rif

U današnje vrijeme kada poduzetnici na izbor imaju korištenje različitih modela financiranja, povratni
najam (engl. lease back) javlja se kao prihvatljiv način povećanja trenutne likvidnosti. Sve transakcije koje
su sadržane u povratnom najmu najlakše bi se mogle svesti kao prodaja postojeće imovine poduzetnika
i povrat te iste imovine kroz najam. Navedene transakcije provode se uzimanjem iste prodane imovine
od strane poduzetnika, ponovno u operativni ili financijski najam. Takva provedba zahtijeva korištenje
računovodstvenih postupaka uz primjenu računovodstvenih standarda, ali i definiranje poreznog
tretmana navedene transakcije. Sve spomenuto autor će obraditi u nastavku članka.

U današnje vrijeme neizvjesnosti i gotovo svakodnevnih promjena poduzetnici se suočavaju sa sve
većim obvezama koje društvo generira iz prošlih događaja i sa sve manjom likvidnošću. Kako bi
smanjili negativne učinke na društvo jedan od načina je i prijevremeni raskid ugovora o leasingu.
Kako bi pojasnili porezni i računovodstveni postupak u takvim slučajevima prije svega je važno
utvrditi o kojoj vrsti ugovora o leasingu se radi odnosno je li riječ o financijskom ili operativnom
leasingu. Iz tog razloga u nastavku članka donosimo na koji način se evidentira raskid ugovora o
leasingu (financijskom ili operativnom) kod obveznika primjene HSFI-a.

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji odnosi se na dugotrajnu imovinu čija će knjigovodstvena
vrijednost biti nadoknađena prodajom, a ne korištenjem te imovine, uz uvjet da ta prodaja mora bi vrlo
vjerojatna. Po ispunjenju uvjeta klasifikacije kao namijenjene prodaji, imovina će se prestati iskazivati
kao dugotrajna te će se klasificirati na zasebnu stavku unutar kratkotrajne imovine. Potrebno je voditi
računa o temeljnim uvjetima klasifikacije koji moraju biti zadovoljeni, a to su raspoloživost imovine
za trenutnu prodaju u postojećem stanju te prodaja imovine mora biti vrlo vjerojatna. Amortizirana
i otpisana dugotrajna imovina neće se klasificirati kao namijenjena prodaji. Dugotrajnu imovinu
namijenjenu prodaji potrebno je mjeriti po knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti umanjenoj
za troškove prodaje, ovisno o tome što je niže, uz prestanak obračuna amortizacije. Autorica u članku
pojašnjava zahtjeve standarda te prikazuje računovodstvene postupke vezane uz tretman dugotrajne
imovine namijenjene prodaji sukladno MSFI-u 5 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak
poslovanja odnosno istoimenom HSFI-u 8.

Ponekad sredstva dugotrajne imovine kao cjelina više ne ostvaruju svoju funkciju za koju su
namijenjena te se kao takva stavljaju van upotrebe. Određeni dijelovi takvih sredstava mogu se
iskoristiti za rezervne dijelove za druga sredstva dugotrajne imovine koja su još u upotrebi. Takvi
slučajevi često se javljaju kod prijevoznih sredstava i radnih strojeva, kao što su npr.: autobusi,
kamioni, bageri, traktori, priključni uređaji i slično. Takvu aktivnost, prestanka upotrebe određenog
sredstva dugotrajne imovine i upotrebe dijelova tog sredstva za rezervne dijelove, potrebno je
evidentirati i kroz poslovne knjige poduzetnika. U daljnjem tekstu autor prikazuje računovodstveno
praćenje takvog poslovnog događaja.

Plaćanje predujma stvar je dogovora između stranaka. U slučajevima kada se ugovara, predujam
najčešće služi za podmirivanje predviđenih izdataka isporučitelja, ali ujedno i kao osiguranje plaćanja.
Bez obzira je li riječ o predujmovima u tuzemstvu ili iz inozemstva ili vezanima uz određene grane
gospodarstva, potrebno je pripaziti na porezne implikacije koje se odnose na predujmove. Autor
u članku navodi način na koji se računovodstveno i porezno postupa s predujmovima, s posebnim
osvrtom na one u graditeljstvu.

U ovom članku prezentiran je detaljan podsjetnik koji se odnosi na obveze sastavljanja i rokove
predaje godišnjih financijskih izvještaja (GFI) za 2023. godinu. Autorica članka detaljno je ilustrirala
na temelju relevantne zakonske regulative sve upute za predaju GFI za statističke potrebe, javnu
objavu GFI, kao i konsolidaciju GFI.

Broj 10 od 26. siječnja 2024. godine
− Uredba o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izra-
čuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2024. godinu
− Uredba o uvjetima, načinu i postupku raspolaganja tražbinama
Republike Hrvatske s naslova duga po kreditima i protestiranim
državnim jamstvima u predstečajnim i stečajnim postupcima
− Odluka o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za
financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba
osnovnog školstva u 2024. godini

Do 3. travnja otvorena su dva natječaja (poziva na dostavu projektnih prijedloga) iz Programa
transnacionalne suradnje dunavske regije 2021. – 2027. Jedan je standardni, drugi po redu poziv
otvoren u okviru Programa, a drugi je novi i namijenjen dodjeli početnog kapitala za razvoj strateških
projekata koji će se prijavljivati na prvi tip poziva, ali i bilo koji drugi natječaj koji je dostupan za
dunavsku regiju koja u smislu ovog Programa obuhvaća 14 zemalja. Projekti koji se predlažu na
oba natječaja trebaju biti transnacionalni i referirati se na neki od specifičnih ciljeva unutar četiri
prioriteta Programa nazvanih: „pametnija dunavska regija“, „zelenija dunavska regija“, „uključivija
dunavska regija“ i „bolje upravljana dunavska regija“.

U ovom članku izložit će se pravo na kontrolu privremene nesposobnosti za rad od strane poslodavca.
Poslodavac ima dvije mogućnosti kontrole radnika za koje je utvrđena privremena nesposobnost za rad.
Jednu vrstu kontrole predviđaju Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13.,
137/13., 98/19. i 33/23.) i Pravilnik o kontroli privremene nesposobnosti za rad (Nar. nov., br. 130/13.).
Drugu vrsta kontrole moguće je ostvariti putem privatnih detektiva u skladu sa Zakonom o privatnim
detektivima (Nar. nov. 24/09. i 114/22.), budući da privatni detektivi mogu prikupljati obavijesti
i informacije o uspješnosti osoba u obavljanju poslova, kao i o povredama radnih obveza i radne
discipline.
Te su kontrole poslodavcima na raspolaganju kako bi im se omogućilo da utvrde nezakonito ponašanje
i postupanje svojih radnika koji su privremeno nesposobni za rad.

Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22.,
dalje u tekstu: Zakon), predviđa mogućnost da se provjere i identitet stranke mogu utvrđivati i
na temelju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat, kao i na temelju
videoelektroničke identifikacije. To su iznimke od pravila da se identitet stranke provjeri na neposredan
način, u nazočnosti te osobe, uvidom u njezin službeni osobni dokument.
Članak se odnosi na prikaz propisa kojima se mogu ostvariti odredbe Zakona koje se odnose na
utvrđivanje i provjeru identiteta stranke na temelju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis ili
elektronički pečat te na temelju videoelektroničke identifikacije.