rif

Kontrola podmirenja obveza, ali i veća transparentnost u načinu vođenja poslovanja, razlog su zašto
društva sve manje u praksi koriste gotovinsko plaćanje. Pa iako se udio takve vrste plaćanja u ukupnim
plaćanjima kontinuirano smanjuje i dalje određeni broj društava koristi navedeni vid namirenja
obveza u svakodnevnom poslovanju. Gledajući strukturu takvih plaćanja, u pravilu se radi o polozima
utrška i podmirenju obveza prilikom zatvaranja manjih iznosa. Iz tog razloga u daljnjem tekstu bit će
pojašnjeni zakonski propisi, obrađena regulativa i postupanja pri plaćanju gotovim novcem te će se
prezentirati primjeri provođenja blagajničkog poslovanja u svojstvu platitelja i primatelja gotovog
novca.

U slučaju kada subjekt s osnove ulaganja stječe do 20 % vlasničkih udjela drugog društva, tj. ako
ne ostvaruje značajan utjecaj na poslovnu i financijsku politiku društva niti kontrolu nad društvom
u kojemu drži vlasnički udio, radi se o ulaganju u nepovezane poduzetnike. U takvim okolnostima
potrebno je primijeniti HSFI 9 – Financijska imovina, a za potrebe priznavanja, početnog i naknadnog
mjerenja poduzetnik može ulaganja u vlasničke instrumente (dionice) klasificirati po fer vrijednosti kroz
račun dobiti i gubitka ili kao financijsku imovinu raspoloživu za prodaju. Prema tome, HSFI-om 9 nije
obuhvaćeno ulaganje u financijsku imovinu koja obuhvaća vlasničke instrumente u ovisnim društvima,
društvima povezanim sudjelujućim interesom i imovinu u zajedničkim pothvatima. Financijska imovina
po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uobičajeno će se iskazati kao kratkotrajna financijska
imovina, dok će se financijska imovina raspoloživa za prodaju iskazati kao dugotrajna financijska
imovina. Potrebno je voditi računa o razlikama koje postoje u vezi s evidentiranjem naknadnog
vrednovanja financijske imovine ovisno u kategoriju u koju je imovina klasificirana. Autorica u članku
obrađuje računovodstveno iskazivanje ulaganja u vlasničke financijske instrumente, tj. ulaganja u
dionice u skladu s odredbama HSFI-a 9 te porezni tretman takvih ulaganja.

Državne potpore obuhvaćaju primljene potpore iz projekata financiranih iz fondova EU. Društva mogu
primati različite državne potpore koje mogu biti u novčanom obliku primjerice, za nabavu novog ekološki
prihvatljivog postrojenja, mogu biti u nenovčanom obliku ili mogu služiti za financiranje određenih
tekućih troškova poslovanja. Razlikujemo potpore koje se odnose na imovinu od potpora povezanih s
dobiti. Za subjekte koji primjenjuju Međunarodne standarde financijskog izvještavanja, računovodstvene
aspekte državnih potpora uređuje MRS 20 – Računovodstvo državnih potpora i objavljivanje državne
pomoći. Hoće li se potpora priznati kod isplate na račun ili ranije, hoće li se potpora prikazati po bruto
ili neto principu, koji računovodstveni tretman primijeniti za različite oblike državnih potpora, koji su
specifični kriteriji priznavanja i mjerenja koje se odnose na te potpore, jesu li državne potpore priznate
u ispravnom razdoblju te ostale zahtjeve računovodstvenih standarda koji se odnose na evidentiranje
primljenih državnih potpora primjenom MRS-a 20 pročitajte u nastavku članka.

Zakonom o porezu na dobit1 propisani su uvjeti za priznavanje troškova za svrhe utvrđivanja osnovice
poreza na dobit kod društava koja u svojoj imovini imaju plovila, apartmane, kuće za odmor i
zrakoplove. Kao i za svaku drugu imovinu, vrijede opća pravila propisana setom standarda kojeg
društvo primjenjuje, ali za navedenu imovinu dodatni je uvjet ostvarenje prihoda po pojedinom
sredstvu dugotrajne imovine ili imovine uzete u najam koja se dalje iznajmljuje. Ispunjenje ovih
uvjeta poželjno je provjeravati tijekom godine kako bi se mogao planirati očekivani porez na dobit u
određenim slučajevima kada do ispunjenja ne bi došlo. Zakon o porezu na dobit u ovom dijelu ovaj
zahtjev ispunjenja testira protekom poslovne godine pri prijavi poreza na dobit.

