rif

Do 2. prosinca ove godine otvoren je poziv na dostavu projektnih prijedloga „Jačanje kapaciteta
socijalnih partnera – faza I“, na koji se mogu prijaviti socijalni partneri – udruge poslodavaca i
sindikati. Cilj natječaja je dodijeliti 6 milijuna eura kako bi se, kroz osposobljavanje i umrežavanje
te razvoj usluga namijenjenih članstvu udruga poslodavaca i sindikata ojačali njihovi kapaciteti za
djelovanje na tržištu rada. Pojedinačni prijavitelji (djelujući sami ili u partnerstvu s drugim socijalnim
partnerom) na ovom natječaju mogu ostvariti od minimalno 100.000,00 do maksimalno 600.000,00
eura bespovratnih sredstava, financiranih najvećim dijelom iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+).

U ovom članku bit će izloženi primjeri iz prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske vezani za otkazivanje
ugovora o radu zbog alkoholiziranosti radnika na mjestu rada. U broju 4/24. časopisa Računovodstvo
i financije objavljen je članak pod nazivom „Provjera je li radnik pod utjecajem alkohola ili droga“, dok
je članak na temu „Alkoholizam i druge ovisnosti radnika“ bio objavljen u broju 10/24. Tema ovoga
članka se prirodno nadovezuje na navedene objavljene članke i zaokružuje problem alkoholiziranosti
na mjestu rada.
Alkoholizam na mjestu rada je čest problem s kojim se može susresti svaki poslodavac. Ponašanje
radnika na mjestu rada često se ne može u potpunosti nadzirati, a još manje kontrolirati. Tako se u
većini slučaja alkoholiziranosti radnika poslodavac najčešće odlučuje na izvanredni otkaz ugovora
o radu. No kako bi izvanredni otkaz bio zakonit i dopušten potrebno je voditi računa o dopuštenim
postupcima utvrđivanja alkoholiziranosti.
Zakoni koji su primjenjivi u slučaju alkoholiziranosti radnika su Zakon o radu i Zakon o zaštiti na radu.

U situaciji sve veće potražnje stranih radnika, poslodavci rješenje nalaze u Agencijama za privremeno
zapošljavanje koje nude usluge ustupanja radnika. Agencije posluju po načelu da sklapaju ugovor o
radu s radnikom kojega onda, temeljem ugovora o ustupanju, ustupaju na rad drugom poslodavcu. U
smislu Zakona o strancima, Agencija se smatra radnikovim poslodavcem koja u njegovo ime podnosi
zahtjev MUP-u za izdavanje radne dozvole. Međutim, iako je Agencija poslodavac, MUP neće izdati
radnu dozvolu ukoliko prethodno Hrvatski zavod za zapošljavanje nije pozitivno ocijenio poslodavca
kojemu se radnik ustupa. Upravo je provjera krajnjeg korisnika jedan od razloga zbog kojega radnu
dozvolu nije moguće dobiti u slučaju kada Agencija radnika želi ustupiti inozemnom poslodavcu.

Internet trgovina je nesumnjivo naša svakodnevica, no odlučimo li se na poduzetnički pothvat valja
dobro poznavati pravnu osnovu poslovanja. Od samog početka poslovanja, preko isticanja cijena,
prigovora potrošača do omogućavanja jednostranog raskida od strane potrošača u roku 14 dana bez
navođenja razloga.
Internet kupovina iz udobnosti vlastitog doma potrošačima nosi brojne pogodnosti. Naš zakonodavac
pokušava stvoriti što bolji zakonski okvir, što je u okolnostima brzog razvoja tehnologije ozbiljan
zadatak.

Pripajanje i spajanje trgovačkih društava uređeno je u GLAVI II. Zakona o trgovačkim društvima (Nar.
nov., br. 111/93. – 130/23) od čl. 512. do čl. 550.
U navedenoj glavi Zakona o trgovačkim društvima (dalje: ZTD) uređeno je: pripajanje i spajanje
dioničkih društava, pripajanje dioničkoga društva društvu s ograničenom odgovornošću, pripajanje
i spajanje društava s ograničenom odgovornošću, pripajanje društva s ograničenom odgovornošću
dioničkome društvu te prekogranična pripajanja i spajanja.
U navedenoj glavi ZTD-a uređena su pripajanja i spajanja društava kapitala (dioničkog društva i
društva s ograničenom odgovornošću), a nisu predviđena pripajanja i spajanja društava osoba
(javnog trgovačkog društva, komanditnog društva i gospodarskog interesnog udruženja).

