U određenim životnim situacijama koje su uzrokovane bolešću i/ili invalidnošću zaposlenika i/ili
članova njegove obitelji, državni službenici i namještenici i zaposleni u ustanovama javnih službi
ostvaruju pravo na novčanu pomoć na teret poslodavca. Pravo na pomoć ostvaruje se i za rođenje
djeteta. Visina i iznosi pomoći uređeni su važećim kolektivnim ugovorima, a od 1. ožujka 2024. godine
za sve su slučajeve iznosi pomoći izjednačeni za zaposlene u državnoj službi i za zaposlene u javnim
službama.
U članku se usporedno obrađuje pravo državnih službenika i namještenika i pravo zaposlenih u
javnim službama na određenu visinu pomoći i porezna obilježja toga primitka.

Kada proračunskom korisniku ili neprofitnoj organizaciji određenu uslugu obavlja osoba koja ima
sjedište, boravište ili prebivalište u inozemstvu (u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji) potrebno
je, ovisno o vrsti usluge, utvrditi je li korisnik obvezan obračunati PDV. Obveza obračuna PDV-a ovisi
o tome kako je za određenu uslugu definirano mjesto obavljanja (odnosno oporezivanja). Mjesto
obavljanja odnosno oporezivanja usluga propisano je člancima 17. do 26. Zakona o PDV-u pri čemu
je opće načelo da se usluge koje obavlja porezni obveznik drugom poreznom obvezniku oporezuju
prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge. Navedeno znači da kada hrvatskom poreznom
obvezniku uslugu obavi porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili boravištem u inozemstvu,
primatelj usluge je obvezan obračunati PDV prema odredbama Zakona o PDV-u, neovisno o tome je li
osoba koja obavlja uslugu u svojoj državi u sustavu PDV-a. Poreznim obveznikom vezano za primjenu
odredbi o mjestu oporezivanja usluga smatra se i „mali porezni obveznik“. Tako je obveznik obračuna
PDV-a prema sjedištu primatelja i hrvatski „mali porezni obveznik“, tj. i korisnici usluga izvan sustava
PDV-a. Autorica u članku piše o obvezi obračuna PDV-a na autorske ugovore, ugovore o djelu i druge
usluge za koje se naknada isplaćuje osobama sa sjedištem, prebivalištem ili boravištem u inozemstvu.

Bolnička zdravstvena zaštita uključuje najsloženije oblike dijagnostike i liječenja te je troškovno
najznačajniji element zdravstvenog sustava na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene
djelatnosti. Ista obuhvaća i specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te provođenje posebnih
programa. Tako normativni okvir iz područja zdravstva propisuje način organizacije, vrstu
djelatnosti, cijene, kao i način financiranja bolničke zdravstvene zaštite. Za provođenje bolničke
zdravstvene zaštite Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) sklapa ugovore
sa subjektima u okviru mreže javno-zdravstvene službe, koji su zaduženi za njezinu provedbu. Cilj
ovoga članka je prikazati specifičnosti i način financiranja sekundarne i tercijarne zdravstvene
zaštite kroz djelatnosti bolničkih ustanova, kao i novine u financiranju koje se primjenjuju od
1. srpnja 2024. godine.

Pored izrade financijskih planova, proces planiranja kod neprofitnih organizacija obuhvaća i njegove
izmjene i dopune odnosno preraspodjele unutar financijskog plana. Izmjene i dopune financijskog
plana provode se tijekom godine, a donosi ih najviše tijelo neprofitne organizacije ovlašteno za to.
Preraspodjelu izvršava samo zakonski zastupnik i ne treba mu suglasnost najvišeg tijela. Osnove
njihova provođenja propisane su čl. 18. i 19. Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola
te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija, a u članku se detaljno pojašnjava
način izrade te daju praktični primjeri izmjena i dopuna te preraspodjele financijskih planova za
2024. godinu.

Novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu primjenjuje se u knjigovodstvenim
evidencijama od 1. siječnja 2025. Pravilnik propisuje ukidanje skupine 193 kontinuirani rashodi te
priznavanje rashoda poslovanja s danom 1. siječnja 2025. godine. U članku se ukazuje na posljedice
ukidanja kontinuiranih rashoda s aspekta planiranja i izvršenja financijskih planova te daje preporuka
kako to knjigovodstveno provesti budući da je u računskom planu brisana skupina 193, a i priznavanje
rashoda s 1. 1. 2025. godine nije u skladu s početnim stanjem bilančnih konta koja bi trebala biti
istovjetna onima iz zaključnog stanja 31. 12. 2024. godine.

U članku se pojašnjavaju razlozi i okolnosti koje utječu na činjenicu da je Hrvatska postala imigracijska
destinacija. Ujedno se razmatraju postojeće i moguće imigracije u Hrvatsku te navodi kako bi se
gospodarski subjekti i građani trebali ponašati prema stranim radnicima u cilju njihovog lakšeg
snalaženja i ostanka u Hrvatskoj. Gotovo sigurno strani radnici rade na poslovima koji nisu zanimljivi
i privlačni domicilnom stanovništvu pa bi bez njih značajan dio hrvatskog gospodarstva, posebice
tvrtke u graditeljstvu i turizmu, bio u velikim teškoćama. Važno je provoditi politike koje uravnotežuju
potrebe tržišta rada sa zaštitom prava radnika, kako domaćih, tako i stranih.

Do 6. kolovoza ove godine otvoren je natječaj na koji se mogu javiti jedinice regionalne (područne)
samouprave na području Republike Hrvatske i Grad Zagreb, kao osnivači javnih ustanova koje
obavljaju djelatnost srednjeg obrazovanja te predložiti projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja
srednjih škola radi povećanja obuhvata gimnazijskim programima. Ukupna alokacija bespovratnih
sredstava za ovaj poziv na dostavu projektnih prijedloga iznosi 72.253.832,00 eura. Od toga je za
pojedinačne projekte dostupno minimalno 100.000,00 eura i maksimalno 20.000.000,00 eura.

Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi,
prirode i ljudskog okoliša. Poslodavci imaju brojne obveze uređene zakonom i podrednim propisima.
Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima
organizacije rada i u svim radnim postupcima.

Društvo s ograničenom odgovornošću od organa (tijela) mora imati upravu i skupštinu, dok je
postojanje nadzornog odbora fakultativno. Fakultativnost nadzornog odbora znači da ga društvo
može, ali ne mora imati. Osnivači društvenim ugovorom određuju hoće li društvo imati nadzorni
odbor. U nekim slučajevima Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 130/23., dalje u
tekstu: ZTD), ukida fakultativnost u odlučivanju i propisuje obvezu uspostavljanja nadzornog odbora.
Odredbe o organima društva s ograničenom odgovornošću sadržane su u čl. 422. – 453. ZTD-a. Svi
sudionici u radu društva moraju biti dobro upoznati s relevantnim zakonskim propisima kako bi
osigurali usklađenost djelovanja s važećim zakonima i na taj način izbjegli pravne komplikacije koje
mogu proizaći iz nepridržavanja zakona.

Novi Zakon o mjerama ograničavanja (Nar. nov., br. 133 od 7. 11. 2023.), je u čl. 15. odredio da su
svi subjekti koje prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br.
108/17., 39/19. i 151/22.), nadziru Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih
usluga, Porezna uprava i Financijski inspektorat dužni donijeti pisane politike, kontrole i postupke za
provođenje mjera ograničavanja.
Subjekti nadzora dužni su politike, kontrole i postupke za provođenje mjera ograničavanja integrirati
u sustav unutarnjih kontrola. Osim toga, subjekti nadzora su ove politike, kontrole i postupke dužni
najmanje jednom godišnje preispitivati i ažurirati.
Na temelju Zakona o mjerama ograničavanja Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o uspostavi,
sadržaju i korištenju Zbirke podataka o mjerama ograničavanja, fizičkim i pravnim osobama i drugim
subjektima na koje se mjere ograničavanja odnose (Nar. nov., br. 13/24.).
U članku se obrađuje odnos Zakona o mjerama ograničavanja prema Zakonu o sprječavanju pranja
novca i financiranja terorizma u vezi s politikama, kontrolama i postupcima, a daje se i tzv. ogledni
primjer politika, kontrola i postupaka za provođenje mjera ograničavanja.