Ugovor o zajmu i ugovor o kreditu uređeni su odredbama Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br.
35/05. – 155/23., dalje u tekstu: ZOO). Ugovor o zajmu uređen je u člancima 499. do 508., a ugovor o
kreditu u člancima 1021. do 1027. ZOO-a.
Najvažnija razlika između zajma i kredita sadržana je u činjenici da zajmodavac može biti svaka
pravna ili fizička osoba, dok kredit može dati banka.
Druga ugovorna strana (kod zajma je to zajmoprimac, a kod kredita korisnik kredita) može biti svaka
pravna ili fizička osoba.
Ugovor o kreditu se uglavnom razvio iz ugovora o zajmu te ga i nadmašio u gospodarskom i
pravnotehničkom smislu, tako da je danas postao jedan od glavnih imenovanih ugovora suvremenog
bankarskog prava.

Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici koji su kao samozaposlene osobe obveznici poreza
na dohodak od samostalne djelatnosti mogu izabrati mjesečnu osnovicu na koju plaćaju doprinose
za svoje osobno osiguranje u većem iznosu od osnovice koja je za njih propisana kao obvezna. Ako
ostvareni dohodak utvrđuju na temelju nastalih primitaka i izdataka, obvezni su Poreznoj upravi za
svaki mjesec proveden u osiguranju dostavljati JOPPD obrazac za doprinose.
Obrtnici i poljoprivrednici obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji porez na
dohodak plaćaju u paušalnom iznosu, plaćaju doprinose po rješenju Porezne uprave. I oni mogu
izabrati osnovicu za obračun doprinosa u većem iznosu od za njih propisane mjesečne osnovice, o
čemu obavještavaju Poreznu upravu na obrascu IVO-DOP.
Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici koji su obveznici poreza na dobit, plaćaju doprinose
na osnovicu poduzetničke plaće i ispostavljaju JOPPD obrazac za poduzetničku plaću.
Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici kojima je samostalna djelatnost druga djelatnost,
plaćaju doprinose po sniženim stopama na osnovicu godišnjeg dohotka odnosno dobiti, ali najviše do
visine godišnje osnovice propisane za drugu djelatnost.

S obzirom na niske mirovine u Hrvatskoj, sve više ljudi traži načine kako osigurati bolju financijsku
budućnost te se, između ostalog, okreću dobrovoljnoj mirovinskoj štednji. Država podržava ovakva
ulaganja putem dodatnih sredstava iz državnog proračuna, a porezni propisi nude olakšice za
poslodavce koji plaćaju premije za svoje radnike. Iako radnici često iniciraju umanjenje bruto plaće
kako bi se za isplatu premije koristile neoporezive mogućnosti, zakonska intencija je bila poticati
poslodavce na dodatno nagrađivanje radnika. Poticaji države i porezne olakšice čine dobrovoljnu
mirovinsku štednju privlačnom opcijom za osiguranje dodatnih mirovinskih primanja.

U okviru svoje djelatnosti turističke agencije mogu obavljati i turističke usluge u okviru kongresnog
turizma. Djelatnost je uređena Zakonom o pružanju usluga u turizmu, a agencije ju mogu obavljati
organizacijom kongresnog turizma u tuzemstvu ili u inozemstvu. O paketu usluga koje agencija
pruža u okviru organizacije kongresnog turizma ovisi i način obračuna PDV-a. Agencija kao obveznik
PDV-a primjenjuje redovni obračun PDV-a ako u okviru usluga koje pruža nisu uključene usluge
vezane za putovanje (smještaj ili prijevoz) ili posebni postupak oporezivanja ako u okviru organizacije
kongresa prodaje i uslugu smještaja ili prijevoza sudionicima kongresa. Autorica u nastavku članka
piše o specifičnostima obračuna PDV-a kod organizacije kongresa, konferencija, seminara ili drugih
edukacija odnosno događanja.

Isporuke dobara unutar Europske unije oslobođene su PDV-a u državi članici otpreme, ako je kupac
porezni obveznik u drugoj državi članici koji je obvezan obračunati PDV na stjecanje dobara. Kako
bi isporučitelj iz jedne države članice mogao provjeriti je li njegov kupac registriran kao porezni
obveznik u državi članici u kojoj otprema završava, države članice u tu svrhu razmjenjuju podatke
putem VIES baze koja sadrži PDV identifikacijske brojeve dodijeljene poreznim obveznicima koji
posluju na jedinstvenom europskom tržištu. Autorica u nastavku članka piše o isporukama dobara
unutar Europske unije i o uvjetima za primjenu poreznog oslobođenja između poreznih obveznika u
različitim državama članicama.

