rif

Zakonom o potrošačkom kreditiranju propisano je kako kreditne institucije kod kredita s promjenjivom
kamatnom stopom moraju definirati parametar koji prate u kontekstu donošenja odluke o njezinoj
korekciji, a isti mora biti jasan i poznat potrošačima. Referentne kamatne stope koje se rabe za
promjenu ugovorenih parametara o kojima ovisi kretanje kamatne stope tijekom trajanja ugovornog
kreditno potrošačkog odnosa ključne su za financijsku stabilnost te stoga imaju središnju ulogu na
financijskim tržištima jer ih pojedinci i organizacije u cijelom gospodarskom sustavu često primjenjuju
sve dok mogu osigurati nepristranu i nespornu vrijednost ugovora o potrošačkom kreditiranju. S
obzirom na gospodarsku važnost referentnih kamatnih stopa, bitno je osigurati njihovu pouzdanost
jasnim upravljačkim strukturama i transparentnim metodologijama.
Nacionalna referentna stopa ostala je nakon uvođenja eura 1. siječnja 2023. godine jedna od
značajnijih referentnih kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj uz nužnu posljedicu zamjene kunskih
kredita ugovorenih uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz kunski NRS odgovarajućim eurskim NRSom. Međutim i dalje je otvoreno pitanje koliko je iskorištena prigoda uvođenja eura za kvalitetniju
prilagodbu NRS-a jer zapravo u Hrvatskoj zbog nerazvijenosti domaćeg tržišta novca i dosadašnje
visoke “euriziranosti” financijskog sustava ne postoji “prava” referentna kamatna stopa, već je to
samo stopa kojom se iskazuje prosječni trošak financiranja banaka.

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, djelatnostima slobodnih zanimanja smatra se i
odvjetnička i javnobilježnička djelatnost, koju obavljaju fizičke osobe ako su po toj osnovi obvezno
osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja te kojima su to osnovne djelatnosti po
kojima su upisane u registar obveznika poreza na dohodak u Poreznoj upravi. Obavljajući djelatnost
slobodnog zanimanja, odvjetnici i javni bilježnici ostvaruju dohodak koji se obvezno mora utvrđivati
na temelju propisanih poslovnih knjiga i evidencija koje se vode po načelu blagajne. Međutim, ako
podnesu zahtjev za plaćanjem poreza na dobit odmah na početku obavljanja djelatnosti ili do kraja
tekuće godine za sljedeće porezno razdoblje, mogu dobrovoljno postati i obveznicima plaćanja
poreza na dobit ili obvezno moraju plaćati porez na dobit prema Zakonu o porezu na dobit, ako
je u prethodnom poreznom razdoblju ostvaren ukupan primitak veći od 1.000.000,00 eura. Ako su
upisani u registar obveznika PDV-a, obvezni sadržaj računa za gotovinski promet kojega odvjetnici i
javni bilježnici izdaju krajnjim potrošačima, propisan je odredbama Općeg poreznog zakona.

U skladu s čl. 26. Pravilnika o PDV-u, Hrvatska obrtnička komora donijela je novu Odluku o dopuštenoj
visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu. Odluka je objavljena u Nar. nov., br, 39/24. te
se primjenjuje od 11. travnja 2024. godine. Ovom je Odlukom stavljena van snage Odluka iz 2004.
godine i donosi važne novine vezano za porezno priznate gubitke za ugostitelje obrtnike. Autorica u
članku daje praktične primjene obračuna kala, rastepa, kvara i loma kod obrtnika koji pružaju usluge
pripremanja i usluživanja hrane i pića u ugostiteljskim objektima.

Za vrijeme privremene spriječenosti odnosno nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede odnosno
drugih okolnosti utvrđenih odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, osiguranik je
spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom pa
mu, stoga, pripada pravo na naknadu plaće.
U ovom članku autorica piše o načinu utvrđivanja osnovice za naknadu plaće i o visini naknade plaće
koja se isplaćuje na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Pravo radnika na regres za godišnji odmor nije uređeno Zakonom o radu niti posebnim zakonom, već
ga radnik ostvaruje na temelju kolektivnog ugovora koji obvezuje poslodavca, pravilnika o radu i/ili
ugovora o radu.
Ako se regres za godišnji odmor isplaćuje kao neoporeziva prigodna nagrada, primjenjuje se ograničenje
neoporezive svote u iznosu 700,00 eura po radniku godišnje. Neoporezivi iznos prigodne nagrade ne
ovisi o ugovorenom radnom vremenu i može se pod istim uvjetima isplatiti radnicima zaposlenima s
punim i onima koji rade s nepunim radnim vremenom. U obrascu JOPPD se za isplatu neoporezivog
regresa koristi šifra 22, a obrazac treba dostaviti Poreznoj upravi na dan isplate primitka.

Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu, pri čemu u pravilu ostvaruje
pravo na puni, a iznimno, na razmjerni dio godišnjeg odmora. Ništavan je sporazum poslodavca i
radnika o odricanju od prava na godišnji odmor u zamjenu za isplatu novčanog primitka. Odluku o
razdoblju korištenja godišnjeg odmora donosi poslodavac, uvažavajući potrebe posla, a ako je to
moguće i potrebe i želje radnika. Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti po vlastitoj
želji, uz obvezu da o tome tri dana ranije obavijesti poslodavca.
Visina naknade plaće za dane korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ne može iznositi manje od prosječne plaće radnika u
prethodna tri mjeseca.

Kada je prilikom poreznog nadzora utvrđen pogrešan obračun PDV-a ili je pogrešno primijenjeno
porezno oslobođenje u praksi se postavlja pitanje može li isporučitelj nakon provedenog nadzora i
utvrđene nove porezne obveze stornirati pogrešne i ispostaviti nove račune s pravilnim obračunom
PDV-a te pravilno utvrđenu poreznu obvezu prevaliti na naručitelja kako bi on ostvario pretporez.
Kako u ovom slučaju postupiti da ne bi došlo do dvostrukog utvrđianja porezne obveze, s jedne strane
po rješenju nadzora, a s druge strane kroz poreznu prijavu u razdoblju ispostavljanja ispravljenih
računa. Autorica u članku komentira sudsku praksu Suda EU vezano za ovu problematiku. Presude
Suda EU obvezuju i hrvatskog zakonodavca da postupa u istovjetnim slučajevima na isti način.

Predmetom oporezivanja PDV-om prema članku 4. Zakona o PDV-u smatra se i stjecanje dobara
unutar Europske unije koje u tuzemstvu obavi uz naknadu porezni obveznik koji djeluje kao takav. S
druge strane, PDV-a je oslobođena isporuka dobara koja se otpreme u drugu državu članicu drugom
poreznom obvezniku odnosno pravnoj osobi koja djeluje kao porezni obveznik. Dakle, isporuka dobara
iz jedne i otprema u drugu državu članicu oslobođena je PDV-a pod uvjetom da primatelj isporuke
plaća PDV na stjecanje u državi članici u kojoj završava otprema. Autorica u članku piše o stjecanju
dobara kao predmetu oporezivanja porezom na dodanu vrijednost.

Provođenje revizije financijskih izvještaja, obveza je koju propisuje Zakon o reviziji i Zakon o
računovodstvu. Uz navedenu obvezu, reviziji podliježu i subjekti (trgovačka društva) prilikom
statusnih promjena propisanih u Zakonu o trgovačkim društvima. Statusne promjene u skladu s
odredbama Zakona o trgovačkim društvima su povećanje temeljnog kapitala trgovačkog društva,
priključenje trgovačkog društva, pripajanje i spajanje trgovačkih društava, podjela trgovačkog
društva i preoblikovanje trgovačkog društva. Navedene promjene evidentiraju se u temeljnim
aktima trgovačkih društava na način da se vrše izmjene statuta u dioničkom društvu (d.d.) ili
društvenom ugovoru o osnivanju u društvu s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) s kojima dolazi
do upisa u sudski registar. Tako će u nastavku članka biti objašnjena potreba revizije povećanja
temeljnog kapitala kroz prikaz revizijskih i računovodstvenih standarda te pravnog i poreznog
segmenta provedbe navedene radnje.

U ovom članku autorica je predstavila i interpretirala novi revizijski standard za reviziju financijskih
izvještaja manje složenih subjekata. Ovaj standard moći će se uključiti i primjenjivati u lokalnim
zakonodavstvima od 15. 12. 2025. godine, a time i njegova primjena u Hrvatskoj može se očekivati
od 1. 1. 2026. godine. Autorica je interpretirala definicije manje složenih poduzeća, kao i strukturu
novog standarda.