rif

Iako Zakon o radu ne obvezuje poslodavca da radnicima nadoknadi trošak prijevoza na posao i s
posla, upravo je taj oblik naknade najzastupljeniji u praksi. Ako obveza nije uređena niti kolektivnim
ugovorom niti pravilnikom o radu niti ugovorom o radu, poslodavac može donijeti odluku o isplati
naknade troškova prijevoza na posao i s posla svim svojim radnicima bez obzira na opseg ugovorenog
radnog vremena (puno radno vrijeme, nepuno radno vrijeme, dodatni rad). Porezni propisi pri tome
najčešće igraju značajnu ulogu u reguliranju visine prava naknade troškova prijevoza na posao
i s posla. O neoporezivoj i oporezivoj visini naknade troška prijevoza, uvjetima i načinima isplate,
poreznim i drugim evidencijama o isplaćenoj naknadi troška prijevoza pročitajte u nastavku članka.

Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – sedme izmjene
i dopune, sklopljen je 20. veljače 2024. godine i objavljen u Nar. nov., br. 29/24. i 35/24. – ispravak.
Novi Tarifni prilog kojim su plaće određene prema složenosti poslova primjenjuje se od 1. travnja
2024. godine. U tijeku je procedura koja prethodi najavljenom proširenju Sedmih izmjena i dopuna
Kolektivnog ugovora za graditeljstvo i na poslodavce i radnike koji nisu sudjelovali u njegovu
sklapanju. No prije proširenja, najavljena je izmjena Sedmih izmjena i dopuna u dijelu kojim se
daje ovlaštenje sindikatu da od poslodavaca na koje je proširena primjena Kolektivnog ugovora
za graditeljstvo pribavlja podatke o plaćama. Nadzor nad primjenom plaća i dodataka na plaću
određenih kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena, obavlja inspekcija rada koja djeluje u
sastavu Državnog inspektorata pa je razložno da se te odredbe Sedmih izmjena i dopuna Kolektivnog
ugovora za graditeljstvo, prije proširenja, izmijene ili ukinu.
Novi ugovoreni iznosi plaća od 1. travnja 2024. obvezuju poslodavce koji su članovi Udruge poslodavaca
u graditeljstvu, a nakon što se, kako je najavljeno, primjena Sedmih izmjena proširi i na poslodavce
koji nisu sudjelovali u njegovu sklapanju, novi iznosi plaća će se smatrati novim svotama minimalnih
plaća u djelatnostima na koje se proširi primjena toga Kolektivnog ugovora.

U kontekstu obračuna naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) važno je napomenuti da nije došlo
do promjene zakonske regulative te da je način obračuna ostao nepromijenjen, a jedina promjena je
u tome što se obrasci sada popunjavaju u eurima. Navedeno područje uređeno je Zakonom o šumama
(Nar. nov., br. 68/18. – 101/23.) i Pravilnikom o načinu obračuna i uplati naknade za korištenje
općekorisnih funkcija šuma (Nar. nov., br. 70/21.). Uz uobičajene načine predaje obrasca OKFŠ putem
pošte i mail-a, moguća je predaja i putem e-usluge ‘’Kalendar plaćanja obveznih naknada’’. Autorica
u članku na primjerima objašnjava obračun naknade za OKFŠ koji su popraćeni primjerima knjiženja
kako bi ilustrirala ključne korake u tom postupku.

Osobni automobili nerijetko se, osim za poslovne potrebe, koriste i za privatne potrebe zaposlenika
i drugih osoba. Kako je teško pratiti opseg korištenja za poslovne i privatne svrhe, s ciljem
pojednostavljenja razgraničenja prava na odbitak pretporeza, Zakonom o PDV-u propisan je posebni
porezni tretman nabave i najma osobnih automobila uključivo i svih troškova vezanih za njihovo
korištenje. Tako prema odredbi čl. 61. Zakona nije dopušten odbitak 50 % pretporeza obračunanog
za nabavu ili najam osobnih automobila uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s njima.
Autorica u članku piše o troškovima osobnih automobila s aspekta PDV-a prema odredbama Zakona
i Pravilnika o PDV-u.

Zakonom o PDV-u, člankom 48. propisana je primjena poreznog oslobođenja od PDV-a za isporuke
diplomatskim i konzularnim predstavništvima, institucijama i tijelima EU te međunarodnim
organizacijama. Oslobođenje se primjenjuje putem povrata PDV-a ili kao izravno oslobođenje
kod trgovca. Provedba oslobođenja ovisi o tome imaju li diplomatsko i konzularno predstavništvo
odnosno diplomatsko i konzularno osoblje te međunarodna organizacija odnosno strano osoblje
tih organizacija, sjedište u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici odnosno u trećoj zemlji.
Autorica u članku piše o primjeni ovih oslobođenja koja su izjednačena s oslobođenjima pri izvozu te
se primjenjuje uz prava na odbitak pretporeza.

