rif

Jedan od načina kontrole pravilnog obračuna PDV-a je usporedba vrijednosti isporuka iskazanih
u Obrascu PDV s prihodima iskazanim u računu dobiti i gubitka. Iskazana vrijednost oporezivih i
oslobođenih isporuka u Obrascu PDV može se razlikovati u odnosu na prihode iskazane u računu
dobiti i gubitka. Za određene iskazane prihode ne nastaje obveza PDV-a i obrnuto, određene isporuke
iskazane u prijavi PDV-a, ne utječu na visinu prihoda poreznog obveznika. Metodom usporedbe
iskazanih prihoda u računovodstvu i isporuka u poreznim evidencijama mogu se uočiti moguće
pogreške i propusti u obračunu za određeno razdoblje oporezivanja, o čemu autorica piše u nastavku.

Obveznik PDV-a koji se bavi djelatnošću prijevoza dobara susreće se s nizom specifičnosti kod
obračuna PDV-a. Usluge prijevoza dobara spadaju u usluge na koje se primjenjuje opće načelo vezano
za definiciju mjesta obavljanja pa se iste oporezuju prema sjedištu poreznog obveznika primatelja
usluge. Važna je i primjena poreznih oslobođenja kod usluga prijevoza koje se obavljaju pri izvozu,
uvozu ili provozu dobara. Porezno oslobođenje u ovim se slučajevima može primijeniti samo ako se
usluga zaračunava izravno uvozniku ili izvozniku. Autorica u članku piše o specifičnostima obračuna
PDV-a ovisno o naručitelju prijevoza te o primjeni poreznih oslobođenja kod usluga prijevoza dobara.

Na koji način se oporezuju isplate odšteta, tj. naknada štete propisano je Zakonom o porezu na
dohodak (Nar. nov., br. 115/16., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20., 74/20., 1/21., 102/22., 112/22., 156/22.,
1/23., 56/23. i 143/23.). Različitost poreznog tretmana ovisi o tome imaju li naknade štete veze s
gospodarstvenom djelatnošću fizičke osobe ili ne. Tako naknadu štete odnosno odštetu može isplatiti
poslodavac radniku radi nedopuštenog otkaza ugovora o radu temeljem sudske presude ili za slučaj
prepada, orobljavanja i pljačke na radnom mjestu ili na ime obeštećenja za povlačenje tužbe po
izvansudskoj nagodbi. Više o poreznom tretmanu takvih isplata možete pročitati u nastavku.

Zakonodavac je omogućio raznovrsne naknade koje poslodavci smiju neoporezivo dodijeliti svojim
radnicima. Između ostalih, radniku se mogu neoporezivo nadoknaditi troškovi smještaja. U ovom
članku istražujemo opcije za osiguravanje neoporezivog smještaja radnicima pri čemu se isključivo
fokusiramo na smještaj koji zadovoljava stambene potrebe radnika. Kao i kod ostalih oblika
neoporezivih primitaka, važno je ispuniti određene uvjete kako bi se izvršila ispravna isplata istih.

U tijeku obavljanja revizije financijskih izvještaja društva, obveza je revizora prikupiti revizorske dokaze
i sastaviti ih u odgovarajuću revizorsku dokumentaciju. Uz pomoć potpune dokumentacije revizor može
s većom razinom pouzdanosti i uvjerenja izraziti revizorsko mišljenje i sastaviti revizorsko izvješće.
Radna dokumentacija u reviziji propisana je odredbama Zakona o reviziji i Međunarodnim revizijskim
standardima (u daljnjem tekstu MRevS-ima). Stoga će autor u nastavku članka navesti propise koji
definiraju na koji način bi revizori trebali izrađivati, slagati i čuvati revizorsku dokumentaciju (radne
papire i mape) te će biti prezentiran i izgled revizorske dokumentacije, njezina svrha i odredbe o
provođenju nadzora nad spomenutom dokumentacijom.

