rif

RIF Monografija 2024. Nakladnik: Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika  Uredništvo monografije:Predsjednik: prof. dr. sc. Lajoš ŽagerČlanovi: prof. dr. sc. Danimir Gulin, dr. sc. Petra Halar, Marijana Krivec, Ivica Milčić, univ. …

Do 6. prosinca ove godine otvoren je poziv na dostavu projektnih prijedloga „Inkluzivne usluge
ustanova u kulturi“, na koji se mogu prijaviti ustanove u kulturi te samostalno ili u partnerstvu s
umjetničkim organizacijama, udrugama, ustanovama ili jedinicama lokalne ili područne (regionalne)
samouprave, predložiti projekte kojima će se ostvariti dva specifična cilja ovoga natječaja. Prvi je
promicanje sudjelovanja u kulturi pripadnika ranjivih skupina – djece i mladih, starijih i osoba s
invaliditetom, a drugi je jačanje kapaciteta zaposlenika ustanova u kulturi za provedbu inkluzivnih
usluga ustanova u kulturi. Pojedinačni projektni prijedlozi na natječaju mogu ostvariti od minimalno
50.000,00 do maksimalno 150.000,00 eura bespovratnih sredstava, financiranih najvećim dijelom
iz Europskog socijalnog fonda plus. Ukupna alokacija bespovratnih sredstava za Poziv iznosi 5,4
milijuna eura.

Zakonom o radu pravo na godišnji odmor povoljnije je utvrđeno za osobe koje koriste pravo na
rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u
razvoju. Radnik odnosno radnica koji nisu mogli iskoristiti godišnji odmor odnosno dio godišnjeg
odmora ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine,
radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.
U praksi se javljaju određene nedoumice.

U posljednjoj godini, propisi vezani uz zaštitu potrošača, inače vrlo turbulentni, miruju.
No valja se ipak podsjetiti na brojne obveze trgovaca vezane uz zaštitu potrošača, isticanje cijena i
uopće provođenje sezonskih sniženja.

Kodeks korporativnog upravljanja je skup smjernica i preporuka koje definiraju najbolje prakse u
upravljanju trgovačkim društvima, s ciljem poboljšanja odgovornosti, transparentnosti i efikasnosti
u njihovom poslovanju. Prema Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu:
HANFA) usluga korporativnog upravljanja usmjerena je na povećanje odgovornosti relevantnih
osoba unutar društva te jačanje mehanizama unutarnje i vanjske kontrole, kao i povećanje zahtjeva
transparentnosti poslovanja prema dioničarima i ulagateljima. Primjena Kodeksa korporativnog
upravljanja predviđena je čl. 272.p Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 130/23,
dalje u tekstu: ZTD), u odredbama koje se odnose na organe dioničkog društva.
Kodeks korporativnog upravljanja usvojili su HANFA i Zagrebačka burza 15. listopada 2019., a počeo
se primjenjivati od 1. siječnja 2020. godine. Tekst Kodeksa korporativnog upravljanja objavljen je na
stranicama HANFE.

Podjela društava kapitala uređena je u GLAVI VII.a Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br.
111/93. – 130/23.), od čl. 550.a do čl. 551.n.
U navedenoj glavi Zakona o trgovačkim društvima (dalje: ZTD) uređuju se: podjela s osnivanjem,
podjela s preuzimanjem i prekogranična podjela.
Radi se samo o podjeli društava kapitala, društva s ograničenom odgovornošću i dioničkog društva.

Paušalni porez na dohodak mogu plaćati fizičke osobe koje ostvaruju primitke od obavljanja
samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti, poljoprivrede i šumarstva te
samostalne djelatnosti koja se obavlja kao domaća radinost i sporedno zanimanje, a nisu upisane u
registar obveznika PDV-a te ako im ukupni primici po osnovi djelatnosti u poreznom razdoblju nisu
već od 40.000,00 €, koliko iznosi propisani prag za upis u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja
2024. godine.
Puašalisti utvrđuju godišnju poreznu obvezu prema ostvarenom prometu iskazanom na Obrascu POSD, a u slučaju zajedničkog obavljanja djelatnosti na Obrascu PO-SD-Z, koji se za 2024. godinu podnose
nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja 2025. godine. Osim u papirnatom
obliku, navedene obrasce paušalisti mogu podnijeti korištenjem elektroničkih usluga ePorezna te
putem mobilne aplikacije mPorezna.
Paušalni porez na dohodak smatra se konačnim dohotkom, radi čega fizička osoba po toj osnovi ne
može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Člankom 224. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14. – 64/23. – Odluka USRH), uređen je radnopravni
status pričuvnika za vrijeme izvršavanja vojne obveze. Radnik ostvaruje prava iz radnog odnosa
kao da radi, a poslodavac ostvaruje pravo na naknadu troškova plaće i drugih materijalnih prava
pričuvnika pozvanih radi izvršavanja vojne obveze.
U članku se opisuje postupak ostvarivanja prava na naknadu plaće i obračun plaće.

Kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom predstavlja ključnu mjeru za njihovu profesionalnu
integraciju. Unatoč zakonskim obvezama, mnogi poslodavci još uvijek nisu dovoljno informirani o
prednostima zapošljavanja osoba s invaliditetom niti prepoznaju kvalitetu radne snage koju one
mogu donijeti. Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom,
poslodavci su obvezni zaposliti osobe s invaliditetom u omjeru od 3 % u odnosu na ukupni broj
zaposlenih ili izvršiti zamjensko zapošljavanje. U slučaju neispunjavanja ove obveze, poslodavci su
dužni platiti novčanu naknadu koju mogu nadomjestiti naručivanjem proizvoda i usluga u visini
vrijednosti naknade.
Ovaj članak analizira pravni okvir kvotnog zapošljavanja, mogućnosti zamjenskog ispunjenja kvota,
novčane obveze za neispunjavanje te poticaje za poslodavce

Prema propisima o porezu na dohodak koji se primjenjuju u 2024. godini, radnik može ostvariti
neoporezive godišnje nagrade po više osnova: prigodnu nagradu do 700,00 eura godišnje, novčanu
nagradu za radne rezultate do 1.120,00 eura godišnje, dar u naravi do 133,00 eura godišnje i dar za
dijete do 15 godina starosti u iznosu do 140,00 eura po djetetu.
Pravo radnika na prigodne nagrade, darove djeci radnika i nagradu za radne rezultate uređuje
se kolektivnim ugovorom koji obvezuju poslodavca, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu. Za
zaposlene u državnoj službi i javnim službama, pravo na godišnju nagradu uređeno je posebnim
zakonom. Poslodavac koji nema obvezu propisanu izvorima radnog prava koji ga obvezuju, može
donijeti odluku o isplati svakoga od navedenih neoporezivih primitaka, uvažavajući propisane
porezne uvjete i ograničenja.