Svaki poduzetnik dužan je, prije početka korištenja osnovnog sredstva, procijeniti korisni vijek
upotrebe temeljem kojega utvrđuje stopu amortizacije odnosno godišnji iznos amortizacije. Sukladno
HSFI-u 6 odnosno MRS-u 16 poduzetnici su dužni korisni vijek upotrebe preispitati barem jednom na
kraju svake poslovne godine. Ukoliko se utvrdi da je došlo do promjene u procjeni korisnog vijeka
upotrebe, poduzetnik treba učinke promjene prikazati u skladu s HSFI 3 odnosno MRS 8, kao promjenu
računovodstvene procjene. Autor u članku definira promjene u računovodstvenim procjenama i
daje primjere evidentiranja promjene procjene korisnog vijeka upotrebe odnosno promjene stopa
amortizacije dugotrajne materijalne imovine.

Inventura imovine i obveza obvezni je proces za sve poduzetnike, kako je propisano Zakonom o
računovodstvu i Općim poreznim zakonom. Ovaj postupak obuhvaća popis stvarnog stanja imovine
i obveza te usklađenje s knjigovodstvenim evidencijama. Točnost godišnjeg popisa ključna je za
pouzdanost financijskih izvještaja, a pravilna organizacija, uključujući imenovanje odgovornih osoba
i definiranje rokova, igra značajnu ulogu u uspješnom provođenju. Veće organizacije često započinju
popis ranije zbog obujma posla, dok sezonski intenzivne djelatnosti popis provode početkom nove
godine. Važno je napomenuti da knjiženje rezultata inventure treba biti usklađeno s datumom
popisa, uz provođenje prethodnih kontrola i priprema. Kroz članak su detaljno razrađeni postupci i
specifičnosti provođenja inventure.
U članku je razrađen postupak provođenja inventure uz primjere u računovodstvu.

Kalendarska godina je sve bliže kraju. Većini poduzetnika to je ujedno i kraj poslovne godine. U tom
razdoblju pred kraj poslovne/kalendarske godine poželjno je prekontrolirati stanja imovine, obveza i
kapitala i odraditi ispravke uočenih grešaka. 2024. godina prva je godina u kojoj je i tekuće i usporedno
razdoblje iskazano u eurima. Iako još mnogo posla prethodi samom sastavljanju financijskih izvještaja,
u članku autori upućuju na određene aktivnosti i točke kontrole koje bi bilo dobro provesti u tom
„predzaključnom“ razdoblju. Regulatorni zahtjevi financijskog izvještavanja tijekom 2024. godine
nisu se značajno mijenjali u odnosu na regulatorne zahtjeve za financijskim izvještavanjem za 2023.

Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima koji je u proceduri donošenja, od 1. siječnja
2025. godine odredbe o porezu na kuće za odmor zamjenjuju se porezom na nekretnine. Prema
prijedlogu, porezom na nekretnine oporezivat će se vlasnici stanova i kuća koji se ne koriste za
svrhe stanovanja. Porezni obveznik je vlasnik stana ili kuće na dan 31. ožujka godine za koju se
utvrđuje porezna obveza. Uz ova osnovna pravila o uvođenju poreza na nekretnine, prijedlogom
izmjena Zakona o lokalnim porezima propisane su iznimke i oslobođenja od porezne obveze.
U članku se iznose razlozi kojima je Vlada RH argumentirala uvođenje poreza na nekretnine, predmet
oporezivanja, visina poreza, na koje nekretnine se neće plaćati porez, utjecaj prihoda od iznajmljivanja
stanova na obvezu poreza na nekretnine i način utvrđivanja porezne obveze, kako je to predviđeno
prijedlogom izmjena Zakona o lokalnim porezima koji je Hrvatski sabor usvojio u prvom čitanju. Drugo
čitanje i konačno usvajanje predloženih izmjena Zakona očekuje se u prosincu 2024., sa stupanjem na
snagu 1. siječnja 2025. godine.

