rif

Od 1. svibnja 2024. primjenjuju se novi iznosi plaća ugovoreni Kolektivnim ugovorom ugostiteljstva koji
je sklopljen je 12. ožujka 2024. godine, a ostale odredbe toga Kolektivnoga ugovora primjenjuju se od
1. travnja 2024. godine. Proveden je postupak utvrđivanja javnog interesa za proširenje Kolektivnoga
ugovora ugostiteljstva na radnike i poslodavce koji nisu sudjelovali u njegovu sklapanju.
Kao i prethodni i ovaj je Kolektivni ugovor ugostiteljstva sklopljen na određeno vrijeme i traje do 31. prosinca
2025. godine. Na temelju Odluke o prošrenoj primjeni Kolektivnog ugovora ugostiteljstva (Nar. nov., br.
49/24.), ovaj je Ugovor od 1. svibnja 2024. izvor prava i obveza za sve poslodavce i radnike u Republici
Hrvatskoj u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, područje I, odjeljci 55 i 56
Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007., a njime ugovorene plaće smatraju se minimalnim plaćama.
U članku se daje prikaz ugovorenih prava radnika i obveza poslodavaca prema novom Kolektivnom
ugovoru ugostiteljstva.

Odlukom ministra nadležnog za rad, od 1. travnja 2024. godine proširena je primjena Kolektivnog
ugovora za djelatnost drvne i papirne industrije na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj
u djelatnosti prerađivačke industrije, područje C, sljedeća tri odjeljka: odjeljak 16 – Prerada drva i
proizvoda od drva i pluta (u tom odjeljku nije proizvodnja namještaja) te proizvodnja proizvoda od
slame i pletarskih materijala, odjeljak 17 – Proizvodnja papira i proizvoda od papira i odjeljak 31 –
Proizvodnja namještaja, prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007.
Sastavni dio Kolektivnog ugovora za djelatnost drvne i papirne industrije je Tarifni prilog u kojemu
su poslovi i radna mjesta razvrstani u sedam grupa složenosti, sa zadanim omjerima u visini osnovne
plaće prema osnovnoj plaći određenoj za prvu grupu složenosti poslova. Plaće određene prema tim
pravilima smatraju se minimalnim plaćama u djelatnosti drvne i papirne industrije, čiju primjenu
nadzire Državni inspektorat.
U članku se prezentira sadržaj ugovorenih prava radnika i obveza poslodavaca u drvnoj i papirnoj
industriji s naglaskom na novčana prava radnika.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (Nar. nov., br. 36/24.), uvodi smanjenje visine
naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ). Od 2. travnja 2024. godine, primjenjuje se znatno niža
stopa koja se smanjuje s dosadašnjih 0,024 % na samo 0,015 %. Ministarstvo poljoprivrede preuzima
veliku ulogu u olakšavanju administracije. Naime, na temelju godišnjih financijskih izvještaja,
Ministarstvo će sada vršiti obračun i zaduženje naknade za OKFŠ, što će znatno pojednostaviti
proces za sve uključene strane. Uz to, e-usluga „Kalendar plaćanja obveznih naknada“ omogućuje
transparentan pregled obveza i rokova dospijeća te ima cilj olakšati proces plaćanja. Po kojim
stopama uplatiti akontacije u 2024. godini te primjere izračuna novih akontacija detaljnije pogledajte
u nastavku članka.

Autorica u obliku tabličnog pregleda piše o trošarinskih obveznicima, nastanku trošarinske obveze,
dospijeću plaćanja trošarine i visini trošarine na trošarinske proizvode te daje pregled izvješća koja su
trošarinski obveznici dužni dostavljati nadležnom carinskom uredu uporabom elektroničkog servisa
CU-a e-Carina, aplikativnog podsustava e-Trošarine. Nadležni carinski uredi s obzirom na sjedište
odnosno prebivalište trošarinskog obveznika koji obavljaju poslove vezane uz provedbu trošarinskog
postupanja, propisani su Odlukom o osnivanju, sjedištu i području na kojima djeluju područni carinski
uredi, carinski uredi i granični carinski uredi Ministarstva financija, Carinske uprave (Nar. nov., br.
113/20.).

