Broj 100 od 31. kolovoza 2022. godine
− Nema značajnijih propisa za potrebe financijskoračunovodstvene prakse
Broj 101 od 2. rujna 2022. godine
− Uredba o postupku davanja Iskaza o procjeni fiskalnog učinka
− Odluka o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog
prijevoza redovitih učenika srednjih škola za školsku godinu
2022./2023.
Predsjednica Europske komisije održala je 14. rujna već tradicionalni godišnji govor o stanju Unije
u kojemu je adresirala najvažnija pitanja s kojima su se zemlje članice Europske unije suočile na
ujedinjenoj razini. Govor prati i dokument „Stanje Unije 2022.“, koji predstavljamo u ovome članku, s
fokusom na ona područja koja se odnose na aktualnu problematiku, kao i poduzete aktivnosti i mjere
koje imaju utjecaja na gospodarstvo i život građana Unije. Pomoć Ukrajini, energetska neovisnost te
zelena, digitalna i pravedna tranzicija europskog gospodarstva, ključna su područja na kojima se na
razini Europske unije radilo u protekloj godini dana.
Nerijetko se postavlja pitanje koje su obveze radnika prema poslodavcu prilikom prestanka ugovora
o radu, ali i poslodavca prema radniku u pogledu otkaznog roka.
Otkazni rok pravo je kojim se štite radnici i poslodavci.
Otkazni rok je razdoblje koje omogućuje poslodavcu kojemu je radnik dao otkaz organizirati rad bez
radnika koji odlazi, s time da jednako tako kroz to razdoblje radnik ima mogućnost pronaći novo
zaposlenje i riješiti vlastito egzistencijsko pitanje, ako je on taj kojemu je otkazan ugovor o radu.
Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Nar. nov., br. 46/22.), predviđa tri načina prijavljivanja
nepravilnosti. To su unutarnje prijavljivanje nepravilnosti, vanjsko prijavljivanje nepravilnosti te
javno razotkrivanje nepravilnosti.
Prijavitelj koji prijavi nepravilnost ima pravo znati što se s njegovom prijavom događa i treba biti
obaviješten o rezultatima njegove prijave, ali se to odnosi samo na unutarnje i vanjsko prijavljivanje
nepravilnosti, dok se to ne može osigurati kod javnog razotkrivanja nepravilnosti. Javno razotkrivanje
nepravilnosti je otkrivanje nepravilnosti javnosti pa u tom slučaju ne postoji osoba ili tijelo koje bi
zviždaču trebalo dati povratnu informaciju o sudbini njegove prijave.
U pripremi je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja
terorizma, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine.
Jedno od važnijih pitanja koja će se ovim Zakonom urediti su novi pragovi novčanih iznosa izraženih u
eurima. Ti pragovi neće nastati preračunavanjem kune u euro po fiksnom tečaju, već će biti određeni
autonomno, osim u slučaju novčanih kazni za prekršaje koje će se preračunati po fiksnom tečaju.
Druga značajna novina koja će se urediti ovim Zakonom bit će znatno veći nadzor nad pružanjem
usluga virtualne imovine. U tome smjeru će se osnovati Registar pružatelja usluga virtualne imovine
kojega će voditi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.
U vezi s pravnim i fizičkim osobama koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima
i trgovačkim društvima predviđa se osnivanje registra pružatelja tih usluga, a taj će registar voditi
Ministarstvo financija.
Zakonom o potrošačkom kreditiranju propisuje se kako kreditne institucije kod kredita s promjenjivom
kamatnom stopom moraju definirati parametar koji prate u kontekstu donošenja odluke o njezinoj korekciji,
a on mora biti jasan i poznat potrošačima. Referentne kamatne stope koje se rabe za promjenu ugovorenih
parametara o kojima ovisi kretanje kamatne stope tijekom trajanja ugovornog kreditno-potrošačkog odnosa
su korisne sve dok ih se smatra pouzdanima i nepristranima.
Poseban članak u Zakonu o uvođenju eura posvećen je samo NRS-u zbog njegove nacionalne specifičnosti.
Nacionalna referentna stopa ostaje jedna od značajnijih referentnih kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj,
a čija prilagodba će biti nužna nakon uvođenja eura 1. siječnja 2023. godine. Uvođenje eura kao službene
valute u RH utjecat će na dio ugovora o kreditu kod kojih će biti potrebno prilagoditi kamatnu stopu. Ugovori
o kreditu koji su ugovoreni s promjenjivom kamatnom stopom nastavit će vrijediti uz zamjenu kunskih kredita
ugovorenih s promjenjivom kamatnom stopom vezanu uz kunski NRS odgovarajućim eurskim NRS-om te uz
obvezu zakonskog preciznog definiranja kako se potrošači ne bi našli u nepovoljnijem položaju, nego što bi
bili da nije došlo do uvođenja eura.
Obrtnici, bez obzira jesu li upisani u registar obveznika PDV-a ili su samo tzv. “mali porezni obveznici”,
obveznici su obračuna PDV-a na određene usluge koje im obavljaju porezni obveznici sa sjedištem u
inozemstvu. Obveza obračuna PDV-a odnosi se na usluge za koje je propisano opće načelo oporezivanja,
tj. oporezivanje prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge. Autorica u članku daje pregled
usluga za koje su obrtnici obveznici obračuna PDV-a kada im usluge obavljaju porezni obveznici sa
sjedištem u inozemstvu
Trošarinski obveznici mogu započeti trošarinsko poslovanje s trošarinskim proizvodima nakon
što ispune preduvjete za trošarinsko poslovanje. Usvajanje prijave za upis u registar trošarinskih
obveznika smatra se ovlaštenjem za rad s trošarinskim ili duhanskim proizvodima odnosno kada
trošarinski obveznik može započeti poslovanje s trošarinskim proizvodima.
Prema temeljnoj odredbi o mjestu stjecanja dobara unutar Europske unije prema članku 27. stavak
1. Zakona o PDV-u, mjesto stjecanja je tamo gdje je otprema dobara završila. Međutim, neovisno
o tome, prema odredbi članka 27. stavak 2. Zakona o PDV-u, mjesto stjecanja dobara smatra se
područje države članice koja je stjecatelju izdala PDV identifikacijski broj pod kojim je stjecatelj stekao
ta dobra, osim ako stjecatelj dokaže da je na stečena dobra PDV bio obračunan u državi članici u kojoj
je otprema dobara završila. Autorica u članku piše o tome kako je važno voditi računa da kretanje
dobara iz države članice iz koje se dobra otpremaju, bude u državu članicu s čijim se brojem kupac
identificirao u slučaju pojedine nabave dobara iz druge države članice.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u Hrvatski sabor je usvojio 23. rujna 2022. te se
očekuje njegova objava u Narodnim novinama, a propisano je da dio odredbi stupa na snagu prvog
dana od dana objave, a dio odredbi na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
U cilju ublažavanja rasta cijena energenata i poreznog rasterećenja građana izmjenama Zakona
smanjene su stope PDV-a na isporuku grijanja, ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke te isporuku i
ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte i objekte koji se koriste za aktivnosti od javnog
interesa. Autorica u članku daje pregled izmjena s navođenjem obveza poreznih obveznika na dan
početka primjene novih stopa vezano za popis zaliha proizvoda u trgovini na malo te o postupanju u
prijelaznom razdoblju s predujmovima, povratom robe i naknadnim promjenama porezne osnovice.
