rif

Za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja pri čemu utvrđuju
dohodak prema poslovnim knjigama, propisana je obveza podnošenja godišnje porezne prijave na
Obrascima DOH i DOH-Z za zajedničku djelatnost, radi utvrđivanja godišnjeg dohotka za 2023. godinu.
Neovisno o načinu dostavljanja poreznih prijava – korištenjem sustava ePorezna ili u papirnatom
obliku, radi konačnog utvrđivanja porezne obveze za 2023. godinu, u ispostavama Porezne uprave
provode se kontrolno-analitički postupci obrade i verifikacije zaprimljenih godišnjih poreznih
prijava. Kontrolni postupci uključuju usklađenje i kontrolu stanja poreznih evidencija iskazanih
u informacijskom sustavu Porezne uprave s podacima koje su obrtnici iskazali u svojim prijavama
na Obrascima DOH i DOH-Z. Nakon verificirane godišnje porezne prijave za 2023. godinu, fizičkim
osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost, na novi način se utvrđuje iznos predujma poreza na
dohodak koji se plaća tijekom 2024. godine.

U 2023. g. izmijenjen je i dopunjen Zakon o fiskalnoj odgovornosti (Nar. nov., br. 83/23.). Ovim
izmjenama proširen je obuhvat obveznika predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2023. g. Vlada
Republike Hrvatske uskladit će Uredbu o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i
izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (Nar. nov., br. 95/19.), s odredbama ovoga Zakona najkasnije u
roku šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona.
U nastavku autorica daje pregled obveznika te podsjeća na način i rokove predaje Izjave za 2023.

Zdravstveno osiguranje umirovljenika koji se nalaze u nekoj od prekograničnih situacija, u Republici
Hrvatskoj je uređeno hrvatskim zakonodavstvom, europskim pravnim propisima i međunarodnim
ugovorima o socijalnom osiguranju.
U članku se pojašnjavaju prava i obveze umirovljenika u području zdravstvenog osiguranja, ovisno
o tome je li u prekograničnu situaciju uključena država članica EU, ugovorna država ili treća zemlja.

Od 1. siječnja 2024. godine na snazi je nekoliko izmjena i dopuna zakona koji uređuju sustav mirovinskog
osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje: Zakon o obveznim mirovinskim fondovima,
Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima.
Izmijenjen je i Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju,
kojim je povećan dodatak na osnovnu mirovinu iz I. stupa koju ostvaruju korisnici kombinirane
mirovine iz oba stupa.

U skladu s odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, roditelj koji njeguje dijete s
teškoćama u razvoju ostvaruje pravo na dopust do navršene osme godine djetetovog života ili
pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena. U razdoblju korištenja tih prava, zaposlenom i
samozaposlenom roditelju pripada pravo na novčanu naknadu odnosno naknadu plaće.
U ovom članku autorica pojašnjava uvjete za ostvarivanje navedenih prava propisanih odredbama
Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te navodi ostala prava koja se, uz ispunjavanje propisanih
uvjeta, ostvaruju sukladno drugim propisima.

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, korisnici mirovina se mogu zaposliti do polovine punog
radnog vremena, uz istovremenu isplatu mirovine. Zapošljavanje uz isplatu mirovine dozvoljeno je
korisnicima starosnih mirovina, prijevremenih i obiteljskih mirovina te invalidskih mirovina zbog
smanjene radne sposobnosti.
Osim u radnom odnosu do polovine punog radnog vremena, umirovljenici mogu raditi na temelju
ugovora o djelu, obavljati djelatnost sporednog zanimanja i domaće radinosti, mogu raditi na
privremenim i povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, pomagati obrtniku koji je član
obitelji i uz propisane uvjete obavljati poljoprivrednu i šumarsku djelatnost.
U članku se daje sistematizirani pregled pravnih oblika radnog angažiranja umirovljenika koji
umirovljenicima omogućavaju povratak ili ostanak na tržištu rada, uz istovremeno primanje mirovine.

Dopust trudne radnice je pravo koje ostvaruje trudna radnica temeljem propisa radnog prava, propisa
zaštite na radu te propisa kojima se uređuju rodiljne i roditeljske potpore. Riječ o plaćenom dopustu na
teret poslodavca koji ostvaruje trudna radnica zaposlena na poslovima štetnima za njezino zdravlje.
Kada i pod kojim uvjetima trudna radnica može ostvariti pravo na ovu vrstu dopusta, koliko iznosi
visina naknade za vrijeme korištenja ovog prava te do kada radnica ostvaruje pravo na ovu vrstu
naknade plaće pročitajte u nastavku teksta.

Prilikom obračuna plaće umanjenje mjesečne osnovice može se koristiti za većinu osiguranika po
osnovi radnog odnosa pa tako i za osiguranike po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem
ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prema kojoj se, sukladno propisima Europske unije
o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske odnosno
poslodavac diplomatsko ili konzularno predstavništvo strane države, međunarodna organizacija
ili predstavništvo ili organizacija koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske i ima diplomatski
imunitet. Budući da je propisano kako se umanjenje mjesečne osnovice koristi bez obzira na broj dana
provedenih u osiguranju određenog mjeseca, moguće je isto koristiti pri obračunu plaće izaslanom
radniku i to samo u slučaju kada mu se isplaćuje plaća za razdoblje u mjesecu u kojemu nije imao
status izaslanog radnika. U članku je opisano kako se primjenjuje umanjenje mjesečne osnovice pri
obračunu plaće za radnike izaslane u tijeku mjeseca i za radnike koji obavljaju rad u RH za stranog
poslodavca.

Od 8. veljače 2024. godine primjenjuje se nova Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u
inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna. Iznosi dnevnica propisani
novom Odlukom za porezne se svrhe primjenjuju kao najviši neoporezivi iznosi dnevnica za inozemna
službena putovanja i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu.

Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza i Pravilnik o automatskoj razmjeni informacija
u području poreza usklađeni su s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2021/514 (DAC 7). U skladu s ovim
propisima od 1. siječnja 2023. operateri platformi obvezni su prikupljati i dostavljati informacije
Ministarstvu financija, Poreznoj upravi o prodavateljima koji obavljaju aktivnosti uz naknadu i to: 1) najam
nekretnina i parking mjesta, 2) osobne usluge, 3) prodaja robe te 4) najam bilo kakve vrste prijevoza. U tu
svrhu operateri platformi obvezni su se registrirati pri Ministarstvu financija, Poreznoj upravi za potrebe
elektroničke dostave informacija o prodavateljima navedenih roba i usluga koji su rezidenti RH i država
članica. Autorice u članku daju prikaz temeljnih elemenata bitnih za ispunjavanje DAC 7 obveza.