rif

Dana 6. travnja 2024. godine u Nar. nov., br. 27/24., objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o reviziji (nadalje Zakon). Zakon je stupio na snagu 14. travnja 2024. godine, osim čl. 21. i 22.
Zakona, koji stupaju na snagu 1. siječnja 2025. godine, a odnose se na ugovor o reviziji i imenovanje
revizorskog društva (izmjene čl. 40. i 41. Zakona o reviziji, Nar. nov., br. 127/17.). Najvažnije izmjene
odnose se na revizorski ispit, stalno stručno usavršavanje, imenovanje revizorskog društva i ugovaranje
revizije, trajanje revizijskog angažmana te ostale izmjene. Autorica u članku daje pregled novina u
vezi najvažnijih izmjena i dopuna Zakona koje su objavljene u Narodnim novinama, uz napomenu da
je već u proceduri novi Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, a u vezi s
prijenosom CSRD direktive.

Upravljanje poslovnim subjektom podrazumijeva preuzimanje odgovornosti za poslovanje i alokaciju
povjerenih resursa na upravljanje na način da se ostvare strateški ciljevi poslovanja. Kontroling kao
menadžerska funkcija može biti partner u ostvarivanju tih ciljeva. Dizajniranjem i podrškom upravljačkim
procesima postavljanja ciljeva, planiranja poslovanja i kontrole, omogućava donositeljima odluka da
djeluju u skladu s postavljenim ciljevima. Kontroling na taj način postaje partner menadžerima u
upravljanju, ali i u preuzimanju odgovornosti za ostvarenje postavljenih ciljeva. Kroz svoje analize ne
samo na ukupnoj razini subjekta, već i na razini segmenata poslovanja, daje informacije o faktorima
uspjeha, ali i o odstupanjima od planiranog te rizicima i prilikama. Iako će ga veliki subjekti zbog
svoje kompleksnosti i veličine prije implementirati u organizacijsku strukturu, koristan je i za srednje
i male subjekte koji često pored ograničenih resursa imaju i procesne izazove. Kontroling kroz svoje
funkcije omogućava učinkovito upravljanje dostupnim resursima, ali rješava i procesne probleme,
stoga može donijeti značajne benefite i u manjim strukturama poslovnih subjekata.

Sintagma zelenih financija od kraja 20. stoljeća povezuje se s investiranjem u očuvanje okoliša. Od
teorijskog koncepta vrlo brzo prerasta nakon Pariškog sporazuma u praksu i strategiju financijskih
institucija koje sve više prate ESG standarde i kriterije u izvještajima o održivosti.
U ovom članku autor je prezentirao najvažnije kategorije i institucije, kao i aktivnosti na području
zelenih financija.

Računovodstveno evidentiranje biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda u trenutku žetve
određeno je zasebnim računovodstvenim standardom – MRS 41 Poljoprivreda odnosno HSFI 17
Poljoprivreda. Navedeni standardi zahtijevaju mjerenje biološke imovine po fer vrijednosti ako se
fer vrijednost biološke imovine može pouzdano izmjeriti, a relevantan standard za utvrđivanje fer
vrijednosti je MSFI 13 Mjerenje fer vrijednosti. Autorica u nastavku obrađuje najznačajnije odredbe
MRS-a 41 Poljoprivreda, vezano uz priznavanje i mjerenje biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda
u trenutku žetve. Dodatno, u radu se na konkretnim primjerima iz prakse obrađuje računovodstveno
evidentiranje proizvodnje presadnica povrća (kupusa), proizvodnje kratkotrajne biološke imovine
(krumpira i kupusa) i računovodstveno evidentiranje državnih potpora za proizvodnju povrća.

Ulaganja u nekretnine su nekretnine poput zemljišta i zgrade, dijela zgrade ili oboje, koje poslovni
subjekt drži s namjerom ostvarivanja prihoda od najma, porasta tržišne vrijednosti ili oboje. S
obzirom na to da je namjena ulaganja u nekretnine različita od namjene nekretnina koje poslovni
subjekt koristi prilikom obavljanja redovitih poslovnih aktivnosti, različit je i računovodstveni tretman
ulaganja u nekretnine u odnosu na nekretnine koje se koriste u redovitim poslovnim aktivnostima.
Te razlike u računovodstvenom tretmanu se očituju u primjeni modela mjerenja. Naime, poslovni
subjekti koji imaju priznata ulaganja u nekretnine u svojim financijskim izvještajima, mogu primijeniti
ili model troška ili model fer vrijednosti prilikom naknadnog mjerenja ulaganja u nekretnine. U ovom
radu autori objašnjavaju računovodstveni i porezni aspekt primjene modela naknadnog mjerenja
ulaganja u nekretnine i reklasifikacije s ulaganja u nekretnine ili na ulaganja u nekretnine.

