Kroz temu računovodstva dugotrajne nematerijalne imovine, autor ovoga članka pisat će o
računovodstvenom postupanju u svezi dugotrajne nematerijalne imovine te na praktičnim primjerima
prikazati knjigovodstveno evidentiranje različitih vrsta nematerijalne imovine kada se ona stječe
kupnjom ili razvija unutar samog društva.
Naknada za stjecanje poslovnog subjekta ili trošak stjecanja nekog poslovnog subjekta je složena
financijsko-računovodstvena kategorija. U praksi se za to često koristi multiplikator EBITDA. Također,
visina naknade ukazuje i koji njen dio se odnosi na goodwill koji indirektno i prejudicira iznos naknade.
Uvoz robe predstavlja svaki unos dobara u Europsku uniju koja nisu u slobodnom prometu na području
Europske unije, kao i unos dobara koja su u slobodnom prometu na području Europske unije, a potječu
s trećih područja. Autor u članku piše o računovodstvenom i poreznom tretmanu uvoza dobara te
daje primjere evidentiranja uvoza u poslovnim knjigama poduzetnika.
U okviru paketa mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata u ožujku 2022. godine
ministar gospodarstva i održivog razvoja donio je Odluku o subvencioniranju dijela krajnje cijene
opskrbe plinom za krajnje kupce kategorije kućanstvo i krajnje kupce koji nisu kućanstvo s godišnjom
potrošnjom plina do 10 GWh objavljenu u Nar. nov., br. 108/22., koja vrijedi do 31. prosinca 2022.
godine. Prema odredbama Zakona o tržištu plina (Nar. nov., br. 18/18. i 23/20.), u kategoriju kupca iz
kategorije kućanstvo ulazi krajnji kupac koji kupuje plin za potrošnju u vlastitom kućanstvu. Kupac koji
nije kućanstvo znači kupac koji kupuje plin koji nije namijenjen uporabi u vlastitom kućanstvu. Kupci
koji nisu iz kategorije kućanstvo, a ne prelaze godišnju potrošnju više od 10 GWh ako su se prijavili za
ovu subvenciju na svoje adrese su primili odluku o dodjeli potpore u kojoj je iskazan ukupan odobreni
iznos subvencije. U članku autor na primjeru opisuje knjiženje i porezni utjecaj primljene subvencije.
Autorica članka u ovom aktualnom članku prezentirala je i komentirala najvažnije mjere Vlade RH
za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata. Mjere se u osnovi dijele na dvije skupine i to:
mjere pomoći kućanstvu i mjere pomoći poduzetnicima. Autorica je analizirala regulatorni okvir te
očekivane učinke mjera.
Izmjenama i dopunama Zakona omogućuje se pohađanje ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja
svakom djetetu u dobi od 6 mjeseci do polaska u školu te stvaranje mogućnosti za povećanje obuhvata
djece u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Naglašena je obveza JLS-a da se brinu o
potrebama djece i roditelja za smještajem u dječji vrtić te osnivanjem istih pri osnovnim školama ili u
susjednim JLS. Posebno važno je istaknuti osiguranje sredstava za završetak izgradnje dječjih vrtića,
kao i sredstava za njihovu fiskalnu održivost.
Zakon o udrugama, ne baš široko ni detaljno, u svega nekoliko članaka, uređuje tijela udruge i kako
istom upravljati. Na članovima je da, prema vlastitim potrebama i željama, urede kako će upravljati
udrugom, naravno, vodeći se zakonskim okvirom.
Procijenjena vrijednost nabave mora biti valjano određena u trenutku početka postupka javne nabave.
Izračunavanje procijenjene vrijednosti nabave temelji se na ukupnom iznosu, bez PDV-a, uključujući
sve opcije i moguća obnavljanja ugovora, što se izričito određuje u dokumentaciji o nabavi. Način
izračunavanja procijenjene vrijednosti ne smije se koristiti s namjerom izbjegavanja primjene ZJN
2016 i provođenja jednostavne nabave, nabave male ili velike vrijednosti.
Koda proračunskom korisniku ili neprofitnoj organizaciji određenu uslugu obavlja porezni obveznik
koji ima sjedište u inozemstvu (u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji) potrebno je, ovisno o vrsti
usluge, utvrditi ima li korisnik obvezu obračunati porez na dodanu vrijednost. Obveza obračuna PDV-a
ovisi o tome kako je za određenu uslugu definirano mjesto obavljanja o čemu ovisi i obračun PDV-a.
Bilančna ravnoteža pojedinih pozicija aktive i pasive posebno je važna za zaključno stanje s 31. 12.
2022. godine budući da se s početkom 2023. godine uvodi euro kao službena valuta u Republici
Hrvatskoj. Za otvaranje početnog stanja 1. 1. 2023. godine potrebno je zaključna stanja prethodne
godine u kunama pretvoriti u eure primjenom fiksnog tečaja 1 euro = 7,53450 kuna. U članku se
pojašnjavaju kontrolni mehanizmi koji se primjenjuju prilikom knjigovodstvenih evidentiranja
nefinancijske i financijske imovine te vlastitih izvora i obračunatih prihoda i postupak usklađivanja
stanja radi postizanja bilančne ravnoteže.
