Prijedlogom zakona o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima Vlada RH predlaže mjere kojima se nastoji olakšati položaj fizičkih osoba kojima dio primanja odlazi na ovrhe kako bi lakše podnijeli negativne ekonomske posljedice nastale zbog posebnih okolnosti.
Posebne okolnosti podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu. U posebnim okolnostima koje trenutno postoje u Republici Hrvatskoj do kojih je došlo uslijed pojave epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 nastoji se smanjiti šteta u gospodarskom poslovanju.
Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima izlazi u Narodnim novinama broj 47/20., od 17. travnja 2020. i stupa na snagu prvog dana od dana objave.
Što se zapravo izmijenilo?
Financijska Agencija provodi ovrhu na novčanim sredstvima i za vrijeme trajanja posebnih okolnosti zastati će s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike fizičke osobe. Iznimno, Agencija neće zastati s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike fizičke osobe ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta (alimentacije), druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću (u pravilu druga uzdržavanja i naknade štete radi izgubljenog uzdržavanja), tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine (i fizičke osobe se nalaze u ulogama poslodavca), ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te u slučaju ovrhe po računu specifične namjene (radi se o ovrsi na sredstvima koja ne pripadaju ovršeniku već on njima samo upravlja, npr. račun stambene pričuve).
Posebne okolnosti trajat će od dana stupanja na snagu Zakona do isteka roka od tri mjeseca nakon njegova stupanja na snagu. Navedeni rok je moguće odlukom Vlade Republike Hrvatske produžiti za tri mjeseca.
Proizlazi da se za poslodavce koji posredno provode ovrhu na novčanim sredstvima kao dužnici dužnika, svojim radnicima zapravo ništa neće promijeniti. Zaštićeni i redovni računi će i nadalje postojati, samo što će za vrijeme posebnih okolnosti i redovan račun radnika biti odblokiran, odnosno fizičkim osobama, u našoj situaciji radnicima, je omogućeno raspolaganje svim primanjima koja primaju na račune u bankama, kako bi lakše prebrodili razdoblje posebnih okolnosti koje znatno utječe na njihovu financijsku situaciju.
Nameće se pitanje je li fizičkoj osobi, radniku potrebno otvarati zaštićeni račun za vrijeme posebnih okolnosti (što sada radnik može učiniti i putem e-maila, uputa na stranicama FINE)? Kako bi se sačuvala prava vjerovnika za vrijeme trajanja posebnih okolnosti Agencija će zaprimati nove osnove za plaćanje i po njima postupati na način da će ih evidentirati u Očevidnik kako bi vjerovnik stekao redoslijed prvenstva, ali u odnosu na ovršenike fizičke osobe neće slati naloge bankama za izvršenje (zabranu raspolaganja, pljenidbu, prijenos i blokadu računa), odnosno nakon evidentiranja u Očevidnik zastat će s daljnjim postupanjem, osim iznimno. Stoga za vrijeme trajanja posebnih okolnosti i nije nužno, no svakako je uputno to učiniti za razdoblje koje slijedi nakon posebnih okolnosti.
Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ne teku rokovi propisani Zakonom ili posebnim zakonom vezani za trajanje blokade računa odnosno postojanje neizvršenih osnova za plaćanje, osim roka za prijenos zaplijenjenih sredstava koji se računa od primitka osnove za plaćanje u Agenciju. Nakon prestanka posebnih okolnosti Agencija će nastaviti s provedbom ovrhe sukladno odredbama Zakona, a rokovi nastavljaju teći.
Važno je još napomenuti da za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ne teče zatezna kamata. Agencija neće obračunati zateznu kamatu koja je određena u osnovi za plaćanje za razdoblje trajanja posebnih okolnosti.
Ostaje otvoreno pitanje ovrha na plaći, no isto je bilo nemoguće razriješiti kroz Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, već je bila potrebna izmjena Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17.) koji primjenjujemo od 3.8.2017. Isti i nadalje egzistira i primjenjuje se u punini vlastitih odredaba.
Temeljne odredbe o primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena i nadalje su sadržane su u članku 212. i člancima 172. i 173. Ovršnog zakona. U odnosu na radnike plaća, pa makar i minimalna, uređena izvorima prava (npr. pravilnik o radu, ugovor o radu koji su moguće izmijenjeni u skladu s novonastalom situacijom) nije posebno zaštićeno primanje općenito. Radnici će od poslodavca (dužnikovog dužnika) dobiti plaću (za koju svrhu se nove potpore isplaćuju), na tu plaću koja bude isplaćena primjenjuju se ograničenja ovrhe sukladno članku 173. Ovršnog zakona. Napominjemo da zasada tu izmjena nema.
Banke su se obvezale da iduća tri mjeseca neće poduzimati mjere prisilne naplate, no to nije pravo koje je ponuđeno svim ovršenicima nekom općenitom odlukom, već svaki pojedini dužnik dužan je starati se o vlastitim probicima i sa svojim ovršenikom (npr. bankom) vidjeti i ugovoriti kako će odgoda/moratorij funkcionirati u praksi i pod kojim uvjetima.
Dunja Šarić, dipl.iur, HZRIF