rif

Isporuke dobara unutar Europske unije oslobođene su PDV-a u državi članici otpreme, ako je kupac
porezni obveznik u drugoj državi članici koji je obvezan obračunati PDV na stjecanje dobara. Kako
bi isporučitelj iz jedne države članice mogao provjeriti je li njegov kupac registriran kao porezni
obveznik u državi članici u kojoj otprema završava, države članice u tu svrhu razmjenjuju podatke
putem VIES baze koja sadrži PDV identifikacijske brojeve dodijeljene poreznim obveznicima koji
posluju na jedinstvenom europskom tržištu. Autorica u nastavku članka piše o isporukama dobara
unutar Europske unije i o uvjetima za primjenu poreznog oslobođenja između poreznih obveznika u
različitim državama članicama.

Porezna uprava po službenoj dužnosti provodi poseban postupak te građanima dostavlja privremeno
porezno rješenje za ostvarene dohotke tijekom 2023. godine koji se prema Zakonu o porezu na
dohodak smatraju godišnjim. Razlika za uplatu ili najčešće povrat poreza kojeg ostvaruju građani,
ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza tijekom prošle godine, olakšicama na koje građani imaju
pravo te godinama života za mlade osobe (do 30 godina).
Međutim, neovisno od obavljenog povrata poreza na dohodak i prireza za 2023. godinu, porezni
obveznici imaju mogućnost najkasnije do kraja 31. srpnja 2024. godine podnijeti prigovor na
zaprimljeno privremeno porezno rješenje, ako smatraju da su podaci za izračun u posebnom
postupku bili nepotpuni ili netočni. Iznimno, porezni obveznici koji će privremeno porezno rješenje
zaprimiti nakon 31. srpnja 2024. godine, mogu podnijeti prigovor u roku 30 dana od dana zaprimanja
privremenog poreznog rješenja.

U 2024. godini povećani su neoporezivi primici studenata i učenika koji rade preko ovlaštenih
posrednika tako da njihov neoporezivi primitak iznosi do 3.360,00 eura godišnje po studentu
odnosno učeniku. Uz to, student i učenik koji radi preko posrednika može na ostvarenim primicima
koristiti pravo na godišnji osnovni osobni odbitak koji u 2024. godini iznosi 6.720,00 eura, tako da mu
ukupna neoporeziva zarada iznosi do 10.080,00 eura. Studenti i učenici mogu u 2024. godini primiti i
neoporezive nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) do iznosa 3.360,00 eura godišnje.
Zakonom o obavljanju studentskih poslova propisana je minimalna satnica za redovne i izvanredne
studente koji rade preko ovlaštenih posrednika i obveza uvećanja satnice ako student radi
prekovremeno, noću, nedjeljom i u dane blagdana i neradne dane propisane posebnim zakonom.
Satnica učenika koji rade preko ovlaštenih posrednika u pravilu se određuje ugovorom između
posrednika, naručitelja i učenika.
U članku se analiziraju neoporezivi i oporezivi primici redovnih i izvanrednih studenata i učenika
srednjih škola koji rade preko ovlaštenih posrednika, s naglaskom na novine uvedene izmjenama
poreznih propisa koje su na snazi od 1. siječnja 2024. godine.

Transferne cijene po kojima se odvijaju transakcije između povezanih osoba mogu značajno utjecati
na financijski rezultat, a samim time i na oporezivanje dobiti poslovnog subjekta.
S ciljem sprječavanja mogućnosti izbjegavanja plaćanja poreza putem tehnike transfernih cijena
OECD je na međunarodnoj razini razvio smjernice o transfernim cijenama za multinacionalne
kompanije i porezne uprave. Ove smjernice koje poreznim obveznicima i poreznim upravama pružaju
praktične upute za određivanje i kontrolu transfernih cijena Republika Hrvatska je implementirala u
svoju nacionalnu poreznu regulativu kroz Zakon i Pravilnik o porezu na dobit. Porezni obveznici koji
obavljaju transakcije s povezanim osobama dužni su sastaviti dokumentaciju kojom dokazuju da su
transakcije provedene po tržišnim uvjetima uz primjenu načela nepristrane transakcije. U slučaju da
su transakcije provedene po netržišnim uvjetima potrebno je korigirati osnovicu poreza na dobit za
učinke razlika između tržišnih uvjeta i uvjeta po kojima je transakcija provedena.

Pristizanjem ljetne sezone sve su češći nastupi inozemnih izvođača u Republici Hrvatskoj. Od 2018.
godine u primjeni je oporezivanje nastupa izvođača u slučajevima kada je riječ o isplatama koje nisu
fizičke osobe. Autor u članku navodi situacije kada i na koji način se obračunava i plaća porez na dobit
po odbitku na nastupe inozemnih izvođača.

