rif

Novi Zakon o mjerama ograničavanja (Nar. nov., br. 133 od 7. 11. 2023.), je u čl. 15. odredio da su
svi subjekti koje prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br.
108/17., 39/19. i 151/22.), nadziru Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih
usluga, Porezna uprava i Financijski inspektorat dužni donijeti pisane politike, kontrole i postupke za
provođenje mjera ograničavanja.
Subjekti nadzora dužni su politike, kontrole i postupke za provođenje mjera ograničavanja integrirati
u sustav unutarnjih kontrola. Osim toga, subjekti nadzora su ove politike, kontrole i postupke dužni
najmanje jednom godišnje preispitivati i ažurirati.
Na temelju Zakona o mjerama ograničavanja Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o uspostavi,
sadržaju i korištenju Zbirke podataka o mjerama ograničavanja, fizičkim i pravnim osobama i drugim
subjektima na koje se mjere ograničavanja odnose (Nar. nov., br. 13/24.).
U članku se obrađuje odnos Zakona o mjerama ograničavanja prema Zakonu o sprječavanju pranja
novca i financiranja terorizma u vezi s politikama, kontrolama i postupcima, a daje se i tzv. ogledni
primjer politika, kontrola i postupaka za provođenje mjera ograničavanja.

Uredbe EU primjenjuju se izravno iznad lokalnog zakonodavstva članica EU. U ovom članku autorica
je detaljno obrazložila i primjenu uredbi i načela koja se odnose na područje obveznog zdravstvenog
osiguranja i koji direktno utječu na ostvarivanje prava radnika osiguranika HZZO. Posebno je
pojašnjena primjena i to: načela asimilacije činjenica i načela zbrajanja razdoblja.

Aplikacija SNU ili specifikacija rasporeda nepovezanih uplata, je jedna od elektroničkih usluga u
sklopu ePorezne, koju koriste podnositelji izvješća odnosno isplatitelji određenih vrsta dohodaka
koji podatke o primicima, doprinosima za obvezna osiguranja te porezu na dohodak dostavljaju na
obrascu JOPPD Poreznoj upravi. Obrazac JOPPD ima oznaku izvješća u obliku GG001 do GG365(366),
a sastoji se od pet znamenaka i to oznake zadnje dvije znamenke godine i rednog broja dana u
godini na koji je obavljena isplata primitka. Korištenjem aplikacije SNU, porezni obveznici podnose
elektroničkim putem zahtjeve za povezivanje nepovezanih uplata, preknjiženje pogrešnih uplata ili
povrat pogrešno ili više uplaćenih sredstava na teret vrste prihoda vezanih uz obrazac JOPPD. Zbog
uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine, u aplikaciji
SNU se uvid u nepovezane uplate i nepovezane obrasce, iskazuje u dvije valute, euru i u kuni, pri
čemu se povezivanje uplata s iznosom iskazanim na obrascu JOPPD, provodi prema izvornoj valuti
dostavljenog obrasca.

Ovaj članak razmatra specifičnosti obračuna plaće za posljednji mjesec rada, uključujući primjenu
najviše i najniže mjesečne osnovice, osobnog odbitka te raznih olakšica i oslobođenja od plaćanja
doprinosa. Osim toga, fokusira se na pravila koja se primjenjuju u slučaju statusnih promjena, u
situacijama kada novi poslodavac preuzima obvezu isplate plaće radnicima za zadnji mjesec rada kod
prijašnjeg poslodavca. Također, članak obrađuje kako pravilno isplatiti neoporezive primitke nakon
prestanka radnog odnosa i osigurati usklađenost s propisima.
Detaljnije pročitajte u nastavku članka.

Radnik koji je kod jednog ili kod više poslodavaca zaposlen tako da mu je ukupno radno vrijeme
iznosilo četrdeset sati tjedno, može se zaposliti na ugovor o dodatnom radu do osam sati tjedno, na
neodređeno ili na određeno vrijeme. Godišnji fond sati dodatnog rada nije ograničen, ali proizlazi kao
umnožak razdoblja trajanja radnog odnosa i ugovorenog tjednog radnog vremena.
U članku se obrađuju uvjeti zasnivanja radnog odnosa za dodatni rad, ograničenja trajanja takvog
rada u jednakom ili u nejednakom rasporedu rada te novčana prava radnika koji radi u dodatnom
radu. Posebno je obrađeno umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje
generacijske solidarnosti, obračun poreza na dohodak i izvještavanje Porezne uprave o plaći i drugim
primicima radnika zaposlenog na ugovor o dodatnom radu. Uz to, u članku se problematizira pravo
radnika koji radi u dodatnom radu na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a i ukazuje na mogućnost
isplate neoporezivih primitaka u najvišem dozvoljenom neoporezivom iznosu.

