Kristina Bekavac

S obzirom na niske mirovine u Hrvatskoj, sve više ljudi traži načine kako osigurati bolju financijsku
budućnost te se, između ostalog, okreću dobrovoljnoj mirovinskoj štednji. Država podržava ovakva
ulaganja putem dodatnih sredstava iz državnog proračuna, a porezni propisi nude olakšice za
poslodavce koji plaćaju premije za svoje radnike. Iako radnici često iniciraju umanjenje bruto plaće
kako bi se za isplatu premije koristile neoporezive mogućnosti, zakonska intencija je bila poticati
poslodavce na dodatno nagrađivanje radnika. Poticaji države i porezne olakšice čine dobrovoljnu
mirovinsku štednju privlačnom opcijom za osiguranje dodatnih mirovinskih primanja.

Novi krug upisa trezorskih zapisa započeo je 27. svibnja i traje do 3. lipnja 2024. Kao i državne obveznice, trezorski zapisi se smatraju relativno sigurnim ulaganjima, a njihov veći prinos u usporedbi s kamatama na bankovnu štednju privlači veliki interes građana za ulaganje. U tekstu se kratko osvrćemo na porezni tretman ulaganja u trezorske zapise.

Porezni obveznici koji ostvaruju dohotke iz skupine godišnjih dohodaka imaju pravo na osobni odbitak. Navedeno se odnosi i na korisnike mirovina jer su mirovine ostvarene iz sustava obveznih osiguranja klasificirane kao dohodak od nesamostalnog rada, tj. vrsta su godišnjeg dohotka, te se oporezuju kao plaće.

Zakonodavac je omogućio raznovrsne naknade koje poslodavci smiju neoporezivo dodijeliti svojim
radnicima. Između ostalih, radniku se mogu neoporezivo nadoknaditi troškovi smještaja. U ovom
članku istražujemo opcije za osiguravanje neoporezivog smještaja radnicima pri čemu se isključivo
fokusiramo na smještaj koji zadovoljava stambene potrebe radnika. Kao i kod ostalih oblika
neoporezivih primitaka, važno je ispuniti određene uvjete kako bi se izvršila ispravna isplata istih.

Iako Zakon o radu ne obvezuje poslodavca da radnicima nadoknadi trošak prijevoza na posao i s
posla, upravo je taj oblik naknade najzastupljeniji u praksi. Ako obveza nije uređena niti kolektivnim
ugovorom niti pravilnikom o radu niti ugovorom o radu, poslodavac može donijeti odluku o isplati
naknade troškova prijevoza na posao i s posla svim svojim radnicima bez obzira na opseg ugovorenog
radnog vremena (puno radno vrijeme, nepuno radno vrijeme, dodatni rad). Porezni propisi pri tome
najčešće igraju značajnu ulogu u reguliranju visine prava naknade troškova prijevoza na posao
i s posla. O neoporezivoj i oporezivoj visini naknade troška prijevoza, uvjetima i načinima isplate,
poreznim i drugim evidencijama o isplaćenoj naknadi troška prijevoza pročitajte u nastavku članka.

Porezni propisi nisu izvor radnikovih prava; oni jednostavno propisuju granice i uvjete pod kojima
određene vrste primitaka mogu biti isplaćene bez poreza. Na primjer, sukladno odredbama Pravilnika
o porezu na dohodak, osobi koja je upućena na rad u mjesto svog prebivališta ili uobičajenog boravišta
ne može se isplatiti neoporeziva dnevnica. Često se u praksi postavlja pitanje o razlici između dnevnica
za službeno putovanje i dnevnica za rad na terenu. Iako su iznosi dnevnica koje se mogu isplatiti
neoporezivo po tim osnovama isti prema poreznim propisima, uvjeti za njihovu isplatu su različiti.
Nadalje, Pravilnik o porezu na dohodak definira pojam per diem dnevnica kao naknade za određene
troškove na službenom putovanju koje se financiraju iz proračuna Europske unije. U ovom članku,
autorica detaljno razmatra razlike između navedenih vrsta dnevnica, naglašavajući ključne uvjete
koji trebaju biti zadovoljeni kako bi se isplatile bez poreza.

Naknada za odvojeni život od obitelji služi za pokriće povećanih životnih troškova, poput troškova stanovanja, lokalnog prijevoza, prehrane i ostalih životnih potreba koji radniku mogu nastati zbog činjenice da zbog …

Porez na dohodak je izravni porez kojim se oporezuje dohodak fizičkih osoba. Porezni obveznici u tom smislu su i nasljednici za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga …

Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom je propisana Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13 – 32/20) i Pravilnikom o utvrđivanju kvota za zapošljavanje osoba s …

Poduzetnička plaća je iznos mjesečne osnovice za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja, športaša, poljoprivrede i šumarstva te ostalih samostalnih djelatnosti koji od obavljanja …