Porezni obveznici koji ostvaruju dohotke iz skupine godišnjih dohodaka imaju pravo na osobni odbitak. Navedeno se odnosi i na korisnike mirovina jer su mirovine ostvarene iz sustava obveznih osiguranja klasificirane kao dohodak od nesamostalnog rada, tj. vrsta su godišnjeg dohotka, te se oporezuju kao plaće.
Osnovni osobni odbitak iznosi 560,00 eura mjesečno. Ako je mirovina jedina vrsta godišnjeg dohotka koji osoba prima i pri tome koristi osnovni osobni odbitak u iznosu 560,00 eura mjesečno, mirovina niža od toga iznosa neće se oporezovati. Međutim, mirovina veća od tog iznosa, oporezuje se na način da se porez na dohodak obračunava na razliku iznosa mirovine i osobnog odbitka pri čemu se primjenjuje povoljniji porezni tretman tako da se obračunani predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada umanjuje za 50 % umirovljenicima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine (prema članku 24. stavku 5. Zakona o porezu na dohodak).
Osnovni osobni odbitak može se uvećati ovisno o životnim okolnostima (uzdržavanje članova obitelji, invaliditet ili tjelesno oštećenje poreznog obveznika ili njegovih uzdržavanih članova obitelji). Primjerice, ako korisnik mirovine uzdržava člana obitelji, njegov mjesečni osnovni osobni odbitak se uvećava za 280,00 eura stoga iznosi 840,00 eura.
Isto tako, osobni odbitak se može podijeliti na temelju uzdržavanih članova i/ili njihove invalidnosti/tjelesnog oštećenja s drugim poreznim obveznicima ili ga se može raspodijeliti između dva ili više isplatitelja. Potonje se odnosi na situacije kada umirovljenik prima mirovinu iz više izvora ili kada korisnik mirovine ima zasnovan radni odnos do polovice punog radnog vremena pa po toj osnovi prima plaću i druge slične situacije.
Korisnici mirovine dakle mogu pod određenim uvjetima tijekom poreznog razdoblja ostvariti i dohodak po osnovi plaće i/ili drugi dohodak na koje se ne primjenjuje umanjenje porezne obveze od 50 %. U tom slučaju porezni obveznik treba na poreznu karticu upisati kako će raspodijeliti osobni odbitak između isplatitelja.
Bez obzira na način raspodjele osobnog odbitka tijekom godine, u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, Porezna uprava će umanjiti za 50 % razmjerni dio porezne obveze koji se odnosi na mirovinu (sukladno članku 46. stavku 1. Zakona o porezu na dohodak) i na taj način će se utvrditi godišnja obveza poreza koja će rezultirati ili obvezom za uplatu ili povratom poreza.
Navedeno se pojašnjava sljedećim primjerom:
Zaposleni korisnik mirovine A. A. je za rad u nepunom radnom vremenu tijekom 2024. godine primio 12 mjesečnih plaća u bruto iznosu od 800,00 € i 12 mjesečnih mirovina u iznosu 1.000,00 €. A. A. je korisnik mirovine samo iz prvog stupa pa mu se doprinosi iz plaće obračunavaju po stopi od 20 %. Isto tako, s obzirom da se radi o jedinom zaposlenju i ukupna mjesečna plaća je niža od 1.300,00 €, primjenjuje se umanjenje osnovice za obračun doprinosa iz plaće, sukladno odredbi čl. 21.a Zakona o doprinosima. Radi pojednostavljenja, pretpostavimo da su mjesečna bruto plaća i mirovina A. A. svaki mjesec isplaćivane u istom iznosu. A. A. ima prebivalište u gradu čije je predstavničko tijelo odredilo nižu poreznu stopu od 20 %.
U tablici se prikazuje njegova projekcija godišnjeg obračuna poreza na dohodak u slučaju kada:
Varijanta 1.: Osobni odbitak koristi kod isplate mirovine
Varijanta 2.: Osobni odbitak koristi kod isplate plaće
Varijanta 3.: Osobni odbitak koristi 50 % kod isplate mirovine, a 50 % kod isplate plaće.
iznosi u eurima i centima
| Varijanta 1. | Varijanta 2. | Varijanta 3. | ||
|
1. |
Ukupan iznos bruto plaće | 9.600,00 | 9.600,00 |
9.600,00 |
|
2. |
Godišnja obveza doprinosa iz plaće | 1.320,00 | 1.320,00 |
1.320,00 |
|
3. |
Godišnji dohodak iz plaće | 8.280,00 | 8.280,00 |
8.280,00 |
|
4. |
Iskorišteni godišnji osobni odbitak iz plaće | – | 6.720,00 |
3.360,00 |
|
5. |
Porezna osnovica iz plaće (3. – 4.) | 8.280,00 | 1.560,00 |
4.920,00 |
|
6. |
Porez obustavljen iz plaće (5. x 20 %) | 1.656,00 | 312,00 | 984,00 |
|
7. |
Godišnji dohodak iz mirovine | 12.000,00 | 12.000,00 | 12.000,00 |
|
8. |
Iskorišteni godišnji osobni odbitak iz mirovine | 6.720,00 | – |
3.360,00 |
| 9. | Porezna osnovica iz mirovine (7. – 8.) | 5.280,00 | 12.000,00 |
8.640,00 |
| 10. | Porez obustavljen iz mirovine
(9. x 20 %) x 50 % |
528,00 | 1.200,00 |
864,00 |
|
11. |
Ukupno plaćen porez tijekom godine | 2.184,00 | 1.512,00 | 1.848,00 |
|
12. |
UKUPNI GODIŠNJI DOHODAK | 20.280,00 | 20.280,00 |
20.280,00 |
|
13. |
Udio mirovine u ukupnom dohotku (7./12.) |
59,17 % |
||
|
14. |
Godišnji osobni odbitak | 6.720,00 | 6.720,00 |
6.720,00 |
|
15. |
Godišnja porezna osnovica | 13.560,00 | 13.560,00 |
13.560,00 |
|
16. |
Godišnja porezna obveza prije korekcije | 2.712,00 | 2.712,00 |
2.712,00 |
| 17. | Udio poreza koji se odnosi na mirovinu
(16. x 13.) |
1.604,73 | 1.604,73 |
1.604,73 |
|
18. |
Umanjenje prema čl. 24. st. 5. ZDOH
(17. x 50 %) |
802,37 | 802,37 |
802,37 |
|
19. |
GODIŠNJA OBVEZA POREZA NA DOHODAK (16. – 18.) | 1.909,63 | 1.909,63 |
1.909,63 |
| 20. |
Razlika za povrat poreza (-) / za uplatu poreza (+) |
– 274,37 | + 397,63 |
+ 61,63 |
Za A. A. se može zaključiti da je najpovoljnija varijanta podijele osobnog odbitka korištenje 60 % osobnog odbitka prilikom primanja mirovine i 40 % osobnog odbitka prilikom isplate plaće. Na taj način će fiskalni učinak za njega biti najpovoljniji, tj. rezultirat će najmanjim korekcijama prilikom godišnjeg obračuna poreza na dohodak.
Važno je napomenuti da podjela osobnog odbitka na prethodno navedeni način odgovara konkretnom slučaju i ne može se automatski primijeniti na sve porezne obveznike koji su korisnici mirovine i istovremeno ostvaruju dohodak po osnovi radnog odnosa. Svaka situacija zahtjeva različit pristup ovisno o specifičnim okolnostima.