Predmet oporezivanja PDV-om prema članku 4. Zakona o PDV-u je isporuka dobara u tuzemstvu uz
naknadu koju obavi porezni obveznik. Iako je čl. 7. Zakona definirano da se isporukom smatra prijenos
prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika, istim člankom u stavku 5. propisano
je da se isporukom uz naknadu smatra i premještanje dobara koja su dio poslovne imovine poreznog
obveznika koja je za potrebe svojeg poslovanja bez prenošenja prava raspolaganja na drugoga
otpremio ili prevezao sam porezni obveznik ili druga osoba za njegov račun u drugu državu članicu.
Obzirom da se dobra otpremaju (fizički prevoze) u drugu državu članicu, nastaje robna razmjena
unutar EU za koju su propisana porezna pravila i način praćenja iako se ne radi o prodaji dobara
niti prijenosu prava raspolaganja. Autorica u članku piše o obračunu PDV-a i primjeni poreznog
oslobođenja kod premještanja dobara u drugu državu članicu.

Pravo radnika na naknadu troškova prehrane može biti uređeno različitim izvorima radnog prava
poput kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili odlukom poslodavca. Poslodavci imaju mogućnost
neoporezivo nadoknaditi ove troškove pri čemu moraju uskladiti izbor modela naknade s poreznim
propisima. Mogu birati između isplate novčane paušalne naknade ili naknade na temelju
vjerodostojne dokumentacije. Poslodavci također mogu tijekom godine prilagođavati model isplate
kako bi se uskladio sa specifičnim radnim uvjetima zadržavajući neoporezivi tretman isplate, no te se
dvije opcije ne smiju kombinirati u istom mjesecu za istog radnika.

Kako bi mogao izraziti razumno uvjerenje da financijski izvještaji ne sadrže značajne pogrešne prikaze
nastale uslijed pogreške ili prijevare, od revizora se očekuje da provede odgovarajuće postupke kako bi
primjereno reagirao na procijenjene rizike značajnih pogrešnih prikazivanja uslijed prijevare ili na one
na koje se sumnja. Ovo područje posebno je obrađeno u Međunarodnom revizijskom standardu (MRevS)
240 – Revizorove odgovornosti u vezi s prijevarama u reviziji financijskih izvještaja. U članku autorica
obrađuje postupke koje revizor provodi nakon izvršene procjene i prepoznavanja rizika prijevare u fazi
planiranja odnosno postupke koje revizora obavlja kao reakciju na procijenjene rizike prijevare.

Likvidacija je posljednje razdoblje postojanja društva. Likvidacija društva provodi se ako je imovina društva
dostatna kako bi se namirili svi vjerovnici s kamatama, u protivnom se ima provesti stečajni postupak.
Kako bi se likvidacija trgovačkog društva provela u cijelosti, od likvidatora društva traži se poznavanje
računovodstvenih i poreznih propisa, kao i poznavanje odredbi Zakona o trgovačkim društvima. Iz
tog razloga u nastavku članka bit će obrađene posebnosti koje se pojavljuju u procesu likvidacije, kao
i obveze koje je potrebno provesti u samom računovodstvu.

Računovodstvo nekretnina, tj. zemljišta i građevinskih objekata uređeno je MRS-om 16 – Nekretnine,
postrojenja i oprema odnosno HSFI-om 6 – Dugotrajna materijalna imovina, te MRS-om 40 –
Ulaganja u nekretnine odnosno istoimenim HSFI-om 7, koji uređuju priznavanje imovine, utvrđivanje
njezine knjigovodstvene vrijednosti (početno i naknadno mjerenje te evidentiranje učinaka promjene
fer vrijednosti), amortizacije i gubitaka zbog umanjenja koje je potrebno priznati u vezi s time, kao i
potrebu objavljivanja određenih informacija u izvještajima ili u bilješkama uz financijske izvještaje.
Međutim, u praksi vrlo često dolazi do odstupanja od zahtjeva računovodstvenih standarda te su
utvrđene nepravilnosti prilikom knjiženja poslovnih događaja vezanih uz revalorizaciju nekretnina,
ali i kod naknadnog mjerenja ulaganja u nekretnine po modelu fer vrijednosti. Također, potrebno je
voditi računa i o namjeni nekretnina, kako bi se imovina mogla klasificirati u ispravnu kategoriju u
financijskim izvještajima, posebice prilikom popunjavanja GFI obrazaca. U radu autorica ukazuje na
koji način pravilno primijeniti odredbe pojedinog računovodstvenog standarda prilikom evidentiranja
nekretnina, tj. zemljišta i građevinskih objekata, a vezano uz naknadno mjerenje i njihovo iskazivanje
po fer vrijednosti. Uz pomoć primjera pojašnjava se na koji način transakcije ispravno evidentirati
sukladno računovodstvenim propisima, uvažavajući i određene zahtjeve i odredbe poreznih propisa.

