rif

U travanjskom broju Računovodstva i financija pisali smo o bespovratnim sredstvima Europske unije
(EU-a) za poduzetnike u kulturnim i kreativnim industrijama, točnije o otvorenom pozivu na dostavu
projektnih prijedloga pod nazivom „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih
industrija“ (Poziv). U trenutku kada je članak dovršen za objavu, krajem ožujka, rok prijave na natječaj
bio je 31. svibnja, no u međuvremenu je došlo do njegova produžetka te je Poziv sada otvoren do 1.
srpnja 2024. Došlo je i do drugih izmjena natječajne dokumentacije te ih ovdje navodimo na način da
se referiramo na prethodno objavljeni članak.

Trenutno otvoreni poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih
zgrada“ financira se iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije, s ukupnom alokacijom
bespovratnih sredstava u iznosu od 94.235.322,37 eura. Višestambene zgrade u cijeloj Hrvatskoj, po
određenim uvjetima, mogu biti prijavljene na natječaj kako bi njihovi suvlasnici ostvarili pravo na
energetske preglede, izradu projektne dokumentacije te samu provedbu mjera energetske obnove i
nadzore nad njihovim provođenjem. Na natječaj se mogu prijaviti ovlašteni predstavnici suvlasnika
zgrada ili upravitelji zgrada, u ime i za račun suvlasnika višestambenih zgrada. Minimalni iznos
bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti jednom projektnom prijedlogu iznosi 55.000,00 eura,
a maksimalni iznos je 6.500.000,00 eura.

Svi mi na dnevnoj bazi sklapamo mnoge ugovore o kupoprodaji, događa se da stvar pokaže
nedostatke. Propis razlikuje obveze kupca koji je i sam poslovni subjekt od osobe potrošača, slabije
stranke u ugovornom odnosu.
Koje su obveze prodavatelja, koje su obveze kupca, rokovi, procedure ostvarivanja prava?

U ovom članku bit će razloženi temeljni elementi instituta ustupa tražbine odnosno cesije. Cesija
ili ustup je ugovor kojim vjerovnik svoju otuđivu tražbinu prenosi na drugu osobu. Stari vjerovnik
zove se cedent ili ustupitelj, novi vjerovnik zove se cesionar ili primatelj, dok je dužnik cesus. Cesija
je dakle, ugovor pri kojemu dosadašnji vjerovnik ili ustupitelj ustupa potraživanje od svog dužnika
novom vjerovniku. Radi se o konsenzualnom ugovoru, što znači da se smatra sklopljenim prihvatom
ponude. Iako cesija ima tri aktera, ugovor je dvostran. To znači da cesiju ugovaraju samo ustupitelj i
primatelj, iako ugovor ima pravne učinke i na dužnika.
Institut cesije pravno je uređen u Zakonu o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. do 155/23.), od
čl. 80. do čl. 89. Zakon materiju o cesiji dijeli na opće odredbe o cesiji, odnos primatelja i dužnika,
odnos ustupitelja i primatelja i odredbe o posebnim slučajevima ustupanja tražbine, koju strukturu
prati i ovaj tekst. Na kraju teksta priloženi su i primjeri ugovora o cesiji, ugovora o ustupanju umjesto
ispunjenja, ugovora o ustupanju radi ispunjenja i ugovora o ustupanju radi osiguranja.

U Nar. nov., br. 36 od 25. 3. 2024. godine objavljen je novi Zakon o upravnim sporovima. Zakon o
upravnim sporovima stupit će na snagu 1. srpnja 2024. godine, a toga će dana prestati važiti Zakon o
upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – Odluka Ustavnog suda Republike
Hrvatske, 29/17. i 110/21.).
Zakon o upravnim sporovima je po svom sadržaju relativno opsežan pravni propis koji sadržava puno
procesnih pravila kojima se u daljnjem tekstu uglavnom nećemo baviti. Zbog toga ćemo iznijeti samo
najvažnije odredbe tog Zakona.

Prava koja ostvaruju zaposlene i samozaposlene trudnice i rodilje u vezi s trudnoćom i porodom
te prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja glede podizanja i brige o novorođenom djetetu su,
između ostalih i pravo na naknadu plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad zbog komplikacija
u trudnoći iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13., 137/13., 98/19.
i 33/23. – u daljnjem tekstu: ZOZO) te rodiljni, očinski i roditeljski dopust iz Zakona o rodiljnim i
roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 152/22. – u daljnjem tekstu: ZRRP).
U današnje vrijeme često smo svjedoci zasnivanja radnih odnosa na određeno vrijeme, uslijed čega je
prestanak radnog odnosa određen istekom ugovora o radu radi čega se veliki broj trudnica i majki, ali
i očeva nađu u situaciji da im radni odnos prestane tijekom korištenja ovih prava. U daljnjem tekstu
pobliže će se izložiti na koji način prestanak ugovora o radu1 utječe na korištenje pojedinog prava te
koju zaštitu korisnici u slučaju gubitka posla mogu očekivati u okviru odredbi ZOZO-a i ZRRP-a.

