rif

Zakon o trgovačkim društvima predviđa, a Zakon o računovodstvu propisuje situacije kada je
poduzetnik obvezan formirati ostale rezerve. Obveza se odnosi na trgovačka društva koja u poslovnim
knjigama imaju evidentirane neotpisane troškove razvoja, kapitalizirane na poziciji nematerijalne
imovine te prihode od metode udjela, u slučajevima kada nije donesena odluka o isplati dobiti.
Autor u članku navodi kada bi se ostale rezerve trebale formirati te daje primjere računovodstvenog
evidentiranja.

Konsolidirani financijski izvještaji predstavljaju financijske izvještaje grupe poduzetnika. Grupu
poduzetnika čine matično društvo i sva njegova ovisna društva. Obveza sastavljanja godišnjih
konsolidiranih financijskih izvještaja (uz određena izuzeća) odnosi se na onog poduzetnika koji u
grupi poduzetnika predstavlja matično društvo, što znači da fizičke osobe, vlasnici društva, nemaju
obvezu sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja. Poslovno spajanje u kojemu jedan pravni
subjekt kontrolira drugog pravnog subjekta, koji su pravno samostalni i sastavljaju svoje samostalne
financijske izvještaje, odnosi se na konsolidaciju u užem smislu te se takve poslovne kombinacije
moraju obračunavati primjenom metode kupnje, što znači da je na datum stjecanja potrebno utvrditi
goodwill ili dobit od povoljne kupnje (negativni goodwill). Utvrđivanje, priznavanje i mjerenje goodwilla
u konsolidiranim financijskim izvještajima ovisi o tome je li matično društvo obveznik primjene HSFI-a
ili MSFI-a. Autorica u članku na primjerima pojašnjava postupak utvrđivanja i mjerenja goodwilla u
konsolidiranim financijskim izvještajima za obveznike primjene HSFI-a, sukladno odredbama HSFI 2 –
Konsolidirani financijski izvještaji.

Konsolidirani financijski izvještaji ključni su za pružanje sveobuhvatne financijske slike grupe poduzetnika
kao jednog ekonomskog subjekta. Matična društva imaju obvezu prijave konsolidacije i obvezu predaje
konsolidiranih financijskih izvješća. Međutim, pored zakonske obveze konsolidacije, u određenim
slučajevima Zakon o računovodstvu i standardi financijskog izvještavanja propisuju iznimke kada
matično društvo nije obvezno provoditi konsolidaciju. U kojim slučajevima matično društvo nema obvezu
sastavljanja konsolidacije te primjer konsolidacije obveznika HSFI-a pogledajte u nastavku članka.

Značajan broj trgovačkih društava ima u svojoj vlasničkoj strukturi druga društva iz inozemstva ili
samo društvo drži određena ulaganja u inozemstvu. Po završetku poslovne godine i pri donošenju
odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja donosi se i odluka o raspodjeli dobiti/pokriću
gubitka. Ako društvo ima dovoljno zadržane dobiti skupština društva može donijeti odluku o isplati
dividende odnosno udjela u dobiti. Kada je riječ o isplatama dividendi i udjela u dobiti pravnim
osobama nerezidentima potrebno je voditi računa o mogućim poreznim obvezama koje se mogu
javiti prilikom isplate. Kako bi se uredilo pitanje oporezivanja isplate dividende i udjela u dobiti prije
isplate potrebno je provjeriti odredbe Zakona i Pravilnika o porezu na dobit, odredbe ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, društvenog ugovora ili izjave o osnivanju. U članku su na
primjerima prikazane obveze pri isplati dividende i udjela u dobiti nerezidentnoj pravnoj osobi iz EU i
izvan EU i primljena dobit iz inozemstva.

U travanjskom broju Računovodstva i financija pisali smo o bespovratnim sredstvima Europske unije
(EU-a) za poduzetnike u kulturnim i kreativnim industrijama, točnije o otvorenom pozivu na dostavu
projektnih prijedloga pod nazivom „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih
industrija“ (Poziv). U trenutku kada je članak dovršen za objavu, krajem ožujka, rok prijave na natječaj
bio je 31. svibnja, no u međuvremenu je došlo do njegova produžetka te je Poziv sada otvoren do 1.
srpnja 2024. Došlo je i do drugih izmjena natječajne dokumentacije te ih ovdje navodimo na način da
se referiramo na prethodno objavljeni članak.

