Usluge u turizmu raznolike su, a i posljednjih se godina kud i kamo mijenjaju. Na tržištu se javljaju
razne usluge i kombinacije istih ne bi li se stvorio jedinstven proizvod s višom dodanom vrijednosti.
Autorica u tekstu razlaže pravnu prirodu pojedinih usluga u turizmu.
U ovom članku izložit će se institut zastare kroz odredbe Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov.,
br. 35/05. do 155/23., dalje: ZOO). Temeljni propis kojim su uređena pitanja zastare u obveznim
odnosima je ZOO.
Zastara je uređena i u mnogim drugim specijalnim zakonima (kaznenim, prekršajnim, poreznim i
dr.), ali će ovaj članak izložiti institut zastare uređene odredbama ZOO-a. Odredbe ZOO-a općenito
propisuju institut zastare te će se primjenjivati uvijek kad se ne primjenjuju odredbe specijalnih
zakona. ZOO uređuje zastaru u odredbama od čl. 214. do čl. 246. Zakon uređuje zastaru kroz odredbe
podijeljene na opća pravila, vrijeme potrebno za zastaru, zastoj zastare i prekid zastare.
Pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu spada u
dopunsku djelatnost OPG-a koja se registrira prema Zakonu o OPG-u i u skladu s propisima koji uređuju
ugostiteljsku i turističku djelatnost. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakon o pružanju usluga u
turizmu ovu djelatnost uređuju kao ugostiteljske i turističke usluge na obiteljskom poljoprivrednom
gospodarstvu. Autorica u članku piše o uvjetima za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga na
OPG-u, o poreznim obvezama i obvezama za doprinose nositelja OPG-a.
U ovom radu opisuju se temelji prospektnog režima. Pojašnjavaju se situacije kada je potrebno izraditi
prospekt vrijednosnih papira, definira se svrha prospekta te njegov sadržaj. U fokusu ovog rada pravila
su prospektnog režima u vezi s uključivanjem financijskih izvještaja izdavatelja u prospekt te pravila u
vezi s primjenom računovodstvenih standarda kod sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja
za potrebe sastavljanja prospekta. Pro forma financijske informacije mogu biti sastavljene u obliku
pro forma računa dobiti i gubitka i/ili bilance, što se u određenim slučajevima obvezno sastavlja
za potrebe izrade prospekta vrijednosnih pravila. Alternativne mjere uspješnosti, izjava o obrtnom
kapitalu te predviđanja dobiti i procjene dobiti samo su primjeri informacija financijske prirode za
koje je prospektni režim stvorio posebna pravila također su prezentirani u ovom radu. Isto tako, u
ovom radu prezentira se i praksa na hrvatskom tržištu kapitala u dijelu prezentiranja financijskih
informacija u prospektima vrijednosnih papira.
Iako Zakon o radu ne obvezuje poslodavca da radnicima nadoknadi trošak prijevoza na posao i s
posla, upravo je taj oblik naknade najzastupljeniji u praksi. Ako obveza nije uređena niti kolektivnim
ugovorom niti pravilnikom o radu niti ugovorom o radu, poslodavac može donijeti odluku o isplati
naknade troškova prijevoza na posao i s posla svim svojim radnicima bez obzira na opseg ugovorenog
radnog vremena (puno radno vrijeme, nepuno radno vrijeme, dodatni rad). Porezni propisi pri tome
najčešće igraju značajnu ulogu u reguliranju visine prava naknade troškova prijevoza na posao
i s posla. O neoporezivoj i oporezivoj visini naknade troška prijevoza, uvjetima i načinima isplate,
poreznim i drugim evidencijama o isplaćenoj naknadi troška prijevoza pročitajte u nastavku članka.
Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – sedme izmjene
i dopune, sklopljen je 20. veljače 2024. godine i objavljen u Nar. nov., br. 29/24. i 35/24. – ispravak.
Novi Tarifni prilog kojim su plaće određene prema složenosti poslova primjenjuje se od 1. travnja
2024. godine. U tijeku je procedura koja prethodi najavljenom proširenju Sedmih izmjena i dopuna
Kolektivnog ugovora za graditeljstvo i na poslodavce i radnike koji nisu sudjelovali u njegovu
sklapanju. No prije proširenja, najavljena je izmjena Sedmih izmjena i dopuna u dijelu kojim se
daje ovlaštenje sindikatu da od poslodavaca na koje je proširena primjena Kolektivnog ugovora
za graditeljstvo pribavlja podatke o plaćama. Nadzor nad primjenom plaća i dodataka na plaću
određenih kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena, obavlja inspekcija rada koja djeluje u
sastavu Državnog inspektorata pa je razložno da se te odredbe Sedmih izmjena i dopuna Kolektivnog
ugovora za graditeljstvo, prije proširenja, izmijene ili ukinu.
