta, ostvaruju sukladno drugim propisima.

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, korisnici mirovina se mogu zaposliti do polovine punog
radnog vremena, uz istovremenu isplatu mirovine. Zapošljavanje uz isplatu mirovine dozvoljeno je
korisnicima starosnih mirovina, prijevremenih i obiteljskih mirovina te invalidskih mirovina zbog
smanjene radne sposobnosti.
Osim u radnom odnosu do polovine punog radnog vremena, umirovljenici mogu raditi na temelju
ugovora o djelu, obavljati djelatnost sporednog zanimanja i domaće radinosti, mogu raditi na
privremenim i povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, pomagati obrtniku koji je član
obitelji i uz propisane uvjete obavljati poljoprivrednu i šumarsku djelatnost.
U članku se daje sistematizirani pregled pravnih oblika radnog angažiranja umirovljenika koji
umirovljenicima omogućavaju povratak ili ostanak na tržištu rada, uz istovremeno primanje mirovine.