Kod obračuna naknade plaće za razdoblje privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad
koja se isplaćuje na teret nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja (HZZO-a) treba paziti na
propisana pravila, kao što su uvjet prethodnog osiguranja, isplate u relevantnom šestomjesečnom
razdoblju, gornja i donja granica za visinu naknade i dr.
Uvažavajući ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju te upute i postupanja nadležnih
institucija, u članku pokazujemo primjere obračuna naknade plaće za vrijeme privremene
nesposobnosti za rad u slučajevima kada poslodavac radniku isplaćuje naknadu nakon čega traži
refundaciju od HZZO-a.

Obveznici posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića te motorna vozila trebaju carinskom
uredu nadležnom prema sjedištu odnosno prebivalištu, uporabom sustava elektroničke razmjene
podataka, dostaviti propisana izvješća. Oporezivanje kave i bezalkoholnih pića propisani su Zakonom
o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (Nar. nov., br. 72/13., 121/19. i 22/20.), Pravilnikom
o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (Nar. nov., br. 101/16. i 37/20.) i Uredbom o načinu
izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića (Nar. nov.,
br. 156/22.). Trošarinsko oporezivanje motornih vozila propisano je Zakonom o posebnom porezu na
motorna vozila (Nar. nov., br. 15/13., 108/13., 115/16., 127/17. i 121/19.), Pravilnikom o posebnom
porezu na motorna vozila (Nar. nov., br. 1/17., 2/18., 1/20. i 32/21.) i Uredbom o načinu izračuna i
visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila (Nar. nov., br. 156/22.).
Autorica članku u obliku tabličnog pregleda piše o obvezama poreznih obvezanika vezano za
podnošenje izvješća, nastanak porezne obveze i utvrđivanje poreza na kavu i bezalkoholna pića te
motorna vozila.

Jedno od načela PDV-a je načelo odredišta prema kojemu se PDV-om oporezuju sva dobra koja se
konačno troše u zemlji, bez obzira na mjesto proizvodnje u tuzemstvu ili inozemstvu. Polazeći od ovog
načela PDV na promet proizvoda i obavljanje usluga koji se smatraju da spadaju u krajnju potrošnju
pripada državama potrošnje pa se isporučitelj kao porezni obveznik načelno treba registrirati za potrebe
PDV-a u državi potrošnje. Da bi se pojednostavnilo pitanje registracije poreznih obveznika u nizu
država članica u kojima obavljaju isporuke oporezive prema mjestu potrošnje, propisana je mogućnost
primjene posebnog postupka oporezivanja kod prodaje na daljinu i kod obavljanja određenih usluga
koje se oporezuju prema mjestu potrošnje. Primjena posebnog postupka oporezivanja sastoji se
u mogućnosti plaćanja PDV-a na jednom mjestu. Mogućnost obračuna PDV-a na jednom mjestu
korištenjem elektroničkog sustava (OSS – One Stop Shop), odnosi se na prodaju dobara na daljinu
i kod usluga koje se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici. Svrha elektroničkog sustava je
omogućiti poreznim obveznicima sa sjedištem u različitim državama članicama ispunjavanje obveze
plaćanja PDV-a prema svim državama članicama EU u jednoj državi podnošenjem prijave PDV-a
putem tog sustava. Sustav omogućava da se podaci iz prijave automatski prenose onim državama
članicama u kojima su isporuke oporezive i u kojima treba platiti PDV prema načelu odredišta.

Općenito, mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku, kao i osobi koja djeluju kao porezni
obveznik, smatra se mjesto sjedišta poreznog obveznika primatelja usluge. Kada usluge za koje je
propisano opće pravilo o mjestu obavljanja, hrvatskom poreznom obvezniku ili osobi koja djeluje kao
porezni obveznik, obavi osoba koja nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u Hrvatskoj,
primatelj usluge ima obvezu obračunati PDV. Osnovica za obračun PDV-a je dogovorena naknada, a
obveza je propisana člankom 75. st. 1. točka 6. Zakona o PDV-u. Obvezu obračuna PDV-a na usluge
koje se oporezuju prema sjedištu primatelja usluge, osim poreznih obveznika koji su upisani u registar
obveznika PDV-a, imaju i ostali primatelji koji se u ovom slučaju moraju registrirati za potrebe PDV-a.
Između ostalih usluga, ova se obveza odnosi i na usluge po osnovu autorskih ugovora odnosno
po osnovu određenih ugovora o djelu sklopljenih s inozemnim fizičkim osobama (predavačima,
prevoditeljima, recenzentima, autorima, izvođačima, umjetnicima, konzultantima i sl.). Autorica u
članku piše o obvezi obračuna PDV-a na usluge poreznih obveznika sa sjedištem u inozemstvu za koje
je propisana obveza plaćanja PDV-a prema sjedištu poreznog obveznika korisnika usluge odnosno na
usluge za koje je propisano da je mjesto oporezivanja tuzemstvo.

U članku se obrađuju porezna obilježja darovanja dana fizičkim osobama za rješavanje njihovih
zdravstvenih potreba. Darovanjima za zdravstvene potrebe smatraju se primici koje fizička osoba
ostvari u svrhu plaćanja operativnih zahvata, liječenja, nabave lijekova i ortopedskih pomagala te
troškova prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove.