Kristina Bekavac

Prema članku 254. Zakona o doprinosima (Narodne novine, br. 84/08. – 114/23.), ministar financija obvezan je za svako obračunsko razdoblje – kalendarsku godinu – naredbom objaviti iznose osnovica za obračun …

Kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom predstavlja ključnu mjeru za njihovu profesionalnu
integraciju. Unatoč zakonskim obvezama, mnogi poslodavci još uvijek nisu dovoljno informirani o
prednostima zapošljavanja osoba s invaliditetom niti prepoznaju kvalitetu radne snage koju one
mogu donijeti. Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom,
poslodavci su obvezni zaposliti osobe s invaliditetom u omjeru od 3 % u odnosu na ukupni broj
zaposlenih ili izvršiti zamjensko zapošljavanje. U slučaju neispunjavanja ove obveze, poslodavci su
dužni platiti novčanu naknadu koju mogu nadomjestiti naručivanjem proizvoda i usluga u visini
vrijednosti naknade.
Ovaj članak analizira pravni okvir kvotnog zapošljavanja, mogućnosti zamjenskog ispunjenja kvota,
novčane obveze za neispunjavanje te poticaje za poslodavce

Prava trudnih radnica na radnom mjestu od iznimne su važnosti za očuvanje zdravlja majke i djeteta.
Uredna trudnoća omogućuje rad do 28 dana prije poroda no u slučaju komplikacija radnica može
ostvariti pravo na bolovanje uz naknadu iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
(HZZO). Nasuprot tome, trudna radnica na poslovima opasnim po zdravlje ima pravo na dopust pri
čemu poslodavac isplaćuje naknadu. Razlika između ovih prava, uključujući izvor i visinu naknade,
važna je i za poslodavce i za radnike. Članak pruža pregled prava trudnih radnica i način njihovog
evidentiranja u porezne svrhe.

Premda se isplata neoporezivih primitaka uobičajeno povezuje sa zaposlenicima, porezni propisi
omogućuju određeni stupanj fleksibilnosti u njihovoj isplati i osobama izvan radnog odnosa.
Neprofitne organizacije pod određenim uvjetima mogu isplaćivati neoporezive naknade za pokriće
troškova službenih putovanja vanjskim suradnicima. Ovakva porezna pogodnost je omogućena
samo neprofitnim organizacijama što im osigurava dodatnu operativnu prilagodljivost, učinkovitije
angažiranje vanjskih stručnjaka za realizaciju projektnih i drugih operativnih aktivnosti te može biti
važan čimbenik u planiranju i upravljanju troškovima. Detaljnije o poreznoj pogodnosti za neprofitne
organizacije pročitajte u nastavku članka.

Vlada Republike Hrvatske donijela je 24. listopada 2024. Uredbu o visini minimalne plaće za 2025. godinu (NN 124/2024) kojom se minimalna bruto plaća povećava na 970,00 eura što predstavlja rast …

U članku se analiziraju prava zaposlenih roditelja u vezi s korištenjem rodiljnog dopusta. Majka je
obvezna koristiti rodiljni dopust tijekom prvih 70 dana nakon rođenja djeteta. Nakon tog razdoblja,
od 71. dana pa do navršenih šest mjeseci života djeteta, majka može prenijeti pravo na rodiljni
dopust na oca djeteta koji ga tada koristi u skladu sa svojim radnopravnim statusom. Uz to, roditelji
imaju mogućnost rada s polovicom punog radnog vremena do navršenih devet mjeseci života
djeteta. Postoji i mogućnost produljenja rodiljnog dopusta u slučaju prijevremenog rođenja djeteta.
U nastavku članka detaljno su razmotreni uvjeti za ostvarivanje ovih prava, kao i iznosi naknada
tijekom korištenja prava.