Prodaja putem interneta postala je uobičajeni način kupovine kod fizičkih i pravnih osoba.
Jednostavnija kupnja uz smanjene troškove i bržu narudžbu neke su od pogodnosti takvog načina
poslovanja. Uz internetsku prodaju veže se i jedan oblik internetske prodaje koji je u posljednje vrijeme
sve popularniji, a to je kuponska prodaja. S obzirom na njegovu učestalost u poslovanju, autor će
u ovome članku obrazložiti sam proces računovodstva kuponske prodaje kod sva tri aktera takvog
poslovanja: kuponskog prodavatelja, partnera – prodavatelja dobara i usluga i krajnjeg kupca. Isto
tako, u ovom članku bit će prikazana odgovarajuća knjiženja takvih transakcija u računovodstvu, kao
i porezni položaj navedenih transakcija.

Kontrola podmirenja obveza, ali i veća transparentnost u načinu vođenja poslovanja, razlog su zašto
društva sve manje u praksi koriste gotovinsko plaćanje. Pa iako se udio takve vrste plaćanja u ukupnim
plaćanjima kontinuirano smanjuje i dalje određeni broj društava koristi navedeni vid namirenja
obveza u svakodnevnom poslovanju. Gledajući strukturu takvih plaćanja, u pravilu se radi o polozima
utrška i podmirenju obveza prilikom zatvaranja manjih iznosa. Iz tog razloga u daljnjem tekstu bit će
pojašnjeni zakonski propisi, obrađena regulativa i postupanja pri plaćanju gotovim novcem te će se
prezentirati primjeri provođenja blagajničkog poslovanja u svojstvu platitelja i primatelja gotovog
novca.

U slučaju kada subjekt s osnove ulaganja stječe do 20 % vlasničkih udjela drugog društva, tj. ako
ne ostvaruje značajan utjecaj na poslovnu i financijsku politiku društva niti kontrolu nad društvom
u kojemu drži vlasnički udio, radi se o ulaganju u nepovezane poduzetnike. U takvim okolnostima
potrebno je primijeniti HSFI 9 – Financijska imovina, a za potrebe priznavanja, početnog i naknadnog
mjerenja poduzetnik može ulaganja u vlasničke instrumente (dionice) klasificirati po fer vrijednosti kroz
račun dobiti i gubitka ili kao financijsku imovinu raspoloživu za prodaju. Prema tome, HSFI-om 9 nije
obuhvaćeno ulaganje u financijsku imovinu koja obuhvaća vlasničke instrumente u ovisnim društvima,
društvima povezanim sudjelujućim interesom i imovinu u zajedničkim pothvatima. Financijska imovina
po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uobičajeno će se iskazati kao kratkotrajna financijska
imovina, dok će se financijska imovina raspoloživa za prodaju iskazati kao dugotrajna financijska
imovina. Potrebno je voditi računa o razlikama koje postoje u vezi s evidentiranjem naknadnog
vrednovanja financijske imovine ovisno u kategoriju u koju je imovina klasificirana. Autorica u članku
obrađuje računovodstveno iskazivanje ulaganja u vlasničke financijske instrumente, tj. ulaganja u
dionice u skladu s odredbama HSFI-a 9 te porezni tretman takvih ulaganja.

Državne potpore obuhvaćaju primljene potpore iz projekata financiranih iz fondova EU. Društva mogu
primati različite državne potpore koje mogu biti u novčanom obliku primjerice, za nabavu novog ekološki
prihvatljivog postrojenja, mogu biti u nenovčanom obliku ili mogu služiti za financiranje određenih
tekućih troškova poslovanja. Razlikujemo potpore koje se odnose na imovinu od potpora povezanih s
dobiti. Za subjekte koji primjenjuju Međunarodne standarde financijskog izvještavanja, računovodstvene
aspekte državnih potpora uređuje MRS 20 – Računovodstvo državnih potpora i objavljivanje državne
pomoći. Hoće li se potpora priznati kod isplate na račun ili ranije, hoće li se potpora prikazati po bruto
ili neto principu, koji računovodstveni tretman primijeniti za različite oblike državnih potpora, koji su
specifični kriteriji priznavanja i mjerenja koje se odnose na te potpore, jesu li državne potpore priznate
u ispravnom razdoblju te ostale zahtjeve računovodstvenih standarda koji se odnose na evidentiranje
primljenih državnih potpora primjenom MRS-a 20 pročitajte u nastavku članka.

Zakonom o porezu na dobit1 propisani su uvjeti za priznavanje troškova za svrhe utvrđivanja osnovice
poreza na dobit kod društava koja u svojoj imovini imaju plovila, apartmane, kuće za odmor i
zrakoplove. Kao i za svaku drugu imovinu, vrijede opća pravila propisana setom standarda kojeg
društvo primjenjuje, ali za navedenu imovinu dodatni je uvjet ostvarenje prihoda po pojedinom
sredstvu dugotrajne imovine ili imovine uzete u najam koja se dalje iznajmljuje. Ispunjenje ovih
uvjeta poželjno je provjeravati tijekom godine kako bi se mogao planirati očekivani porez na dobit u
određenim slučajevima kada do ispunjenja ne bi došlo. Zakon o porezu na dobit u ovom dijelu ovaj
zahtjev ispunjenja testira protekom poslovne godine pri prijavi poreza na dobit.