Trenutno otvoreni poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih
zgrada“ financira se iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije, s ukupnom alokacijom
bespovratnih sredstava u iznosu od 94.235.322,37 eura. Višestambene zgrade u cijeloj Hrvatskoj, po
određenim uvjetima, mogu biti prijavljene na natječaj kako bi njihovi suvlasnici ostvarili pravo na
energetske preglede, izradu projektne dokumentacije te samu provedbu mjera energetske obnove i
nadzore nad njihovim provođenjem. Na natječaj se mogu prijaviti ovlašteni predstavnici suvlasnika
zgrada ili upravitelji zgrada, u ime i za račun suvlasnika višestambenih zgrada. Minimalni iznos
bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti jednom projektnom prijedlogu iznosi 55.000,00 eura,
a maksimalni iznos je 6.500.000,00 eura.

Svi mi na dnevnoj bazi sklapamo mnoge ugovore o kupoprodaji, događa se da stvar pokaže
nedostatke. Propis razlikuje obveze kupca koji je i sam poslovni subjekt od osobe potrošača, slabije
stranke u ugovornom odnosu.
Koje su obveze prodavatelja, koje su obveze kupca, rokovi, procedure ostvarivanja prava?

U ovom članku bit će razloženi temeljni elementi instituta ustupa tražbine odnosno cesije. Cesija
ili ustup je ugovor kojim vjerovnik svoju otuđivu tražbinu prenosi na drugu osobu. Stari vjerovnik
zove se cedent ili ustupitelj, novi vjerovnik zove se cesionar ili primatelj, dok je dužnik cesus. Cesija
je dakle, ugovor pri kojemu dosadašnji vjerovnik ili ustupitelj ustupa potraživanje od svog dužnika
novom vjerovniku. Radi se o konsenzualnom ugovoru, što znači da se smatra sklopljenim prihvatom
ponude. Iako cesija ima tri aktera, ugovor je dvostran. To znači da cesiju ugovaraju samo ustupitelj i
primatelj, iako ugovor ima pravne učinke i na dužnika.
Institut cesije pravno je uređen u Zakonu o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. do 155/23.), od
čl. 80. do čl. 89. Zakon materiju o cesiji dijeli na opće odredbe o cesiji, odnos primatelja i dužnika,
odnos ustupitelja i primatelja i odredbe o posebnim slučajevima ustupanja tražbine, koju strukturu
prati i ovaj tekst. Na kraju teksta priloženi su i primjeri ugovora o cesiji, ugovora o ustupanju umjesto
ispunjenja, ugovora o ustupanju radi ispunjenja i ugovora o ustupanju radi osiguranja.

U Nar. nov., br. 36 od 25. 3. 2024. godine objavljen je novi Zakon o upravnim sporovima. Zakon o
upravnim sporovima stupit će na snagu 1. srpnja 2024. godine, a toga će dana prestati važiti Zakon o
upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – Odluka Ustavnog suda Republike
Hrvatske, 29/17. i 110/21.).
Zakon o upravnim sporovima je po svom sadržaju relativno opsežan pravni propis koji sadržava puno
procesnih pravila kojima se u daljnjem tekstu uglavnom nećemo baviti. Zbog toga ćemo iznijeti samo
najvažnije odredbe tog Zakona.

Prava koja ostvaruju zaposlene i samozaposlene trudnice i rodilje u vezi s trudnoćom i porodom
te prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja glede podizanja i brige o novorođenom djetetu su,
između ostalih i pravo na naknadu plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad zbog komplikacija
u trudnoći iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13., 137/13., 98/19.
i 33/23. – u daljnjem tekstu: ZOZO) te rodiljni, očinski i roditeljski dopust iz Zakona o rodiljnim i
roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 152/22. – u daljnjem tekstu: ZRRP).
U današnje vrijeme često smo svjedoci zasnivanja radnih odnosa na određeno vrijeme, uslijed čega je
prestanak radnog odnosa određen istekom ugovora o radu radi čega se veliki broj trudnica i majki, ali
i očeva nađu u situaciji da im radni odnos prestane tijekom korištenja ovih prava. U daljnjem tekstu
pobliže će se izložiti na koji način prestanak ugovora o radu1 utječe na korištenje pojedinog prava te
koju zaštitu korisnici u slučaju gubitka posla mogu očekivati u okviru odredbi ZOZO-a i ZRRP-a.