U proteklim godinama, kroz porezne reforme, postupno su povećavani neoporezivi iznosi u cilju
smanjenja poreznog opterećenja poduzetnika. Odredbama članka 6. i 7. Pravilnika o porezu na
dohodak propisana je mogućnost isplate čak 47 vrsta neoporezivih primitaka.
Raznolikošću primitaka za koje je zakonodavac omogućio neoporezivu isplatu, stvara se značajan
prostor za poboljšanje raspoloživog primitka i posljedično životnog standarda radnika. Iako su
neoporezivi primici koncipirani kao instrumenti nagrade ili naknade troškova u točno određene svrhe,
često su postali zamjena za isplatu plaće.
Porezni propisi ne osiguravaju pravo na primitke, već propisuju koje vrste javnih davanja treba platiti
kod isplate nekog primitka. Odluka o isplati materijalnog prava ili o naknadi troška, kao i određivanje
iznosa prepuštena je poslodavcima, a uređuje se nekim izvorom radnog prava. Neoporezive primitke
u pravilu ne mogu ostvariti osobe koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem iako obavljaju poslove za
njega, npr. direktor koji nije zaposlen u društvu u kojemu obavlja funkciju direktora, student koji kod
naručitelja obavlja poslove preko ovlaštenog posrednika i dr.
U ovom radu se u prvom redu definira pojam plaće, obuhvaćajući sve njezine komponente. Zatim
se objašnjava razlika između naknade za rad i ostalih primitaka koji se ostvaruju u vezi s radnim
odnosom. Dodatno se razjašnjava i česta konfuzija zbog različitih interpretacija pojma „plaće“ u
radnom i poreznom zakonodavstvu.
Nadalje, pruža se kronologija promjena uvjeta za isplatu neoporezivih primitaka od rujna 2019.
godine do danas, s posebnim naglaskom na posljednju poreznu reformu iz listopada 2023. godine.
Isto tako, analiziraju se iznosi isplaćenih neoporezivih primitaka u 2022. i 2023. godini.
Na samom kraju, pokazuju se primjeri učinka isplate neoporezivih primitaka na plaću radnika.

Pravo radnika na naknadu troškova prehrane može biti uređeno različitim izvorima radnog prava
poput kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili odlukom poslodavca. Poslodavci imaju mogućnost
neoporezivo nadoknaditi ove troškove pri čemu moraju uskladiti izbor modela naknade s poreznim
propisima. Mogu birati između isplate novčane paušalne naknade ili naknade na temelju
vjerodostojne dokumentacije. Poslodavci također mogu tijekom godine prilagođavati model isplate
kako bi se uskladio sa specifičnim radnim uvjetima zadržavajući neoporezivi tretman isplate, no te se
dvije opcije ne smiju kombinirati u istom mjesecu za istog radnika.

Ovaj članak razmatra specifičnosti obračuna plaće za posljednji mjesec rada, uključujući primjenu
najviše i najniže mjesečne osnovice, osobnog odbitka te raznih olakšica i oslobođenja od plaćanja
doprinosa. Osim toga, fokusira se na pravila koja se primjenjuju u slučaju statusnih promjena, u
situacijama kada novi poslodavac preuzima obvezu isplate plaće radnicima za zadnji mjesec rada kod
prijašnjeg poslodavca. Također, članak obrađuje kako pravilno isplatiti neoporezive primitke nakon
prestanka radnog odnosa i osigurati usklađenost s propisima.
Detaljnije pročitajte u nastavku članka.

Kod obračuna naknade plaće za razdoblje privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad
koja se isplaćuje na teret nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja (HZZO-a) treba paziti na
propisana pravila, kao što su uvjet prethodnog osiguranja, isplate u relevantnom šestomjesečnom
razdoblju, gornja i donja granica za visinu naknade i dr.
Uvažavajući ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju te upute i postupanja nadležnih
institucija, u članku pokazujemo primjere obračuna naknade plaće za vrijeme privremene
nesposobnosti za rad u slučajevima kada poslodavac radniku isplaćuje naknadu nakon čega traži
refundaciju od HZZO-a.