Porezni propisi nisu izvor radnikovih prava; oni jednostavno propisuju granice i uvjete pod kojima
određene vrste primitaka mogu biti isplaćene bez poreza. Na primjer, sukladno odredbama Pravilnika
o porezu na dohodak, osobi koja je upućena na rad u mjesto svog prebivališta ili uobičajenog boravišta
ne može se isplatiti neoporeziva dnevnica. Često se u praksi postavlja pitanje o razlici između dnevnica
za službeno putovanje i dnevnica za rad na terenu. Iako su iznosi dnevnica koje se mogu isplatiti
neoporezivo po tim osnovama isti prema poreznim propisima, uvjeti za njihovu isplatu su različiti.
Nadalje, Pravilnik o porezu na dohodak definira pojam per diem dnevnica kao naknade za određene
troškove na službenom putovanju koje se financiraju iz proračuna Europske unije. U ovom članku,
autorica detaljno razmatra razlike između navedenih vrsta dnevnica, naglašavajući ključne uvjete
koji trebaju biti zadovoljeni kako bi se isplatile bez poreza.

Prijavu poreza na dobit na novom Obrascu PD u eurima i centima dužni su najkasnije do 30. travnja
2024. godine za 2023. godinu, podnijeti obveznici poreza na dobit koji osnovicu porezu na dobit
utvrđuju uz primjenu obračunskog načela. Jednako tako do 30. travnja 2024. godine i porezni obveznici
koji su temeljem vlastitog zahtjeva utvrđivali osnovicu porezu na dobit prema novčanom načelu,
prijavu poreza na dobit za 2023. godinu podnose na novom Obrascu PD-NN u eurima i centima.
Prema izmjenama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 114/23.), utvrđenu obvezu poreza na dobit
iz Obrasca PD i Obrasca PD-NN za 2023. godinu, treba uplatiti najkasnije do zadnjeg dana propisanog
roka za podnošenje poreznih prijava odnosno do 30. travnja 2024. godine. Pri tome, prvi novoutvrđeni
predujam poreza na dobit koji se za mjesec travanj 2024. godine treba uplatiti do kraja svibnja 2024.
godine, porezni obveznici koji su u 2023. godini utvrdili ukupan prihod veći od 995.421,06 eura, ali
manji od 1.000.000,00 eura, imaju pravo utvrditi primjenom porezne stope od 10 %.
Međutim, ako se u postupku verifikacije prijave poreza na dobit za 2023. godinu, utvrdi da porezna
prijava nije ispravno popunjena kao ni usklađena s podacima o kojima službenu evidenciju vodi
Porezna uprava, takva se prijava ne može verificirati te je službenik Porezne uprave obvezan poslati
poziv poreznom obvezniku za usklađenje podataka.

Uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2023., podnositelji obrasca
PD za 2023. godinu po prvi put je popunjavaju u eurima i u centima. Ovaj članak usredotočuje se na
ključne aspekte predaje prijave poreza na dobit obuhvaćajući stope oporezivanja, rokove za podnošenje
PD prijave te rokove plaćanja poreza na dobit, kao i rokove plaćanja novoutvrđenih predujmova
poreza na dobit pružajući čitateljima jasno razumijevanje svih rokova za poslovnu 2023. godinu u
svjetlu novih promjena. Fokus će biti na identificiranju razlike u rokovima predaje obračuna i plaćanja
poreza na dobit kako bi poduzetnici uspješno upravljali poreznim obvezama. Konačno, u članku se
obrađuje ispravak porezne prijave u slučaju značajnih promjena u godišnjim financijskim izvještajima
pružajući informacije o rokovima, načinu podnošenja ispravaka te obvezama poduzetnika

Kada revizor prilikom formiranja mišljenja zaključi da je potrebna modifikacija revizorova mišljenja o
financijskim izvještajima, revizor je odgovoran izdati izvješće odgovarajućeg oblika i sadržaja, ovisno
o tome koja je vrsta modifikacije mišljenja primjerena. U članku autorica razmatra odredbe MRevS-a
705 (izmijenjenog) vezano uz izražavanje modificiranog mišljenja o financijskim izvještajima u izvješću
neovisnog revizora.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću osniva se na jednostavniji, jeftiniji način i uopće
je pravni oblik za ostvarenje poduzetništva tamo gdje za to nije potreban veći kapital. Takvo društvo
kapitala može imati najviše pet članova i jednog člana uprave. Najznačajnija posebnost j.d.o.o.-a je
što takvo društvo mora imati zakonske rezerve koje se koriste na zakonom propisan način. Iako se
j.d.o.o. kao pravni oblik pojavljuje u pravnom prometu od 2012. godine još uvijek ima nedoumica i
pitanja vezanih na tu temu pa su se na ista osvrnuli i autori u tekstu.