rif

Priznavanje i mjerenje dugotrajne imovine namijenjene prodaji uređeno je MSFI-em 5 kod obveznika
primjene MSFI-a odnosno HSFI-em 8 kod obveznika primjene HSFI-a. Dugotrajna imovina je u
poslovnim subjektima prije svega namijenjena korištenju u poslovanju (za proizvodnju i prodaju
proizvoda, robe ili usluga ili za administrativne svrhe). Međutim, ako poslovni subjekt odluči
nadoknaditi knjigovodstvenu vrijednost dugotrajne imovine prodajom, a ne korištenjem u poslovanju,
ona će se reklasificirati iz dugotrajne u kratkotrajnu imovinu te mjeriti po nižem iznosu između fer
vrijednosti umanjene za troškove prodaje i knjigovodstvene vrijednosti. U ovom članku prikazuje
se računovodstveni i porezni tretman dugotrajne imovine namijenjene prodaji sukladno MSFI-u 5
odnosno HSFI-u 8

Hrvatski poduzetnici nerijetko nabavljaju prijevozna sredstva u drugim državama članicama, što
je ulaskom u eurozonu još dodatno olakšano. Preuzimanjem pravne stečevine EU, usvojena su
specifična pravila vezana za isporuke prijevoznih sredstava unutar EU. Za potrebe oporezivanja, a
kasnije i računovodstvenog evidentiranja, bitno je utvrditi tko je isporučitelj prijevoznog sredstva te
radi li se o novom ili rabljenom prijevoznom sredstvu. U članku autor utvrđuje pravila oporezivanja i
računovodstvenog priznavanja nabave prijevoznog sredstva iz EU.

Mikro i mali poduzetnici (MMP) kontinuirano se suočavaju s problemima upravljanja novčanim tokom
što im stvara veće limite i probleme u odnosu na velike poduzetnike. Posebno su u problemima mikro
i mali poduzetnici koji rade u sezonskim uvjetima, privremenim i povremenim poslovima. Praksa
MMP-a generirala je najvažnije uzroke, rizike i modele poboljšanja upravljanja novčanim tokom koji
su iznijeti u ovom članku.

U prvoj polovini svibnja otvoren je poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Pilot projekt razvoja zelene
infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama“. Na njega se mogu javiti jedinice
lokalne samouprave i Grad Zagreb koje su izradile strategije zelene urbane obnove i u okviru njih
su planirali projekte razvoja zelene infrastrukture, unaprjeđenja kružnog gospodarenja prostorom i
zgradama, ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama te jačanja
otpornosti na rizike. Upravo takvi se projekti mogu javiti na ovaj poziv i ostvariti pravo na bespovratna
sredstva Europske unije u iznosu od minimalno 265.445,60 eura do maksimalno 1.061.782,00 eura.
Ukupna alokacija bespovratnih sredstava za ovaj poziv iznosi 15,5 milijuna eura.

Zatvorenici ili osuđenici česta su tema crnih kronika ili članaka koji pišu senzacionalistički o kaznenim
djelima i visinama kazni na koje su osuđeni. Malo se spominju njihova radna prava te općenito imaju
li osobe nakon izdržavanja kazne zatvora kakve povlastice tijekom sklapanja radnog odnosa.
Pojam zatvorenik/osuđenik nije posebna kategorija u Zavodu za socijalni rad, kao npr. djeca bez
roditeljske skrbi, osobe s invaliditetom ili zdravstvenim poteškoćama, žrtve nasilja ili osobe koje ne
mogu same osigurati sredstva za osnovne životne potrebe na temelju koje bi osoba otpuštena iz
zatvora mogla ostvariti određena prava. Probacija ne može zaposliti osuđenika nakon što izađe na
uvjetni otpust, već može samo usmjeravati osobe pod nadzorom probacije na javljanje na oglase za
posao ili pomoći pri pisanju životopisa. No Zavod za zapošljavanje ima određene mjere koje mogu
koristiti i osobe koje su izdržale kaznu zatvora ili se nalaze na uvjetnom otpustu.