Jedan od zadataka poreznih obveznika razmatranje je i procjena strukture obveza. Naime, kao i kod
otpisa potraživanja, tako su i obveze društva podložne zastari odnosno otpisu ukoliko društvo stekne
zakonske preduvjete u korist navedene radnje. Spomenute obveze najčešće su rezultat poslovanja s
dobavljačima ili kreditorima društva, a otpis se provodi u korist prihoda, što izravno utječe na rezultat,
ali i daje sliku realnih i objektivnih financijskih izvještaja. Kako radnja otpisa obveza može utjecati na
računovodstveni, ali i porezi aspekt obradit će se dalje u nastavku članka.

Zakon o trgovačkim društvima predviđa, a Zakon o računovodstvu propisuje situacije kada je
poduzetnik obvezan formirati ostale rezerve. Obveza se odnosi na trgovačka društva koja u poslovnim
knjigama imaju evidentirane neotpisane troškove razvoja, kapitalizirane na poziciji nematerijalne
imovine te prihode od metode udjela, u slučajevima kada nije donesena odluka o isplati dobiti.
Autor u članku navodi kada bi se ostale rezerve trebale formirati te daje primjere računovodstvenog
evidentiranja.

Konsolidirani financijski izvještaji predstavljaju financijske izvještaje grupe poduzetnika. Grupu
poduzetnika čine matično društvo i sva njegova ovisna društva. Obveza sastavljanja godišnjih
konsolidiranih financijskih izvještaja (uz određena izuzeća) odnosi se na onog poduzetnika koji u
grupi poduzetnika predstavlja matično društvo, što znači da fizičke osobe, vlasnici društva, nemaju
obvezu sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja. Poslovno spajanje u kojemu jedan pravni
subjekt kontrolira drugog pravnog subjekta, koji su pravno samostalni i sastavljaju svoje samostalne
financijske izvještaje, odnosi se na konsolidaciju u užem smislu te se takve poslovne kombinacije
moraju obračunavati primjenom metode kupnje, što znači da je na datum stjecanja potrebno utvrditi
goodwill ili dobit od povoljne kupnje (negativni goodwill). Utvrđivanje, priznavanje i mjerenje goodwilla
u konsolidiranim financijskim izvještajima ovisi o tome je li matično društvo obveznik primjene HSFI-a
ili MSFI-a. Autorica u članku na primjerima pojašnjava postupak utvrđivanja i mjerenja goodwilla u
konsolidiranim financijskim izvještajima za obveznike primjene HSFI-a, sukladno odredbama HSFI 2 –
Konsolidirani financijski izvještaji.

Konsolidirani financijski izvještaji ključni su za pružanje sveobuhvatne financijske slike grupe poduzetnika
kao jednog ekonomskog subjekta. Matična društva imaju obvezu prijave konsolidacije i obvezu predaje
konsolidiranih financijskih izvješća. Međutim, pored zakonske obveze konsolidacije, u određenim
slučajevima Zakon o računovodstvu i standardi financijskog izvještavanja propisuju iznimke kada
matično društvo nije obvezno provoditi konsolidaciju. U kojim slučajevima matično društvo nema obvezu
sastavljanja konsolidacije te primjer konsolidacije obveznika HSFI-a pogledajte u nastavku članka.

Značajan broj trgovačkih društava ima u svojoj vlasničkoj strukturi druga društva iz inozemstva ili
samo društvo drži određena ulaganja u inozemstvu. Po završetku poslovne godine i pri donošenju
odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja donosi se i odluka o raspodjeli dobiti/pokriću
gubitka. Ako društvo ima dovoljno zadržane dobiti skupština društva može donijeti odluku o isplati
dividende odnosno udjela u dobiti. Kada je riječ o isplatama dividendi i udjela u dobiti pravnim
osobama nerezidentima potrebno je voditi računa o mogućim poreznim obvezama koje se mogu
javiti prilikom isplate. Kako bi se uredilo pitanje oporezivanja isplate dividende i udjela u dobiti prije
isplate potrebno je provjeriti odredbe Zakona i Pravilnika o porezu na dobit, odredbe ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, društvenog ugovora ili izjave o osnivanju. U članku su na
primjerima prikazane obveze pri isplati dividende i udjela u dobiti nerezidentnoj pravnoj osobi iz EU i
izvan EU i primljena dobit iz inozemstva.