Porezna uprava po službenoj dužnosti provodi poseban postupak te građanima dostavlja privremeno
porezno rješenje za ostvarene dohotke tijekom 2023. godine koji se prema Zakonu o porezu na
dohodak smatraju godišnjim. Razlika za uplatu ili najčešće povrat poreza kojeg ostvaruju građani,
ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza tijekom prošle godine, olakšicama na koje građani imaju
pravo te godinama života za mlade osobe (do 30 godina).
Međutim, neovisno od obavljenog povrata poreza na dohodak i prireza za 2023. godinu, porezni
obveznici imaju mogućnost najkasnije do kraja 31. srpnja 2024. godine podnijeti prigovor na
zaprimljeno privremeno porezno rješenje, ako smatraju da su podaci za izračun u posebnom
postupku bili nepotpuni ili netočni. Iznimno, porezni obveznici koji će privremeno porezno rješenje
zaprimiti nakon 31. srpnja 2024. godine, mogu podnijeti prigovor u roku 30 dana od dana zaprimanja
privremenog poreznog rješenja.

U 2024. godini povećani su neoporezivi primici studenata i učenika koji rade preko ovlaštenih
posrednika tako da njihov neoporezivi primitak iznosi do 3.360,00 eura godišnje po studentu
odnosno učeniku. Uz to, student i učenik koji radi preko posrednika može na ostvarenim primicima
koristiti pravo na godišnji osnovni osobni odbitak koji u 2024. godini iznosi 6.720,00 eura, tako da mu
ukupna neoporeziva zarada iznosi do 10.080,00 eura. Studenti i učenici mogu u 2024. godini primiti i
neoporezive nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) do iznosa 3.360,00 eura godišnje.
Zakonom o obavljanju studentskih poslova propisana je minimalna satnica za redovne i izvanredne
studente koji rade preko ovlaštenih posrednika i obveza uvećanja satnice ako student radi
prekovremeno, noću, nedjeljom i u dane blagdana i neradne dane propisane posebnim zakonom.
Satnica učenika koji rade preko ovlaštenih posrednika u pravilu se određuje ugovorom između
posrednika, naručitelja i učenika.
U članku se analiziraju neoporezivi i oporezivi primici redovnih i izvanrednih studenata i učenika
srednjih škola koji rade preko ovlaštenih posrednika, s naglaskom na novine uvedene izmjenama
poreznih propisa koje su na snazi od 1. siječnja 2024. godine.

Transferne cijene po kojima se odvijaju transakcije između povezanih osoba mogu značajno utjecati
na financijski rezultat, a samim time i na oporezivanje dobiti poslovnog subjekta.
S ciljem sprječavanja mogućnosti izbjegavanja plaćanja poreza putem tehnike transfernih cijena
OECD je na međunarodnoj razini razvio smjernice o transfernim cijenama za multinacionalne
kompanije i porezne uprave. Ove smjernice koje poreznim obveznicima i poreznim upravama pružaju
praktične upute za određivanje i kontrolu transfernih cijena Republika Hrvatska je implementirala u
svoju nacionalnu poreznu regulativu kroz Zakon i Pravilnik o porezu na dobit. Porezni obveznici koji
obavljaju transakcije s povezanim osobama dužni su sastaviti dokumentaciju kojom dokazuju da su
transakcije provedene po tržišnim uvjetima uz primjenu načela nepristrane transakcije. U slučaju da
su transakcije provedene po netržišnim uvjetima potrebno je korigirati osnovicu poreza na dobit za
učinke razlika između tržišnih uvjeta i uvjeta po kojima je transakcija provedena.

Pristizanjem ljetne sezone sve su češći nastupi inozemnih izvođača u Republici Hrvatskoj. Od 2018.
godine u primjeni je oporezivanje nastupa izvođača u slučajevima kada je riječ o isplatama koje nisu
fizičke osobe. Autor u članku navodi situacije kada i na koji način se obračunava i plaća porez na dobit
po odbitku na nastupe inozemnih izvođača.

Prodaja putem interneta postala je uobičajeni način kupovine kod fizičkih i pravnih osoba.
Jednostavnija kupnja uz smanjene troškove i bržu narudžbu neke su od pogodnosti takvog načina
poslovanja. Uz internetsku prodaju veže se i jedan oblik internetske prodaje koji je u posljednje vrijeme
sve popularniji, a to je kuponska prodaja. S obzirom na njegovu učestalost u poslovanju, autor će
u ovome članku obrazložiti sam proces računovodstva kuponske prodaje kod sva tri aktera takvog
poslovanja: kuponskog prodavatelja, partnera – prodavatelja dobara i usluga i krajnjeg kupca. Isto
tako, u ovom članku bit će prikazana odgovarajuća knjiženja takvih transakcija u računovodstvu, kao
i porezni položaj navedenih transakcija.