Kristina Bekavac

Pod službenim putovanjem u inozemstvo smatra se putovanje u trajanju do 30 dana neprekidno na koje poslodavac upućuje radnika iz Republike Hrvatske u stranu državu (i obratno) ili iz jedne …

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 8. veljače 2024. godine donijela novu Odluku o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog …

Pravo na osobni odbitak može koristiti porezni obveznik koji ostvaruje dohotke iz kategorije godišnjih
dohodaka. Ovisno o izvoru dohotka, osobni odbitak se koristi tijekom poreznog razdoblja pri obračunu
predujmova poreza na dohodak ili kod godišnje prijave poreza na dohodak. Isto tako, Porezna uprava
u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak uzima u obzir godišnje pravo na
osobni odbitak poreznog obveznika. Visina prava na osobni odbitak ovisi o činjenici je li se radi o
poreznom obvezniku rezidentu ili nerezidentu. Od 1. siječnja 2024. godine povećan je iznos osnovnog
osobnog odbitka te iznosi uvećanja osnovnog osobnog odbitka po osnovi uzdržavanih članova i/ili po
osnovi invalidnosti.
Osim prava na osobni odbitak, određene kategorije poreznih obveznika mogu ostvariti porezne
pogodnosti u vidu umanjenja poreza na dohodak od nesamostalnog rada. U prvom redu, riječ je o
poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima pa im se na
osnovu te činjenice utvrđena porezna obveza umanjuje za 50 %. U Nar. nov., br. 3/24. je objavljena
nova Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju
razvijenosti koja je relevantna za priznavanje prava na spomenutu olakšicu. O toj i ostalim poreznim
oslobođenjima u smislu poreza na dohodak, pročitajte u nastavku članka.

Poslodavac smije svim svojim radnicima (zaposlenima na neodređeno ili određeno, s punim ili nepunim radnim vremenom) neoporezivo nadoknaditi troškove prehrane.

Produljenje razdoblja oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću Za određene kategorije zaposlenika poslodavci mogu koristiti oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću po stopi od 16,5%. Poslodavci su u tim slučajevima …

Odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov.,
br. 143/23.), koje su stupile na snagu 2. siječnja 2024., povećani su iznosi primitaka koji se mogu
neoporezivo isplatiti radnicima te drugim fizičkim osobama. Uvjeti i pravila za isplatu neoporezivih
primitaka nisu se mijenjali u odnosu na prethodno porezno razdoblje. O tehnici iskazivanja u obrascu
JOPPD, koliko iznose novi neoporezivi primici i koji su načini isplate, pročitajte u tekstu koji slijedi.

Od 1. siječnja 2024. godine odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 114/23.) osnovni osobni odbitak iznosi 560,00 eura. Osobni odbitak je neoporezivi dio dohotka za koji se smatra da služi za podmirivanje osnovnih životnih potreba poreznog obveznika.

Poslodavac je dužan na obračunskoj ispravi posebno iskazati primitke na temelju radnog odnosa
u smislu članka 90.a Zakona o radu koje isplaćuje radniku skupa s plaćom. Navedena obveza je
propisana člankom 93. Zakona o radu i primjenjuje se od 1. siječnja 2023. godine, a propisani sadržaj
obračuna koji se uručuje radniku je uređen Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće,
otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor prema kojemu su poslodavci dužni do 1.
listopada 2023. godine uskladiti sadržaj obračunskih isprava koje uručuju radnicima. Na temelju
obračunske isprave radnik dobiva uvid u način utvrđivanja i visinu iznosa plaće i ostalih primitaka
te ispravnost obračuna javnih davanja o čemu ovise njegova socijalna prava. U članku se objašnjava
propisani sadržaj obračunske isprave po pitanju neoporezivih primitaka i navodi se iznimka od obveze
iskazivanja podataka za pojedine neoporezive primitke.

Primici koje radnik može ostvariti na temelju radnog odnosa i ne smatraju se plaćom uređeni su
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, aktom poslodavca ili ugovorom o radu. Takvi primici
imaju obilježje materijalnog prava ili naknade troška. Porezni propisi određuju pod kojim uvjetima i do
kojih visina se primici koje radnici ostvaruju na temelju radnog odnosa mogu isplatiti neoporezivo, tj.
bez plaćanja javnih davanja. U praksi se često postavlja pitanje koje vrste potpora/pomoći i nagrada
poslodavci mogu neoporezivo isplatiti svojim radnicima, je li dopuštena isplata u gotovu novcu i na
zaštićeni račun na kojem se ne provodi ovrha te na koji način i u kojim rokovima se isplate takvih
primitaka prijavljuju na obrascu JOPPD. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka.

Trajanje očinskog dopusta se za razliku od drugih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora
računa u radnim danima (ne u kalendarskim) i koristi se u neprekidnom trajanju. U očinski dopust se
ubrajaju samo dani u kojima zaposleni otac inače radi prema rasporedu radnog vremena. Ako nema
obvezu raditi u dane vikenda, blagdane i neradne dane, ti dani mu se ne ubrajaju u dane očinskog
dopusta. Samozaposlenom ocu se prema zdravstvenim propisima tjedan računa kao šest radnih dana
neovisno o radnom vremenu u kojemu obavlja djelatnost. Kako se utvrđuje visina naknade plaće
odnosno novčane naknade za vrijeme korištenja očinskog dopusta i kako se očinski dopust iskazuje u
obrascu JOPPD, pročitajte u nastavku članka.