Upravljanje potraživanjima jedan je od glavnih zadataka vođenja brige o imovini društva. U skladu sa
standardima financijskog izvještavanja, potraživanja su resurs koji kontrolira poduzetnik kao rezultat
prošlih događaja i od kojega se očekuje priljev budućih ekonomskih koristi kod poduzetnika. Redovita
usklađenja stavaka između vjerovnika i dužnika, briga o zastari, naplati potraživanja sudskim putem,
prijavi u stečajnu ili likvidacijsku masu nužna su ne samo kako bi povećali mogućnost naplate, već kako
bi i spriječili negativne porezne posljedice zbog porezno nepriznatih rashoda. U uvjetima smanjenja
likvidnosti gospodarstva, nepoštivanja rokova naplate potraživanja, a u isto vrijeme pod pritiskom
dobavljača i poreznih obveza, poduzetnik mora biti itekako oprezan pri upravljanju potraživanjima. U
članku autor dalje prikazuje računovodstveni i porezni tretman upravljanja potraživanjima.

Matična društva iz Republike Hrvatske imaju obvezu sastavljanja i javne objave konsolidiranih
financijskih izvještaja. Rok za dostavu konsolidiranih financijskih izvještaja za javnu objavu je
najkasnije devet mjeseci nakon završetka poslovne godine, što znači da društva koja izvještavaju
prema kalendarskoj godini trebaju do 30. rujna predati FINA-i konsolidirani GFI-POD izvještaj s
propisanom dokumentacijom za potrebe javne objave. Prema novom Zakonu o računovodstvu došlo
je do promjene kriterija za razvrstavanje grupe poduzetnika te se u članku navodi dio Upute o primjeni
novog Zakona o računovodstvu koju je objavilo Ministarstvo financija 22. kolovoza 2024., a odnosi se
na razvrstavanje grupe poduzetnika.
U članku je prikazan primjer sastavljanja konsolidiranog izvještaja o financijskom položaju,
konsolidiranog izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti te konsolidiranog izvještaja o novčanom toku za
obveznika MSFI-a.

Novi Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 85/24.), stupio je na snagu 27. 7. 2024. Ministarstvo
financija dalo je 22. 8. 2024. kratku uputu (https://mfin.gov.hr/vijesti/uputa-o-primjeni-novoga-zakonao-racunovodstvu/3732) koja se fokusira samo na tri pitanja: 1. razvrstavanje poduzetnika prije i poslije
stupanja na snagu novog ZOR-a obzirom na početak poslovne godine i sukladno tome korištenje
odgovarajućih standarda (MSFI ili HSFI), 2. obveza zakonske revizije i 3. obveznici izvještavanja o
održivosti određuju se temeljem pokazatelja propisanih novim ZOR-om sukladno čl. 5. Upravo najveći
broj pitanja i nedoumica u primjeni novog ZOR-a odnosi se na izradu i svrhu (korištenje) izvještaja
o održivosti. Pitanja će zasigurno imati manje oni subjekti pogotovo veliki, koji su već sastavljali
ove izvještaje iako nisu bili u skladu s Europskim standardima izvještavanja o održivosti (http://data.
europa.eu/eli/reg_del/2023/2772/oj).

Autori u članku obrađuju fakultativne osnove za isključenje gospodarskog subjekta u postupku
javne nabave, uvažavajući upise u sustav e-Certis te praksu Državne komisije za kontrolu postupaka
javne nabave (dalje: Državna komisija) i Visokog upravnog suda RH (dalje: VUS RH), u slučaju kada
je natjecatelj/ponuditelj gospodarski subjekt s poslovnim nastanom izvan RH, kao i relevantna
stajališta Suda EU o pojedinim pitanjima vezanim uz fakultativne osnove za isključenje.

Sustav plaća u javnim službama, uključujući i način određivanja plaće te dodataka na plaću, je
od 1. siječnja 2024.god. uređen novim Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama.
Predmetni zakon uređuje i pravo službenika i namještenika na dodatak na plaću za završeni studij
na poslijediplomskoj razini, koji se u dijelu koji se odnosi na kriterije za ostvarivanje toga prava
značajno razlikuje od dotadašnjeg prava. Međutim, zakon je nastojao zaštititi zatečene radnike te
je u okviru prijelaznih i završnih odredbi propisao iznimke od primjene novih kriterija. Koji su uvjeti
za ostvarivanje prava na uvećanje plaće za završeni postdiplomski studij, koja su prava zatečenih
radnika te ostvaruju li i pod kojim uvjetima to pravo i službenici koji su zasnovali radni odnos u tzv.
prijelaznom razdoblju, pročitajte u tekstu koji slijedi.