rif

Novi Zakon o računovodstvu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o tržištu kapitala donijeti su na temelju nove Direktive, izmjena Uredbi, a posebno
temeljem preuzimanja uredbi CSRD direktive u nacionalna zakonodavstva članica EU. Autorica članka
detaljno je obrazložila podlogu donošenja ovih zakonskih propisa. U članku su prezentirane najvažnije
novine koje donosi Zakon o računovodstvu, a odnose se na: obveznike primjene, informacije koje
podnose, izuzeća, rokove izvještavanja o održivosti i provjere izvještaja o održivosti. Obrazložene su i
najvažnije informacije iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji i to: revizorske usluge, novi
model revizorskog ispita, izuzeća od polaganja revizorskog ispita za održivost, izdavanje odobrenja
za rad i stručna usavršavanja, proširenje zadaće revizorskog odbora i izvještaj o provjeri izvještaja o
održivosti.

Od 15. srpnja 2024. zaprimaju se prijave projektnih prijedloga na poziv na dodjelu bespovratnih
sredstava „Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo“. Na
ovaj se natječaj mogu javiti mala, srednja i srednje kapitalizirana poduzeća koja žele investirati u neki
od energetski intenzivnih sektora prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj, na način da promiču
kružno gospodarstvo uvođenjem resursne učinkovitosti u proizvodni ciklus i životni vijek proizvoda
ili doprinose dekarbonizaciji i smanjenju štetnih emisija. Ukupna bespovratna sredstva alocirana za
ovaj Poziv iznose 145 milijuna eura, od kojih je malim i srednjim poduzećima indikativno namijenjeno
58 milijuna, a srednje kapitaliziranim poduzećima 87 milijuna eura.

U vrijeme velike potrebe za radnicima, studenti su naručiteljima olakšanje poteškoća u pronalasku
odgovarajućeg kadra. Zakon o obavljanju studentskih poslova uređuje prava i obveze izvođača,
posrednika i naručitelja posla tijekom obavljanja studentskoga posla te ostala pitanja vezana uz
obavljanje studentskih poslova. Pravilniku o sadržaju i načinu postupka vođenja evidencija o
radnicima propisuje kako evidentirati podatke o studentima koji obavljaju poslove za naručitelja.
Pravilnik doživljava izmjenu kroz Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima
zaposlenim kod poslodavca no isti će se početi primjenjivati 1. listopada 2024. ostavivši dovoljno
vremena za usklađenje.

Pravna osnova radnog odnosa je, u skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu. No moguće je sklopiti
s određenom osobom neki drugi pravni posao, predmet kojega je također rad. Pravna osnova
obavljanja tog posla ne mora nužno biti radni odnos.
Zakon predviđa ugovor o dodatnom radu, omogućujući radnicima dodatno radnopravno aktiviranje
i preko punog radnog vremena kod jednog ili više poslodavaca.
Koje su zakonske mogućnosti, kako ne bismo doveli u pitanje zakonitost obavljanja rada?

Republika Hrvatska ratificirala je Konvenciju o plaćenom godišnjem odmoru čime se ista obvezala
u svoje nacionalno zakonodavstvo implementirati njene odredbe. Pravo na godišnji odmor uređeno
je Zakonom o radu koji je u najvećem dijelu usklađen s odredbama Konvencije s time da je sporno
ostalo pitanje prenošenja godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu odnosno korištenje
starog godišnjeg odmora koji zbog nekih razloga nije u cijelosti ili djelomično iskorišten u godini u
kojoj je stečen. Poslodavci u Hrvatskoj u najvećem broju slučajeva primjenjuju odredbe Zakona o
radu. Međutim, s obzirom na najnoviju hrvatsku sudsku praksu, a koja se u biti nastavlja na praksu
Europskog suda, postavlja se pitanje jesu li hrvatski poslodavci obvezni primijeniti odredbu čl. 9.
Konvencije bez obzira na činjenicu što ista nije na odgovarajući način implementirana u hrvatsko
radno zakonodavstvo.

