Radnik koji je privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno koji je radi liječenja ili medicinskog ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu ili je privremeno spriječen obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena ima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, tj. spriječenosti za rad.
Navedenu naknadu plaće utvrđuje i isplaćuje poslodavac na svoj teret za prvih 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno za prvih 7 kalendarskih dana bolovanja za radnika sa statusom invalida rada.
Visina naknade plaće koju poslodavac isplaćuje treba biti definirana kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, s tim da ne smije biti niža od 70% prosječnog iznosa plaće koja je radniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće.
Visina naknade plaće za bolovanje na teret poslodavca ne može biti niža od tog iznosa, međutim može biti definirana u većoj svoti pa tako na primjer, ista može biti definirana u visini 80% plaće u prethodnom mjesecu ili u visini 85% plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca i slično.
Naknada plaće za prvih 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno prvih 7 kalendarskih dana za invalida rada isplaćuje se kao bruto plaća, tj. uz obračun svih obveznih doprinosa i poreza na dohodak te predstavlja priznati trošak za poslodavca.
Prilikom obračuna naknade plaće potrebno je obratiti pozornost na primjenu najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa. Ako bi naknada plaće za bolovanje na teret poslodavca za cijeli mjesec bila niža od iznosa najniže mjesečne osnovice koja iznosi 519,53 € (Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2023. godinu, Nar. nov., br. 1/23. i 27/23.), doprinose iz plaće i doprinose na plaću bi trebalo obračunati na najnižu mjesečnu osnovicu.
Isplaćena naknada plaće na teret poslodavca iskazuje se u JOPPD obrascu na isti način kao i mjesečna plaća, pri čemu se pod 10.0 na stranici B upisuju neodrađeni sati s osnove bolovanja.
Naknada plaće za bolovanje na teret poslodavca (kao i naknada plaće za bolovanje na teret HZZO-a) izuzeta je od ovrhe što znači da se u punom iznosu isplaćuje na zaštićeni račun radnika.
Od 43. dana bolovanja naknadu plaće nastavlja isplaćivati poslodavac, ali na teret HZZO-a. Isto vrijedi za zaposlenike sa statusom invalida rada, kojima naknadu plaće od 8. dana bolovanja isplaćuje poslodavac, ali na teret HZZO-a.
Iznimno, za radnike koji su stariji od 70 godina i imaju 15 godina mirovinskog staža tijekom cijelog razdoblja u kojem traje bolovanje (i ono duže od 42 dana, odnosno 7 dana), naknadu plaće isplaćuje poslodavac na svoj teret.
Detaljnije informacije o navedenoj temi možete pročitati u sljedećim člancima:
https://www.rif.hr/bolovanje-na-teret-poslodavca/
(K. Bekavac, 7/23.)
https://www.rif.hr/iskazivanje-naknade-za-bolovanje-i-roditeljskih-naknada-u-obrascu-joppd/ (M. Zuber, 3/22.)
https://www.rif.hr/novine-u-obveznom-zdravstvenom-osiguranju-od-1-travnja-2023-godine/
(N. Mirković, D. Vuksan, 5/23.)