Jedan od načina kontrole pravilnog obračuna PDV-a je usporedba vrijednosti isporuka iskazanih
u Obrascu PDV s prihodima iskazanim u računu dobiti i gubitka. Iskazana vrijednost oporezivih i
oslobođenih isporuka u Obrascu PDV može se razlikovati u odnosu na prihode iskazane u računu
dobiti i gubitka. Za određene iskazane prihode ne nastaje obveza PDV-a i obrnuto, određene isporuke
iskazane u prijavi PDV-a, ne utječu na visinu prihoda poreznog obveznika. Metodom usporedbe
iskazanih prihoda u računovodstvu i isporuka u poreznim evidencijama mogu se uočiti moguće
pogreške i propusti u obračunu za određeno razdoblje oporezivanja, o čemu autorica piše u nastavku.

Obveznik PDV-a koji se bavi djelatnošću prijevoza dobara susreće se s nizom specifičnosti kod
obračuna PDV-a. Usluge prijevoza dobara spadaju u usluge na koje se primjenjuje opće načelo vezano
za definiciju mjesta obavljanja pa se iste oporezuju prema sjedištu poreznog obveznika primatelja
usluge. Važna je i primjena poreznih oslobođenja kod usluga prijevoza koje se obavljaju pri izvozu,
uvozu ili provozu dobara. Porezno oslobođenje u ovim se slučajevima može primijeniti samo ako se
usluga zaračunava izravno uvozniku ili izvozniku. Autorica u članku piše o specifičnostima obračuna
PDV-a ovisno o naručitelju prijevoza te o primjeni poreznih oslobođenja kod usluga prijevoza dobara.

Na koji način se oporezuju isplate odšteta, tj. naknada štete propisano je Zakonom o porezu na
dohodak (Nar. nov., br. 115/16., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20., 74/20., 1/21., 102/22., 112/22., 156/22.,
1/23., 56/23. i 143/23.). Različitost poreznog tretmana ovisi o tome imaju li naknade štete veze s
gospodarstvenom djelatnošću fizičke osobe ili ne. Tako naknadu štete odnosno odštetu može isplatiti
poslodavac radniku radi nedopuštenog otkaza ugovora o radu temeljem sudske presude ili za slučaj
prepada, orobljavanja i pljačke na radnom mjestu ili na ime obeštećenja za povlačenje tužbe po
izvansudskoj nagodbi. Više o poreznom tretmanu takvih isplata možete pročitati u nastavku.

Zakonodavac je omogućio raznovrsne naknade koje poslodavci smiju neoporezivo dodijeliti svojim
radnicima. Između ostalih, radniku se mogu neoporezivo nadoknaditi troškovi smještaja. U ovom
članku istražujemo opcije za osiguravanje neoporezivog smještaja radnicima pri čemu se isključivo
fokusiramo na smještaj koji zadovoljava stambene potrebe radnika. Kao i kod ostalih oblika
neoporezivih primitaka, važno je ispuniti određene uvjete kako bi se izvršila ispravna isplata istih.

U tijeku obavljanja revizije financijskih izvještaja društva, obveza je revizora prikupiti revizorske dokaze
i sastaviti ih u odgovarajuću revizorsku dokumentaciju. Uz pomoć potpune dokumentacije revizor može
s većom razinom pouzdanosti i uvjerenja izraziti revizorsko mišljenje i sastaviti revizorsko izvješće.
Radna dokumentacija u reviziji propisana je odredbama Zakona o reviziji i Međunarodnim revizijskim
standardima (u daljnjem tekstu MRevS-ima). Stoga će autor u nastavku članka navesti propise koji
definiraju na koji način bi revizori trebali izrađivati, slagati i čuvati revizorsku dokumentaciju (radne
papire i mape) te će biti prezentiran i izgled revizorske dokumentacije, njezina svrha i odredbe o
provođenju nadzora nad spomenutom dokumentacijom.

Izvješćivanje o održivosti prelazi u novu fazu i to iz neobveznog u obvezno izvješćivanje, a temeljni razlog je
rast značajnosti klimatskih utjecaja na poslovno okruženje poslovnih subjekata. Globalni tržišni regulatori,
a posebno regulatori financijskih tržišta, zahtijevali su izradu standarda izvješćivanja o održivosti koji se
trebaju globalno primjenjivati. Usvojena su i objavljena od ISSB-a 2 standarda i to MSFI S1 i S2 čija se
primjena potiče od 1. 1. 2024. godine, a zakonska primjena ovisi o zakonodavstvima pojedinih zemalja. U
ovom članku prezentiran je sadržaj i najvažnija obilježja standarda izvješćivanja o održivosti.