U Nar. nov., br. 55/24., objavljen je novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima
zaposlenim kod poslodavca. Jednu od propisanih evidencija o radnicima čini i evidencija o radnom
vremenu radnika. Poslodavci su dužni evidenciju o radnom vremenu radnika usklađenu s novim
Pravilnikom početi voditi počevši s danom 1. listopada 2024. godine. Osim evidencije o radnom
vremenu radnika, poslodavci su dužni voditi i evidenciju o trajanju rada određenih kategorija fizičkih
osoba koji kod poslodavca nisu u radnom odnosu, ali za njega obavljaju određene poslove temeljem
nekog drugog pravnog odnosa. Sve o novim evidencijama o radnom vremenu radnika te ostalim
posebnostima evidentiranja radnog vremena pročitajte u nastavku teksta.

Dana 1. listopada 2024. godine stupit će na snagu novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije
o radnicima zaposlenim kod poslodavca (Nar. nov., br. 55/24.), kojim se uređuje sadržaj podataka u
evidenciji o radnicima, u posebnoj evidenciji o fizičkim osobama koje nisu zaposlenici poslodavca i u
evidenciji radnog vremena. U ovom se članku obrađuju obveze poslodavca koje se odnose na vođenje
evidencija o radnicima i evidencije o drugim fizičkim osobama.
Prema novom Pravilniku, smanjuje se broj obveznih podataka koje je poslodavac dužan voditi o
radnicima koje zapošljava, ali se uvodi obveza sastavljanja pisanog pregleda o radniku i određuju
isprave, dokumenti i akti koje je poslodavac dužan pohraniti i čuvati u propisanim rokovima. Uz
to, Pravilnikom se određuju fizičke osobe koje kod poslodavca obavljaju poslove na temelju drugih
ugovora ili posebnih propisa, za koje poslodavac treba voditi evidencije i sadržaj tih evidencija.

Ovrha na plaći skup je radnji pomoću kojih ovrhovoditelj prisilno ostvaruje svoje novčane tražbine,
čime su poslodavci stavljeni u položaj posrednika ili izvršitelja.
Materija je sama po sebi složena i u praksi se javlja nesigurnost jesmo li postupili u skladu s propisom
i izvršili obvezu. Dodatna je dvojba jesmo li uz to valjano zaštitili vlastitog zaposlenika.

Glavna značajka obveznih odnosa jest mogućnost dispozicije stranaka. To znači da stranke svoje
međusobne odnose mogu uglavnom urediti kako same žele, osim kada je zakonom drugačije propisano.
U obveznopravnim odnosima moguće su promjene na strani vjerovnika (cesija i subrogacija) i na
strani dužnika, što će biti tema ovoga članka.
Članak je podijeljen na dva dijela odnosno poglavlje o preuzimanju duga, pristupanju dugu i o
preuzimanju ispunjenja, dok su u drugom dijelu prikazani ogledni primjeri navedenih ugovora.
Ove su promjene na strani dužnika uređene odredbama Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br.
35/05. – 155/23., dalje: Zakon) od čl. 96. do čl. 103.

U Nar. nov., br. 133/23. od 7. 11. 2023. objavljen je Zakon o mjerama ograničavanja. Zakon je stupio
na snagu osmog dana od dana objave, 15. studenoga 2023. godine. Danom njegova stupanja na
snagu prestao je važiti Zakon o međunarodnim mjerama ograničavanja (Nar. nov., br. 139/08., 41/14.
i 63/19.).
Novi Zakon o mjerama ograničavanja u odnosu na stari Zakon o međunarodnim mjerama
ograničavanja materiju mjera ograničavanja uređuje na znatno detaljniji i sveobuhvatniji način.
Najznačajnija novina koje se odnosi na fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost i pravne
osobe je da su svi ti subjekti (koje nadzire Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor
financijskih usluga, Porezna uprava i Financijski inspektorat) dužni donijeti pisane politike, kontrole i
postupke za provođenje mjera ograničavanja.
Pisane politike, kontrole i postupke su subjekti nadzora dužni donijeti u roku šest mjeseci od dana
stupanja novog Zakona na snagu, do 15. svibnja 2024.