Izvješćivanje o održivosti prelazi u novu fazu i to iz neobveznog u obvezno izvješćivanje, a temeljni razlog je
rast značajnosti klimatskih utjecaja na poslovno okruženje poslovnih subjekata. Globalni tržišni regulatori,
a posebno regulatori financijskih tržišta, zahtijevali su izradu standarda izvješćivanja o održivosti koji se
trebaju globalno primjenjivati. Usvojena su i objavljena od ISSB-a 2 standarda i to MSFI S1 i S2 čija se
primjena potiče od 1. 1. 2024. godine, a zakonska primjena ovisi o zakonodavstvima pojedinih zemalja. U
ovom članku prezentiran je sadržaj i najvažnija obilježja standarda izvješćivanja o održivosti.

Autorica članka prezentirala je najvažnije informacije o sadržaju novog MSFI-a 18 koji će zamijeniti
1. 1. 2027. postojeći MRS 1. Najvažnije izmjene koje donosi novi MSFI 18 odnose se na: 1. promjenu
strukture RDG-a; 2. grupiranje informacija i 3. objavu mjera učinaka koje definira menadžment.

U svom poslovanju, poduzetnici se koriste različitim oblicima imovine. Takvo posjedovanje imovine
podložno je situaciji u kojoj se spomenuta imovina može oštetiti na različite načine. Prirodna
nepogoda jedna je od posljedica koje ostavljaju imovinu u većem ili manjem dijelu neupotrebljivom.
Tako nastala šteta na imovini poduzetnika ima trenutačne posljedice na njegovo poslovanje koje se
očituju na smanjenju vrijednosti imovine, ali i odgođene posljedice koje se očituju kao propuštena
dobit zbog nemogućnosti korištenja takve imovine ili potencijalnog zastoja u radu poduzetnika.
Štetu je u pojedinim slučajevima gotovo nemoguće spriječiti pa se iz tog razloga poduzetnici služe
pravodobnim osiguranjem imovine kako bi njezine posljedice ublažili. S obzirom da u opisanim
situacijama postoje razni slučajevi evidentiranja štetnih događaja, autor će u nastavku članka
prikazati pravno, računovodstveno i porezno motrište štete na imovini poduzetnika.

U skladu s MSFI-om – 16 Najmovi, prilikom evidentiranja operativnih najmova, najmoprimci će
od prvog dana trajanja najma, za sve najmove, osim onih koji se smatraju kratkoročnim (najmovi
ugovoreni na razdoblje kraće od 12 mjeseci) i najmovima male vrijednosti, u poslovnim knjigama
priznati imovinu koja je predmet najma te obveze s osnove najma, trošak amortizacije i rashode
od kamata, a prestat će ih priznavati prilikom isteka ili prekida ugovora o najmu. U članku autorica
na primjerima prikazuje računovodstveno priznavanje i mjerenje operativnih najmova u poslovnim
knjigama najmoprimca.

Zajednički poslovi jesu poslovi pod zajedničkom kontrolom dvaju ili više osoba. MSFI 11 Zajednički
poslovi, razlikuje dvije vrste zajedničkih poslova: zajedničko upravljanje i zajedničke pothvate.
Zajedničko upravljanje je oblik zajedničkog posla kod kojeg strane u zajedničkom poslu koje dijele
kontrolu imaju pravo na imovinu i obveze iz zajedničkog posla te sukladno tome priznaju u svojim
financijskim izvještajima svoj udjel u imovini, obvezama te prihodima i rashodima iz zajedničkog
posla. Zajednički pothvat je oblik zajedničkog posla kod kojeg strane u zajedničkom poslu koje dijele
kontrolu imaju pravo na neto imovinu zajedničkog posla te obračunavaju ulaganje u zajednički
pothvat metodom udjela. HSFI 2 navodi tri vrste zajedničkih pothvata, a to su zajednički kontrolirana
imovina, zajednički kontrolirane djelatnosti i zajednički kontrolirani poduzetnici. Kod zajednički
kontrolirane imovine i zajednički kontrolirane djelatnosti zajednički pothvatnici priznaju u svojim
financijskim izvještajima svoj udjel u imovini, obvezama, prihodima i rashodima zajedničkog posla,
dok ulaganja u zajednički kontrolirane poduzetnike obračunavaju primjenom metode udjela. Autori
u ovom radu analiziraju zahtjeve MSFI-a 11 i HSFI-a 2 vezano za financijsko izvještavanje zajedničkih
poslova te na primjerima ilustriraju njihovu primjenu.