Priznavanje i mjerenje dugotrajne imovine namijenjene prodaji uređeno je MSFI-em 5 kod obveznika
primjene MSFI-a odnosno HSFI-em 8 kod obveznika primjene HSFI-a. Dugotrajna imovina je u
poslovnim subjektima prije svega namijenjena korištenju u poslovanju (za proizvodnju i prodaju
proizvoda, robe ili usluga ili za administrativne svrhe). Međutim, ako poslovni subjekt odluči
nadoknaditi knjigovodstvenu vrijednost dugotrajne imovine prodajom, a ne korištenjem u poslovanju,
ona će se reklasificirati iz dugotrajne u kratkotrajnu imovinu te mjeriti po nižem iznosu između fer
vrijednosti umanjene za troškove prodaje i knjigovodstvene vrijednosti. U ovom članku prikazuje
se računovodstveni i porezni tretman dugotrajne imovine namijenjene prodaji sukladno MSFI-u 5
odnosno HSFI-u 8

Hrvatski poduzetnici nerijetko nabavljaju prijevozna sredstva u drugim državama članicama, što
je ulaskom u eurozonu još dodatno olakšano. Preuzimanjem pravne stečevine EU, usvojena su
specifična pravila vezana za isporuke prijevoznih sredstava unutar EU. Za potrebe oporezivanja, a
kasnije i računovodstvenog evidentiranja, bitno je utvrditi tko je isporučitelj prijevoznog sredstva te
radi li se o novom ili rabljenom prijevoznom sredstvu. U članku autor utvrđuje pravila oporezivanja i
računovodstvenog priznavanja nabave prijevoznog sredstva iz EU.

Mikro i mali poduzetnici (MMP) kontinuirano se suočavaju s problemima upravljanja novčanim tokom
što im stvara veće limite i probleme u odnosu na velike poduzetnike. Posebno su u problemima mikro
i mali poduzetnici koji rade u sezonskim uvjetima, privremenim i povremenim poslovima. Praksa
MMP-a generirala je najvažnije uzroke, rizike i modele poboljšanja upravljanja novčanim tokom koji
su iznijeti u ovom članku.

U prvoj polovini svibnja otvoren je poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Pilot projekt razvoja zelene
infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama“. Na njega se mogu javiti jedinice
lokalne samouprave i Grad Zagreb koje su izradile strategije zelene urbane obnove i u okviru njih
su planirali projekte razvoja zelene infrastrukture, unaprjeđenja kružnog gospodarenja prostorom i
zgradama, ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama te jačanja
otpornosti na rizike. Upravo takvi se projekti mogu javiti na ovaj poziv i ostvariti pravo na bespovratna
sredstva Europske unije u iznosu od minimalno 265.445,60 eura do maksimalno 1.061.782,00 eura.
Ukupna alokacija bespovratnih sredstava za ovaj poziv iznosi 15,5 milijuna eura.

Zatvorenici ili osuđenici česta su tema crnih kronika ili članaka koji pišu senzacionalistički o kaznenim
djelima i visinama kazni na koje su osuđeni. Malo se spominju njihova radna prava te općenito imaju
li osobe nakon izdržavanja kazne zatvora kakve povlastice tijekom sklapanja radnog odnosa.
Pojam zatvorenik/osuđenik nije posebna kategorija u Zavodu za socijalni rad, kao npr. djeca bez
roditeljske skrbi, osobe s invaliditetom ili zdravstvenim poteškoćama, žrtve nasilja ili osobe koje ne
mogu same osigurati sredstva za osnovne životne potrebe na temelju koje bi osoba otpuštena iz
zatvora mogla ostvariti određena prava. Probacija ne može zaposliti osuđenika nakon što izađe na
uvjetni otpust, već može samo usmjeravati osobe pod nadzorom probacije na javljanje na oglase za
posao ili pomoći pri pisanju životopisa. No Zavod za zapošljavanje ima određene mjere koje mogu
koristiti i osobe koje su izdržale kaznu zatvora ili se nalaze na uvjetnom otpustu.

U Nar. nov., br. 55/24., objavljen je novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima
zaposlenim kod poslodavca. Jednu od propisanih evidencija o radnicima čini i evidencija o radnom
vremenu radnika. Poslodavci su dužni evidenciju o radnom vremenu radnika usklađenu s novim
Pravilnikom početi voditi počevši s danom 1. listopada 2024. godine. Osim evidencije o radnom
vremenu radnika, poslodavci su dužni voditi i evidenciju o trajanju rada određenih kategorija fizičkih
osoba koji kod poslodavca nisu u radnom odnosu, ali za njega obavljaju određene poslove temeljem
nekog drugog pravnog odnosa. Sve o novim evidencijama o radnom vremenu radnika te ostalim
posebnostima evidentiranja radnog vremena pročitajte u nastavku teksta.