Poslovni plan predstavlja temeljni upravljački izvještaj svakog poduzetnika. Potrebu za izradom
poslovnog plana potvrdili su financijski stručnjaci i menadžeri na svim razinama odgovornosti u
poduzeću. Poslovni plan u pravilu se izrađuje za razdoblje do jedne godine, a sadrži kvantitativno
iskazane ciljeve poduzetnika u planskom razdoblju. Poslovni plan sastoji se od operativnog i financijskog
plana. U operativnom dijelu poslovnog plana sadržane su operativne odluke menadžmenta kojima
se usmjerava alokacija oskudnih resursa poduzeća. U financijskom dijelu poslovnog plana sadržane
su financijske odluke menadžmenta koje su usmjerene na financiranje nabavke tih resursa te na
investicijske odluke. Aktualno poslovno okruženje obilježavaju značajni poremećaji, što je dovelo do
gospodarske nestabilnosti i krize, a u takvim je uvjetima otežano raditi planove, čak i u kratkom
roku. Ujedno, od 1. siječnja 2025. godine pojedini poduzetnici obvezno će sastavljati izvještaje o
održivosti koji, između ostaloga, trebaju sadržavati informacije o planovima poduzetnika. U članku
autori ukazuju na specifičnosti izrade poslovnog plana u proizvodnji i trgovini te na aktualne izazove
u projekciji budućih aktivnosti u aktualnim gospodarskim uvjetima.

Faktoring je oblik financiranja koji obuhvaća pravni i financijski posao, a odnosi se na kupnju predmeta
faktoringa od strane faktoring društva (pružatelja usluge faktoringa). To se odvija putem ugovora o
faktoringu, gdje se predmeti faktoringa kupuju s pravom ili bez prava na regres. Budući da je tema
faktoringa široka, autor će u nastavku članka definirati proces faktoringa, utvrditi njegove vrste te
objasniti računovodstveni tretman povezan s različitim vrstama faktoringa prema računovodstvenim
standardima. Također će prikazati utjecaj računovodstvenih promjena na godišnji obračun faktoring
društva.

Zakonom o PDV-u, Zakonom o porezu na dobit i Zakonom o porezu na dohodak različito je uređen
porezni status troškova promidžbe, troškova reprezentacije i troškova po osnovu danih darovanja.
Prema Zakonu o PDV-u, za troškove reprezentacije i danih darovanja koja se ne smatraju poslovnim
izdacima nije dopušten odbitak pretporeza dok se troškovi promidžbe smatraju poslovnim izdacima
za koje je dopušten odbitak pretporeza u ukupnom iznosu. Prema Zakonu o porezu na dobit i Zakonu
o porezu na dohodak, troškovi reprezentacije porezno su priznati u visini 50 %, dok su troškovi
promidžbe uz propisane uvjete priznati u ukupnom iznosu. Trošak po osnovu danih darovanja prema
određenim uvjetima smatra se porezno priznatim rashodom, ali sa stanovišta PDV-a donacije u
naravi smatraju se isporukom bez naknade koja podliježe oporezivanju, osim donacija hrane prema
posebnim propisima. U članku autorica ukazuje na razlike u poreznom određenju ovih troškova te
daje primjere njihovog računovodstvenog praćenja.

Novčana sredstva društvo može uložiti u kupnju udjela u investicijskom fondu. Osnovna svrha i
namjena investicijskog fonda, kao subjekta za zajednička ulaganja, je prikupljanje sredstava javnom
ili privatnom ponudom te ulaganje tih sredstava u različite vrste imovine sukladno definiranoj
strategiji ulaganja investicijskog fonda, a isključivo u korist imatelja udjela u tom investicijskom fondu.
Investicijske fondove osniva i njima upravlja društvo za upravljanje fondovima. Stjecanje udjela u
investicijskom fondu tretira se kao stjecanje financijske imovine te je prilikom priznavanja, mjerenja
i evidentiranja ulaganja u investicijske fondove potrebno primijeniti odredbe HSFI-a 9 – Financijska
imovina odnosno MSFI-a 9 – Financijski instrumenti. Autorica u članku pojašnjava o specifičnostima
ulaganja u udjele investicijskih fondova, ovisno radi li se o otvorenom investicijskom fondu s javnom
ponudom ili alternativnom investicijskom fondu te početnom i naknadnom vrednovanja takvih
ulaganja, s osvrtom na porezni tretman dobitaka i gubitaka.