Od 1. svibnja 2024. primjenjuju se novi iznosi plaća ugovoreni Kolektivnim ugovorom ugostiteljstva koji
je sklopljen je 12. ožujka 2024. godine, a ostale odredbe toga Kolektivnoga ugovora primjenjuju se od
1. travnja 2024. godine. Proveden je postupak utvrđivanja javnog interesa za proširenje Kolektivnoga
ugovora ugostiteljstva na radnike i poslodavce koji nisu sudjelovali u njegovu sklapanju.
Kao i prethodni i ovaj je Kolektivni ugovor ugostiteljstva sklopljen na određeno vrijeme i traje do 31. prosinca
2025. godine. Na temelju Odluke o prošrenoj primjeni Kolektivnog ugovora ugostiteljstva (Nar. nov., br.
49/24.), ovaj je Ugovor od 1. svibnja 2024. izvor prava i obveza za sve poslodavce i radnike u Republici
Hrvatskoj u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, područje I, odjeljci 55 i 56
Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007., a njime ugovorene plaće smatraju se minimalnim plaćama.
U članku se daje prikaz ugovorenih prava radnika i obveza poslodavaca prema novom Kolektivnom
ugovoru ugostiteljstva.

Odlukom ministra nadležnog za rad, od 1. travnja 2024. godine proširena je primjena Kolektivnog
ugovora za djelatnost drvne i papirne industrije na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj
u djelatnosti prerađivačke industrije, područje C, sljedeća tri odjeljka: odjeljak 16 – Prerada drva i
proizvoda od drva i pluta (u tom odjeljku nije proizvodnja namještaja) te proizvodnja proizvoda od
slame i pletarskih materijala, odjeljak 17 – Proizvodnja papira i proizvoda od papira i odjeljak 31 –
Proizvodnja namještaja, prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007.
Sastavni dio Kolektivnog ugovora za djelatnost drvne i papirne industrije je Tarifni prilog u kojemu
su poslovi i radna mjesta razvrstani u sedam grupa složenosti, sa zadanim omjerima u visini osnovne
plaće prema osnovnoj plaći određenoj za prvu grupu složenosti poslova. Plaće određene prema tim
pravilima smatraju se minimalnim plaćama u djelatnosti drvne i papirne industrije, čiju primjenu
nadzire Državni inspektorat.
U članku se prezentira sadržaj ugovorenih prava radnika i obveza poslodavaca u drvnoj i papirnoj
industriji s naglaskom na novčana prava radnika.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (Nar. nov., br. 36/24.), uvodi smanjenje visine
naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ). Od 2. travnja 2024. godine, primjenjuje se znatno niža
stopa koja se smanjuje s dosadašnjih 0,024 % na samo 0,015 %. Ministarstvo poljoprivrede preuzima
veliku ulogu u olakšavanju administracije. Naime, na temelju godišnjih financijskih izvještaja,
Ministarstvo će sada vršiti obračun i zaduženje naknade za OKFŠ, što će znatno pojednostaviti
proces za sve uključene strane. Uz to, e-usluga „Kalendar plaćanja obveznih naknada“ omogućuje
transparentan pregled obveza i rokova dospijeća te ima cilj olakšati proces plaćanja. Po kojim
stopama uplatiti akontacije u 2024. godini te primjere izračuna novih akontacija detaljnije pogledajte
u nastavku članka.

Autorica u obliku tabličnog pregleda piše o trošarinskih obveznicima, nastanku trošarinske obveze,
dospijeću plaćanja trošarine i visini trošarine na trošarinske proizvode te daje pregled izvješća koja su
trošarinski obveznici dužni dostavljati nadležnom carinskom uredu uporabom elektroničkog servisa
CU-a e-Carina, aplikativnog podsustava e-Trošarine. Nadležni carinski uredi s obzirom na sjedište
odnosno prebivalište trošarinskog obveznika koji obavljaju poslove vezane uz provedbu trošarinskog
postupanja, propisani su Odlukom o osnivanju, sjedištu i području na kojima djeluju područni carinski
uredi, carinski uredi i granični carinski uredi Ministarstva financija, Carinske uprave (Nar. nov., br.
113/20.).