Primanja članova uprave trgovačkih društava uređuju se primarno ugovorima između člana uprave i
samog društva, no Zakon o trgovačkim društvima predviđa pojedina ograničenja ugovaračke slobode
ugovaračkih strana.
Glavno načelo na koje se zakonske odredbe fokusiraju je načelo primjerenosti koje nalaže da se pri
odlučivanju primanja u obzir posebno uzme odnos obveza i posla koji član obavlja, kao i stanje društva.

Ugovor o zajmu i ugovor o kreditu uređeni su odredbama Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br.
35/05. – 155/23., dalje u tekstu: ZOO). Ugovor o zajmu uređen je u člancima 499. do 508., a ugovor o
kreditu u člancima 1021. do 1027. ZOO-a.
Najvažnija razlika između zajma i kredita sadržana je u činjenici da zajmodavac može biti svaka
pravna ili fizička osoba, dok kredit može dati banka.
Druga ugovorna strana (kod zajma je to zajmoprimac, a kod kredita korisnik kredita) može biti svaka
pravna ili fizička osoba.
Ugovor o kreditu se uglavnom razvio iz ugovora o zajmu te ga i nadmašio u gospodarskom i
pravnotehničkom smislu, tako da je danas postao jedan od glavnih imenovanih ugovora suvremenog
bankarskog prava.

Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici koji su kao samozaposlene osobe obveznici poreza
na dohodak od samostalne djelatnosti mogu izabrati mjesečnu osnovicu na koju plaćaju doprinose
za svoje osobno osiguranje u većem iznosu od osnovice koja je za njih propisana kao obvezna. Ako
ostvareni dohodak utvrđuju na temelju nastalih primitaka i izdataka, obvezni su Poreznoj upravi za
svaki mjesec proveden u osiguranju dostavljati JOPPD obrazac za doprinose.
Obrtnici i poljoprivrednici obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji porez na
dohodak plaćaju u paušalnom iznosu, plaćaju doprinose po rješenju Porezne uprave. I oni mogu
izabrati osnovicu za obračun doprinosa u većem iznosu od za njih propisane mjesečne osnovice, o
čemu obavještavaju Poreznu upravu na obrascu IVO-DOP.
Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici koji su obveznici poreza na dobit, plaćaju doprinose
na osnovicu poduzetničke plaće i ispostavljaju JOPPD obrazac za poduzetničku plaću.
Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici kojima je samostalna djelatnost druga djelatnost,
plaćaju doprinose po sniženim stopama na osnovicu godišnjeg dohotka odnosno dobiti, ali najviše do
visine godišnje osnovice propisane za drugu djelatnost.

S obzirom na niske mirovine u Hrvatskoj, sve više ljudi traži načine kako osigurati bolju financijsku
budućnost te se, između ostalog, okreću dobrovoljnoj mirovinskoj štednji. Država podržava ovakva
ulaganja putem dodatnih sredstava iz državnog proračuna, a porezni propisi nude olakšice za
poslodavce koji plaćaju premije za svoje radnike. Iako radnici često iniciraju umanjenje bruto plaće
kako bi se za isplatu premije koristile neoporezive mogućnosti, zakonska intencija je bila poticati
poslodavce na dodatno nagrađivanje radnika. Poticaji države i porezne olakšice čine dobrovoljnu
mirovinsku štednju privlačnom opcijom za osiguranje dodatnih mirovinskih primanja.

U okviru svoje djelatnosti turističke agencije mogu obavljati i turističke usluge u okviru kongresnog
turizma. Djelatnost je uređena Zakonom o pružanju usluga u turizmu, a agencije ju mogu obavljati
organizacijom kongresnog turizma u tuzemstvu ili u inozemstvu. O paketu usluga koje agencija
pruža u okviru organizacije kongresnog turizma ovisi i način obračuna PDV-a. Agencija kao obveznik
PDV-a primjenjuje redovni obračun PDV-a ako u okviru usluga koje pruža nisu uključene usluge
vezane za putovanje (smještaj ili prijevoz) ili posebni postupak oporezivanja ako u okviru organizacije
kongresa prodaje i uslugu smještaja ili prijevoza sudionicima kongresa. Autorica u nastavku članka
piše o specifičnostima obračuna PDV-a kod organizacije kongresa, konferencija, seminara ili drugih
edukacija odnosno događanja.