10. srpnja 2022.

Narodne novine, Novi propisi

Do 4. srpnja 2022. za prijave je otvoren poziv za dodjelu bespovratnih sredstava pod nazivom
„Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u
razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama – faza V“. Cilj natječaja
je povećati socijalnu uključenost i integraciju učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoškolske i
srednjoškolske odgojno-obrazovne ustanove na način da im se pruži potpora kroz pomoćnike u
nastavi i stručne komunikacijske posrednike. Njihov rad se financira sredstvima poziva, a ukupna
vrijednost raspoloživih bespovratnih sredstava na ovom natječaju, koji se najvećim dijelom financira
iz Europskog socijalnog fonda, iznosi 150 milijuna kuna.

Pravo na priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija imaju hrvatski državljani, strani državljani
i osobe bez državljanstva. Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija temelji se na Zakonu o
priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija pa je u nadležnosti u Agencije za odgoj i obrazovanje
kada se radi o osnovnom i srednjem obrazovanju u općim, gimnazijskim i umjetničkim programima.
Priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija temelj je drugi zakon o reguliranim profesijama pa kada
se radi o priznavanju inozemnih školskih kvalifikacija o završenom srednjem obrazovanju u strukovnim
programima u nadležnosti je Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Autorica u
članku pojašnjava odredbe novog zakona koji je objavljen u Nar. nov., br. 69/22.

Prema novom Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, (NN, 46/22, dalje u tekstu: Zakon) poslodavci
koji zapošljavaju najmanje 50 radnika, među koje spadaju i tijela javne vlasti, bili su dužni do 23. lipnja
2022. donijeti opći akt kojim uređuju postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i postupak
imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika.

Pravna osnova radnog odnosa je, u skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu. No moguće je sklopiti s
određenom osobom neki drugi pravni posao, predmet kojega je također rad. Pravna osnova obavljanja
tog posla ne mora nužno biti radni odnos. Koje su zakonske mogućnosti, autorica problematizira u
tekstu koji slijedi.

Brojni potrošači prate sniženja i razne druge oblike posebnih oblika prodaje ne bi li nabavili željeni
proizvod. Kako su sezonska sniženja u punom jeku, može se dogoditi da proizvod koji smo kupili
pokaže nedostatak ili pak da smo se malo zanijeli u kupovini shvativši za koji dan da zapravo i ne
želimo taj proizvod, bez obzira na to ima li stvar nedostatak ili nema.
Koje su obveze nas kao potrošača i što je prema potrošačima dužan poduzeti prodavatelj prema
Zakonu o obveznim odnosima?

Načelo neprekidnosti pravnih instrumenata je temeljno načelo Zakona o uvođenju eura kao službene
valute u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 57/22., dalje u tekstu: Zakon).
Osim ovog, postoje još i načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena,
načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti.
Međutim, za razliku od ostalih načela, jedino se načelo neprekidnosti pravnih instrumenata navodi
već u samom čl. 1. Zakona.

Ničim izazvana i neopravdana agresija Rusije na Ukrajinu uvelike je poremetila svjetski energetski
sustav. Prouzročila je teškoće zbog visokih cijena energije i povećala zabrinutost u pogledu energetske
sigurnosti, a prekomjerna ovisnost EU-a o uvozu plina, nafte i ugljena iz Rusije došla je u prvi plan.
Visoki iznosi kojima se plaćaju ruska fosilna goriva pomažu Rusiji u nastavku rata protiv Ukrajine.1
Čelnici EU-a postigli su dogovor o što ranijem postupnom ukidanju ovisnosti Europe o uvozu ruske
energije. Cilj je što prije smanjiti ovisnost o ruskim fosilnim gorivima ubrzanjem prelaska na čist(ij)u
energiju.

Obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa za obvezna socijalna osiguranja i obveznik
obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak po odbitku (u pravilu isplatitelj dohotka, a iznimno
sam stjecatelj dohotka) koji kasni s plaćanjem doprinosa i/ili poreza na dohodak, duguje i zateznu
kamatu. Za zatezne kamate koje se odnose na glavnicu doprinosa za mirovinsko osiguranje
generacijske solidarnosti (I. stup) i doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje te za zatezne kamate
na zakašnjenje u plaćanju poreza na dohodak i prireza, ne ispostavlja se obrazac JOPPD. Obrazac
JOPPD treba ispostaviti samo za zateznu kamatu plaćenu zbog zakašnjenja u podmirivanju obveze
doprinosa za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje (II. stup).

U članku se obrađuje provođenje načela neprekidnosti pravnih instrumenata u području radnih
odnosa i ugovora obveznog prava koji se sklapaju s fizičkim osobama. Analizira se utjecaj uvođenja
eura na ugovore o radu, kolektivne ugovore, pravilnike o radu i druge akte kojima su uređena novčana
prava radnika te ukazuje na obveze poslodavaca u razdoblju dvojnog iskazivanja novčanih jedinica
u ispravama o isplaćenoj plaći, otpremnini i drugim novčanim primicima radnika. Uz to, rad sadrži
osvrt na primjenu propisa o porezu na dohodak i izvještavanje Porezne uprave u razdoblju nakon
uvođenja eura kao službene valute Republike Hrvatske.