U današnjem poslovnom okruženju, mobilni telefoni postali su neizostavan alat za komunikaciju,
organizaciju i vođenje poslovnih aktivnosti. Bez obzira na veličinu i djelatnost, društva se sve
više oslanjaju na mobilne uređaje kao sredstvo za ubrzavanje protoka informacija i povećanje
učinkovitosti. Korištenje mobitela u poslovanju uključuje ne samo troškove nabave i održavanja, već
i određene računovodstvene i porezne aspekte koji zahtijevaju pozorno planiranje i evidentiranje.
Od utvrđivanja troškova upotrebe, pravilnog priznavanja pretporeza do postupanja s amortizacijom
uređaja, društva moraju osigurati usklađenost sa zakonodavstvom i pravilno financijsko planiranje
kako bi mobilna tehnologija podržavala dugoročnu poslovnu strategiju.

U praksi su česta pitanja treba li naknadno ulaganje u dugotrajnu imovinu priznati kao rashod
razdoblja ili povećanje vrijednosti te imovine. Kako bi pomogli u rješavanju takvih dvojbi u članku na
praktičnim primjerima prikazujemo primjenu računovodstvenih standarda u vezi naknadnih ulaganja
u dugotrajnu materijalnu imovinu.

U ovom članku posvetit ćemo se poreznom i računovodstvenom tretmanu prijevoznih sredstava u
ovisnosti o njihovom pogonu. Električni pogon prijevoznih sredstava postao je poprilično aktualan
i zastupljen kroz proteklih nekoliko godina. Države, posebno članice EU dodatno stimuliraju kupnju
električnih ili hibridnih vozila kroz razne poticaje, porezna oslobođenja i slično. Obzirom da se radi
o prijevoznim sredstvima koja uglavnom, neovisno o pogonu koji koriste uglavnom imaju određena
porezna ograničenja u smislu priznavanja troška ili odbitka pretporeza postavljaju se pitanja oko
poreznog statusa nekih drugih prijevoznih sredstava, ali i vrsta pogona.

Trošak amortizacije koji se evidentira kao rashod izvještajnog razdoblja ovisi o dva glavna faktora,
amortizacijskoj osnovici i vijeku upotrebe. Procjena vijeka upotrebe, kao i procjena amortizacijske
osnovice vrlo su značajni postupci koji se provode pri sastavljanju financijskih izvještaja. U brojnim
slučajevima potrebno je konzultirati stručnjake iz drugih područja kako bi pružili informaciju o korisnom
vijeku upotrebe ili o broju jedinica koje imovina može proizvesti. Amortizacija se ponekad koristi kao
kratkoročni element smanjenja porezne osnovice korištenjem stopa amortizacije koje su kao takve
maksimalno dopuštene poreznom regulativom. Takav slučaj često dovodi do skrivenih pričuva ili
obrnuto skrivenih gubitaka. U članku autor u kratkim crtama obrađuje određene predradnje koje su
bitne pri sastavljanju financijskih izvještaja.

Prema planu, 1. ožujka 2024. stupa na snagu novi Kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim
službama. Svaki kolektivni ugovor sadrži odredbe o tumačenju kolektivnog ugovora. Kolektivni
ugovor za javne službe utvrđuje da će ugovorne strane osnovati zajedničko Povjerenstvo za
tumačenje Ugovora u koje svaka strana imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike. Povjerenstvo
za tumačenje: daje tumačenje odredaba Ugovora, daje prijedloge ugovornim stranama za izmjenu
spornih članaka Ugovora, prati izvršavanje ovoga i slično.
Tumačenja Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, stoga je vrlo važno pratiti
ih i primjenjivati.

Novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima zaposlenim kod poslodavca
objavljen je u Nar. nov., br. 55/24., a stupio je na snagu 1. listopada 2024. godine. Predmetni
pravilnik obvezuje sve poslodavce u Republici Hrvatskoj, uključujući i dječje vrtiće. Koje su najvažnije
novine novog pravilnika te na koji su način ustanove predškolskog odgoja obvezne voditi evidenciju
o radnom vremenu svojih radnika, pročitajte u tekstu koji slijedi.