Novi ugovoreni iznosi plaća od 1. travnja 2024. obvezuju poslodavce koji su članovi Udruge poslodavaca
u graditeljstvu, a nakon što se, kako je najavljeno, primjena Sedmih izmjena proširi i na poslodavce
koji nisu sudjelovali u njegovu sklapanju, novi iznosi plaća će se smatrati novim svotama minimalnih
plaća u djelatnostima na koje se proširi primjena toga Kolektivnog ugovora.
U kontekstu obračuna naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) važno je napomenuti da nije došlo
do promjene zakonske regulative te da je način obračuna ostao nepromijenjen, a jedina promjena je
u tome što se obrasci sada popunjavaju u eurima. Navedeno područje uređeno je Zakonom o šumama
(Nar. nov., br. 68/18. – 101/23.) i Pravilnikom o načinu obračuna i uplati naknade za korištenje
općekorisnih funkcija šuma (Nar. nov., br. 70/21.). Uz uobičajene načine predaje obrasca OKFŠ putem
pošte i mail-a, moguća je predaja i putem e-usluge ‘’Kalendar plaćanja obveznih naknada’’. Autorica
u članku na primjerima objašnjava obračun naknade za OKFŠ koji su popraćeni primjerima knjiženja
kako bi ilustrirala ključne korake u tom postupku.
Osobni automobili nerijetko se, osim za poslovne potrebe, koriste i za privatne potrebe zaposlenika
i drugih osoba. Kako je teško pratiti opseg korištenja za poslovne i privatne svrhe, s ciljem
pojednostavljenja razgraničenja prava na odbitak pretporeza, Zakonom o PDV-u propisan je posebni
porezni tretman nabave i najma osobnih automobila uključivo i svih troškova vezanih za njihovo
korištenje. Tako prema odredbi čl. 61. Zakona nije dopušten odbitak 50 % pretporeza obračunanog
za nabavu ili najam osobnih automobila uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s njima.
Autorica u članku piše o troškovima osobnih automobila s aspekta PDV-a prema odredbama Zakona
i Pravilnika o PDV-u.
Zakonom o PDV-u, člankom 48. propisana je primjena poreznog oslobođenja od PDV-a za isporuke
diplomatskim i konzularnim predstavništvima, institucijama i tijelima EU te međunarodnim
organizacijama. Oslobođenje se primjenjuje putem povrata PDV-a ili kao izravno oslobođenje
kod trgovca. Provedba oslobođenja ovisi o tome imaju li diplomatsko i konzularno predstavništvo
odnosno diplomatsko i konzularno osoblje te međunarodna organizacija odnosno strano osoblje
tih organizacija, sjedište u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici odnosno u trećoj zemlji.
Autorica u članku piše o primjeni ovih oslobođenja koja su izjednačena s oslobođenjima pri izvozu te
se primjenjuje uz prava na odbitak pretporeza.
Porezni propisi nisu izvor radnikovih prava; oni jednostavno propisuju granice i uvjete pod kojima
određene vrste primitaka mogu biti isplaćene bez poreza. Na primjer, sukladno odredbama Pravilnika
o porezu na dohodak, osobi koja je upućena na rad u mjesto svog prebivališta ili uobičajenog boravišta
ne može se isplatiti neoporeziva dnevnica. Često se u praksi postavlja pitanje o razlici između dnevnica
za službeno putovanje i dnevnica za rad na terenu. Iako su iznosi dnevnica koje se mogu isplatiti
neoporezivo po tim osnovama isti prema poreznim propisima, uvjeti za njihovu isplatu su različiti.
Nadalje, Pravilnik o porezu na dohodak definira pojam per diem dnevnica kao naknade za određene
troškove na službenom putovanju koje se financiraju iz proračuna Europske unije. U ovom članku,
autorica detaljno razmatra razlike između navedenih vrsta dnevnica, naglašavajući ključne uvjete
koji trebaju biti zadovoljeni kako bi se isplatile bez poreza.
