Kristina Bekavac

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad na teret HZZO-a ili državnog proračuna i za vrijeme korištenja roditeljskih prava Da bi osoba ostvarila pravo na naknadu plaće u punom …

Radnik koji je privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno koji je radi liječenja ili medicinskog ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu ili je privremeno spriječen obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena ima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, tj. spriječenosti za rad.

Radnik koji je odsutan s rada zbog privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede (dalje:
bolovanje) ostvaruje pravo na naknadu plaće. Trošak naknade plaće za bolovanje je podijeljen
između poslodavca i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) na način da za prva
42 dana bolovanja radnika (7 dana za radnike-invalide rada) naknadu plaće isplaćuje poslodavac na
svoj teret, a od 43. dana (8. dana za radnike-invalide rada) naknadu plaće isplaćuje poslodavac, ali na
teret sredstava HZZO-a. Iznimka su radnici koji su navršili 70 godina starosti i radnici upućeni na rad
dok se nalaze u trećoj državi. Uvažavajući ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju i načelo
primjene povoljnosti za radnike, visinu naknade plaće za prva 42 dana bolovanja uređuje poslodavac
izvorima radnog prava.

Osobni odbitak je neoporezivi dio dohotka za koji se smatra da služi za podmirivanje osnovnih životnih potreba poreznog obveznika. Porezni obveznik koji uzdržava djecu ili članove uže obitelji, može povećati …

Član uprave i izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator i upravitelj zadruge (dalje u tekstu: član
uprave) ne mora i može biti radnik u radnom odnosu u društvu (ili zadruzi) u kojemu obavlja funkciju.
Za člana uprave koji je zaposlen u društvu u kojemu obavlja funkciju člana uprave, doprinosi se
obračunavaju na propisanu mjesečnu osnovicu za obračun doprinosa za zaposlene članove uprave
koja iznosi najmanje 888,67 €1 u 2023. godini. Ako je član uprave osiguran po drugoj osnovi (npr. radni
odnos u drugom društvu, obavljanje samostalne djelatnosti i dr.), Porezna uprava će u godišnjem
obračunu uzeti u obzir sve osnovice prema kojima su obračunavani doprinosi u tijeku godine i utvrditi
možebitnu razliku za uplatu doprinosa (godišnja osnovica za člana uprave koji cijelu 2023. godinu
obavlja funkciju iznosi najmanje 10.664,04 €). Ako se utvrdi razlika doprinosa izdaje se rješenje prema
kojemu je obveznik uplate sam član uprave. Kao i svakom drugom zaposleniku, zaposlenom članu
uprave se smiju isplatiti i neoporezive naknade, potpore i nagrade do iznosa određenih poreznim
propisima (troškovi službenog puta, naknada za prehranu, regres…).

Poslodavac smije svim svojim radnicima (zaposlenima na neodređeno ili određeno, s punim ili
nepunim radnim vremenom) neoporezivo nadoknaditi troškove prehrane. Porezni propisi u tom
smislu predviđaju dva modela neoporezivih primitaka za radnike: isplatu u novcu do 796,44 €
godišnje ili podmirivanje prehrane na temelju vjerodostojne dokumentacije do 1.592,76 € godišnje.
Izmjenama poreznih propisa krajem 2022. godine zakonodavac je povećao iznos koji radnik smije
neoporezivo primiti u novcu po osnovi troška prehrane. Isto tako, radnik sada smije primiti dvije
različite neoporezive nadoknade u tijeku godine, što do ove godine nije bilo dozvoljeno. S druge
strane, uvedene su određene restrikcije pa se tako od početka 2023. godine ovi neoporezivi primici
vezuju za trajanje radnog odnosa i ograničeni su na mjesečnoj razini. Na koji način i do kojih iznosa
radnik neoporezivo smije primiti naknade troškova prehrane, pročitajte u nastavku članka.