Svi obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi, javni i sektorski naručitelji, moraju donijeti plan
nabave za poslovnu ili proračunsku 2025. godinu. Pravilnikom je propisan i obvezan sadržaj plana
nabave kojega se naručitelji moraju pridržavati prilikom izrade. Određivanje roka za njegovo
donošenje značajno je promijenjeno odredbama novog Zakona o proračunu, ali za proračunske i
izvanproračunske korisnike. Plan nabave izrađuje se i objavljuje putem platforme EOJN te mora
sadržavati predmete nabave čija je procijenjena vrijednost nabave jednaka ili veća od 2.650,00 eura.

Predmet ovoga članka je sukob interesa u postupcima javne nabave sufinancirane iz EU fondova.
Europska Komisija u izvršenju proračuna Unije vrlo ozbiljno pristupa zaštiti financijskih interesa te je
poseban naglasak stavljen na provjeru sukoba interesa, prijevare, korupcije i dvostrukog financiranja.
Mogući ili navodni sukobi interesa mogu se pojaviti u bilo kojem trenutku. Sukob interesa u postupku
javne nabave koji se ne riješi na ispravan način ima utjecaj na pravilnost postupaka. On vodi do
povrede načela transparentnosti, jednakog postupanja i/ili nediskriminacije koja moraju biti
poštovana u javnom ugovoru, kako je propisano u članku 102. Financijske uredbe.

Dana 31. listopada 2024. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je Uredbu o postupku, kriterijima
i načinu ocjenjivanja učinkovitosti rada zaposlenih u javnim službama (Nar. nov., br. 127/24.).
Predmetnom Uredbom uređuje se postupak, način ocjenjivanja rada i kriteriji ocjenjivanja koji su
opće primjenjivi na sva radna mjesta u javnim službama, s ciljem vrednovanja rada zaposlenika kroz
sustav plaće. Uredba o postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja učinkovitosti rada zaposlenih u
javnim službama stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine i primjenjuje se na ocjenjivanje počevši od
1. siječnja 2025., za rad zaposlenika u 2025. godini.

Pravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla jednako je uređeno
važećim kolektivnim ugovorima za državne službenike i namještenike i za zaposlene u javnim
službama: za državne službe u KU-om za državne službe, a za zaposlene u javnim službama TKU-om
za javne službe. Svaki od ovih kolektivnih ugovora tumači posebno tijelo i tumačenja su u pravilu
istovjetna, osim u vezi s obvezom umanjivanja mjesečne naknade za izostanak s posla više od dva
dana uzastopno.
Visina naknade troškova prijevoza ovisi o dobi zaposlenika, prijavljenom prebivalištu, udaljenosti s
koje dolazi na posao, mreži javnog prijevoza na toj relaciji, rasporedu radnog vremena zaposlenika,
cjenovnim tarifama javnih prijevoznika, oscilacijama u cijeni benzina i drugim elementima. Zbog
brojnih elemenata o kojima ovisi, određivanje prava na naknadu i visine naknade, često je složeno.

Paušalno oporezivanje porezom na dobit predviđeno je isključivo za obveznike poreza na dobit u
neprofitnom sektoru. Navedeno je omogućeno neprofitnim osobama koje u prethodnom poreznom
razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvarili prihode veće od 1.000.000,00
eura te koje ne obavljaju isključivo gospodarsku djelatnost i čiji prihodi od gospodarske djelatnosti
ne prelaze 50 % ukupnih prihoda. Autor u članku ističe koji porezni obveznici mogu plaćati porez na
dobit u paušalnom iznosu te na koji način se paušalni porez utvrđuje i plaća te kako se evidentira u
poslovnim knjigama.

U okviru obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja obveznici PDV-a imaju obvezu napraviti
godišnja usklađenja i ispravke u odnosu na obračune koje su dostavljali tijekom godine. Obveza i način
sastavljanja obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine propisana je čl. 85.
st. 7. Zakona o PDV-u i čl. 173. st. 7. Pravilnika o PDV-u, a u slučaju njegovog nepodnošenja propisane su
i kazne za poreznog obveznika i odgovornu osobu. Prijavu za posljednje razdoblje oporezivanja porezni
obveznik predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave putem e-Porezna najkasnije do 20. siječnja
sljedeće godine. Autorica u članku piše o specifičnostima sastavljanja obračuna PDV-a za posljednje
razdoblje oporezivanja kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija kao obveznika PDV-a.