Produljenje razdoblja oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću
Za određene kategorije zaposlenika poslodavci mogu koristiti oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću po stopi od 16,5%. Poslodavci su u tim slučajevima obvezni obračunati i platiti samo doprinose iz plaće (15% za MIO 1. stup i 5% za MIO 2. stup) što znači da je ukupan trošak plaće za takve zaposlenike manji. Dalje u tekstu se navode one kategorije zaposlenika za koje poslodavci mogu koristiti oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću, a koje su u tom smislu propisane odredbama Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08. – 114/23., dalje: Zakon).
U prvom redu, to su osobe koje se prvi put zapošljavaju, tj. fizičke osobe koje do dana početka osiguranja nemaju evidentiran staž u mirovinskom osiguranju (niti u matičnoj evidenciji HZMO-a niti kod inozemnog nositelja), osim staža po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti i do osam dana staža po osnovi drugog dohotka. Pri tome, nije bitno je li ugovor sklopljen na određeno ili na neodređeno vrijeme. Isto tako, radnik može biti zaposlen s punim ili s nepunim radnim vremenom. Za takve zaposlenike, poslodavci mogu koristiti oslobođenje od plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u trajanju do godine dana.
Druga kategorija zaposlenika za koju je odredbama istog Zakona propisano oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću jesu mlade osobe, tj. fizičke osobe koje se zapošljavaju na neodređeno vrijeme s punim ili s nepunim radnim vremenom, u trenutku zaposlenja imaju manje od 30 godina života i do dana sklapanja ugovora o radu nisu imale prethodno sklopljen ugovor na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem. Za mlade osobe, poslodavci mogu koristiti oslobođenje od plaćanja doprinosa u trajanju do pet godina.
Radnika koji nema prethodnog mirovinskog staža poslodavac može zaposliti na određeno i koristiti olakšicu u trajanju od godinu dana, a nakon isteka navedene olakšice može tog istog radnika (ako u tom trenutku ima manje do 30 godina života) prijaviti na neodređeno vrijeme i koristiti olakšicu još pet godina. Poslodavac u tom slučaju regulira osnovu osiguranja i razdoblje osiguranja kod nositelja obveznih osiguranja. Dakle, kombinacijom dviju olakšica može se postići period oslobođenja u trajanju od max. 6 godina. Svakako treba napomenuti da u određenim slučajevima olakšica miruje o čemu se piše u nastavku.
MIROVANJE OLAKŠICE
Za vrijeme ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće na teret državnog proračuna ili kada osobi radni odnos miruje radi dragovoljnog služenja vojnog roka u oružanim snagama Republike Hrvatske poslodavci mogu produljiti razdoblje korištenja olakšice. Primjer za navedeno je razdoblje u kojem radnik ostvaruje pravo na novčanu naknadu koju isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) na teret državnog proračuna za vrijeme roditeljskog dopusta (pravo na roditeljski dopust stječe se s danom navršenog šestog mjeseca života djeteta u trajanju od osam ili 30 mjeseci, ovisno o broju rođenje djece i načinu korištenja prava). Navedeno je bilo prvotno i propisano zakonskim odredbama.
Naknadno se u praksi postavilo pitanje je li isto vrijedi u slučaju kada radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a kao što su komplikacije u trudnoći, rodiljni dopust (28 dana (ili 45 dana) prije očekivanog poroda do navršenih šest mjeseci djetetova života) i dr.? Porezna uprava je stoga u mišljenju iz veljače 2022. godine zauzela stajalište da se produljenje korištenja olakšice može primijeniti i u slučaju rodiljnog dopusta, komplikacija u trudnoći, ali i za polovinu vremena u kojem se koristilo pravo na roditeljski dopust u polovini radnog vremena.
Zadnjim izmjenama Pravilnika o doprinosima (Nar. nov., br. 2/09. – 143/23.)., u čl. 16. i čl. 16.a uvedena je odredba prema kojoj se razdoblje korištenja oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću primjenjuje i u slučajevima kada radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće na teret nositelja obveznih osiguranja čime se u potpunosti uklonila dvojba oko pitanja mirovanja olakšice.
Poslodavac dakle smije produljiti razdoblje korištenja oslobođenja kada radnik prima naknadu plaće na teret HZZO-a razmjerno korištenju prava na naknadu za puno ili polovinu radnog vremena. Primjer bi bilo bolovanje od 43. dana, komplikacije u trudnoći, rodiljni dopust i sl.
Za kraj navodimo da se navedena olakšica primjenjuje isključivo na mjesečnu plaću radnika i ne primjenjuje se na ostale primitke radnika koji se isplaćuju kao plaće u poreznom smislu. Navedena olakšica ne utječe na korištenje prava na umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje 1. stup. (propisano čl. 21. a Zakona). Isto tako, oslobođenje doprinosa na plaću se odnosi samo na doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje koje se plaća po stopi od 16,5%, ali ne i na dodatni doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem koji se plaća na mjesečnu plaću za radnike koji su zaposleni na određenim radnim mjestima ili zanimanjima. Obveza plaćanja tih doprinosa uređena je Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (Nar. nov., br. 115/18. – 34/21.).