Prije sastavljanja financijskih izvještaja za 2024. godinu, neprofitne organizacije koje vode jednostavno
knjigovodstvo i primjenjuju novčano računovodstveno načelo trebaju provesti određene kontrolnoanalitičke postupke u svezi vođenja poslovnih knjiga jednostavnog knjigovodstva.

Inventura u neprofitnim organizacijama predstavlja važan postupak koji se provodi krajem svake
kalendarske godine s ciljem osiguravanja točnosti financijskih evidencija i očuvanja imovine
organizacije. Ovaj proces omogućava provođenje internih kontrola, identifikaciju nepravilnosti
i otkrivanje mogućih štetnih postupanja, čime se doprinosi transparentnosti i odgovornom
upravljanju resursima. Popis imovine i obveza neprofitnih organizacija, kao i njihovo usklađivanje s
knjigovodstvenim stanjem, odražava profesionalno upravljanje i pomaže u ispunjavanju zakonskih
obveza. U članku su detaljno obrađeni postupci, pravni okviri i primjeri odluka, kao i računovodstveno
i porezno postupanje u posebnim situacijama.

Novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu stupio je na snagu s početkom
2024. godine, ali se u u knjigovodstvenim evidencijama primjenjuje od 1. siječnja 2025. godine.
U članku se pojašnjavaju promjene u knjigovodstvenom evidentiranju prema novom Pravilniku koje
treba uzeti u obzir prilikom prijenosa pročetnog stanja s 1. 1. 2024. godine odnosno evidentiranje
koje treba provesti s 2. 1. 2025. godine zbog usklađenja s novim odredbama.

Novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu, koji je stupio na snagu 1. 1. 2024.
godine donosi promjenu u načinu provođenja ispravka vrijednosti potraživanja. Kriterij proteka
roka naplate potraživanja ostaje i nadalje, ali samo ako je proteklo više od dvije godine dana
pa se primjenjuje jedinstvena stopa 100 %. Ista stopa se primjenjuje i kod otvaranja stečajnog ili
likvidacijskog postupka. Novim Pravilnikom uvode se i drugi razlozi za ispravak vrijednosti, a odnose
se na odobrena izuzeća ili oslobođenja od plaćanja i kod nepravilnosti za refundacije EU sredstava.
U članku se detaljnije pojašnjava način knjigovodstvenog evidentiranja ispravka vrijednosti
potraživanja zbog kašnjenja u naplati i provođenju postupka stečaja ili likvidacije, koji se trebaju
provesti s 31. 12. 2024. godine.

Čelnik JLP(R)S ili proračunskog korisnika treba donijeti odluku o provođenju godišnjeg popisa
imovine i obveza najkasnije do 31. 12. 2024. godine. U preambuli Odluke poziva se na odredbe novog
Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu. Godišnji popis imovine i obveza, koji
se provodi svake godine, važan je čimbenik u računovodstvenoj pripremi za sastavljanje financijskih
izvještaja. U članku se dodatno pojašnjavaju pripremne radnje koje prethode popisu, provođenje
popisa pojedinih oblika imovine, obveza i izvanbilančnih zapisa te knjigovodstveno evidentiranje
rezultata popisa.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 14. studenoga 2024. usvojila i Hrvatskom saboru
na usvajanje uputila Nacrt prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu
i projekcija za 2026. i 2027. godinu. Autorica u članku daje pregled prihodne i rashodne strane
proračuna te procjene manjka/viška opće države za navedeno plansko razdoblje.

Vlada Republike Hrvatske usvojila je Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za
2024. godinu. Autorica u članku daje pregled kretanja prihoda, rashoda te procjene ukupnog manjka
proračuna opće države nakon usvojenih izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Do 2. prosinca ove godine otvoren je poziv na dostavu projektnih prijedloga „Jačanje kapaciteta
socijalnih partnera – faza I“, na koji se mogu prijaviti socijalni partneri – udruge poslodavaca i
sindikati. Cilj natječaja je dodijeliti 6 milijuna eura kako bi se, kroz osposobljavanje i umrežavanje
te razvoj usluga namijenjenih članstvu udruga poslodavaca i sindikata ojačali njihovi kapaciteti za
djelovanje na tržištu rada. Pojedinačni prijavitelji (djelujući sami ili u partnerstvu s drugim socijalnim
partnerom) na ovom natječaju mogu ostvariti od minimalno 100.000,00 do maksimalno 600.000,00
eura bespovratnih sredstava, financiranih najvećim dijelom iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+).

U ovom članku bit će izloženi primjeri iz prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske vezani za otkazivanje
ugovora o radu zbog alkoholiziranosti radnika na mjestu rada. U broju 4/24. časopisa Računovodstvo
i financije objavljen je članak pod nazivom „Provjera je li radnik pod utjecajem alkohola ili droga“, dok
je članak na temu „Alkoholizam i druge ovisnosti radnika“ bio objavljen u broju 10/24. Tema ovoga
članka se prirodno nadovezuje na navedene objavljene članke i zaokružuje problem alkoholiziranosti
na mjestu rada.
Alkoholizam na mjestu rada je čest problem s kojim se može susresti svaki poslodavac. Ponašanje
radnika na mjestu rada često se ne može u potpunosti nadzirati, a još manje kontrolirati. Tako se u
većini slučaja alkoholiziranosti radnika poslodavac najčešće odlučuje na izvanredni otkaz ugovora
o radu. No kako bi izvanredni otkaz bio zakonit i dopušten potrebno je voditi računa o dopuštenim
postupcima utvrđivanja alkoholiziranosti.
Zakoni koji su primjenjivi u slučaju alkoholiziranosti radnika su Zakon o radu i Zakon o zaštiti na radu.

U situaciji sve veće potražnje stranih radnika, poslodavci rješenje nalaze u Agencijama za privremeno
zapošljavanje koje nude usluge ustupanja radnika. Agencije posluju po načelu da sklapaju ugovor o
radu s radnikom kojega onda, temeljem ugovora o ustupanju, ustupaju na rad drugom poslodavcu. U
smislu Zakona o strancima, Agencija se smatra radnikovim poslodavcem koja u njegovo ime podnosi
zahtjev MUP-u za izdavanje radne dozvole. Međutim, iako je Agencija poslodavac, MUP neće izdati
radnu dozvolu ukoliko prethodno Hrvatski zavod za zapošljavanje nije pozitivno ocijenio poslodavca
kojemu se radnik ustupa. Upravo je provjera krajnjeg korisnika jedan od razloga zbog kojega radnu
dozvolu nije moguće dobiti u slučaju kada Agencija radnika želi ustupiti inozemnom poslodavcu.