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja te poljoprivrede
i šumarstva, od koje utvrđuju dohodak kao razliku primitaka i izdataka, dužni su voditi poslovne
knjige primjenjujući načelo blagajne. Ako se obavljajući djelatnost koriste dugotrajnom imovinom
čija je pojedinačna nabavna vrijednost veća od 665,00 €, a vijek trajanja dulji od godine dana, tada
dugotrajnu imovinu iskazuju u posebnoj evidenciji – Popisu dugotrajne imovine na Obrascu DI.
Obrazac DI poreznim obveznicima služi za utvrđivanje izdataka otpisa odnosno amortizacije.
Međutim, dugotrajna imovina koja se može samostalno koristiti, bez obzira na vijek trajanja (kraći ili
duži od 1 godine), a čija je pojedinačna nabavna vrijednost manja od 665,00 €, otpisuje se jednokratno
kroz izdatke poslovanja te se ne evidentira u Popisu dugotrajne imovine, već se izdatak iskazuje u
Obrascu KPI pod uvjetom da je plaćena.

Naknada plaće za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolesti određuje
se u visini 100 % prosječne neto plaće radnika isplaćene u prethodnih šest mjeseci prije mjeseca u
kojemu je nastao osigurani slučaj. Najviši iznos naknade nije ograničen. Naknadu plaće isplaćuje
poslodavac, a zatim od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje potražuje povrat isplaćenog
iznosa. Naknada za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu je neoporezivi primitak osiguranika, ne
podliježe obvezi doprinosa ni poreza na dohodak.
Poslodavac može pri obračunu naknade za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu ili profesionalnom
bolesti postupiti prema opisanim pravilima tek nakon što je ozljeda na radu priznata od strane
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a dotada obračunava i isplaćuje naknadu u visini
kako je propisano za bolovanje kojemu nije uzrok ozljeda na radu ni profesionalna bolest. Nakon
završenog postupka u kojemu je ozljeda na radu priznata, poslodavac provodi ispravak isplaćenog
iznosa naknade i ispravak obrasca JOPPD.

Prava trudnih radnica na radnom mjestu od iznimne su važnosti za očuvanje zdravlja majke i djeteta.
Uredna trudnoća omogućuje rad do 28 dana prije poroda no u slučaju komplikacija radnica može
ostvariti pravo na bolovanje uz naknadu iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
(HZZO). Nasuprot tome, trudna radnica na poslovima opasnim po zdravlje ima pravo na dopust pri
čemu poslodavac isplaćuje naknadu. Razlika između ovih prava, uključujući izvor i visinu naknade,
važna je i za poslodavce i za radnike. Članak pruža pregled prava trudnih radnica i način njihovog
evidentiranja u porezne svrhe.

Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine sklopljen je u rujnu 2024., a stupa na snagu i primjenjuje
se od 1. studenoga 2024. godine, s rokom važenja tri godine. U tijeku je procedura utvrđivanja
javnog interesa za proširenje njegove primjene na sve poslodavce i radnike u djelatnosti trgovine. U
djelatnosti trgovine aktivno je 26.409 trgovačkih društava i 8.117 obrtnika (podaci za ožujak 2024.)
koji zapošljavaju više od 220.000 radnika.
Članak sadrži prikaz prava radnika ugovorenih Kolektivnim ugovorom za trgovinu, s naglaskom
na radno vrijeme, odmore i dopuste, plaće, dodatke na plaću i druga materijalna prava radnika u
trgovini.

Mjesto oporezivanja prijevoznih usluga razlikuje se kod prijevoza dobara u odnosu na prijevoz
putnika. Dok se mjestom obavljanja usluga prijevoza putnika smatra mjesto gdje se prijevoz obavlja,
razmjerno prijeđenim udaljenostima bez obzira tko je korisnik usluga, mjesto obavljanja usluga
prijevoza dobara različito je, ovisno o tome tko je korisnik usluge prijevoza, drugi porezni obveznik ili
osoba koja nije porezni obveznik. O mjestu obavljanja usluga prijevoza dobara pisali smo u RIF-u br.
5/24., a u ovom članku autorica piše o oporezivanju PDV-om usluga prijevoza putnika.